Kako će izgledati evropski zid dronova?

Jedan od ključnih dijelova sveobuhvatnog plana za jačanje odbrambenih sposobnosti Evropske unije odnosi se na uspostavljanje sistema zaštite od dronova na nivou cijele EU koji bi bio operativan do kraja 2027. godine. Jedna od liderki gradnje “zida dronova” biće Hrvatska.

Evropski odbrambeni plan

O dokumentu pod nazivom “Očuvanje mira – Plan za odbrambenu spremnost 2030”, koji su zajednički pripremili Komisija i visoka predstavnica za spoljnu i bezbjednosnu politiku Kaja Kalas i predstavili ga prije nekoliko dana, danas će na samitu u Briselu razgovarati i evropski čelnici.

Plan uključuje četiri ključna projekta: evropsku inicijativu za odbranu od dronova, nadzor istočnog krila, evropski vazdušni štit i odbrambeni svemirski štit.

Odbrana od dronova već je dobila kolokvijalan naziv “zid dronova”.

Tehnologija i sistem detekcije

Za sada se ne zna previše detalja, ali iz onoga što je procurilo u medije, radilo bi se o višeslojnom sistemu koji koristi napredne tehnologije za detekciju, praćenje i neutralizaciju dronova, inspirisan iskustvima iz Ukrajine.

Detekcija i praćenje trebalo bi da budu prvi i najvažniji dio ovog zida. Uz korištenje već postojećih radara, dodaće im se novi, fiksni i pokretni, za dronove koji lete nisko.

Predviđa se mreža od preko 200 takvih radara duž cijele istočne granice Unije. Tu su i dodatni akustični senzori koji bi trebalo da primijete male i tihe dronove koji prođu radare.

Koristiće se i pokretni senzori na kamionima, dronovima i robotizovanim vozilima, svi opremljeni video-kamerama.

Neutralizacija i presretanje

Svi ti prikupljeni podaci dolazili bi na jedno mjesto (još nije određena lokacija) na kojem bi posebni programi prikupljali podatke iz svih izvora i uz pomoć vještačke inteligencije brzo javljali radi li se zaista o dronovima i, ako da, o kakvim se dronovima radi.

Odgovor na primijećene dronove zavisićeće od političkih odluka kada “zid dronova” stupi na snagu.

Za sada se neutralizacija i presretanje čine prvom opcijom, kao najjeftiniji odgovor. To bi uključivalo elektronsko ometanje signala kako bi se dron sam srušio te davanje lažnih uputa kako bi se izazvao poremećaj elektronike dronova.

U slučaju odluke o rušenju dronova takođe postoji niz opcija, od tradicionalnih poput vojnih aviona, raketa i projektila sa zemlje do dronova “lovaca” koji, uz korištenje vještačke inteligencije, sami napadaju protivničke dronove.

Takvi lovci već se koriste u Ukrajini, a niz evropskih kompanija radi na njihovom razvoju i poboljšanjima. Upravo je to jedan od glavnih izazova ovog plana – kako biti siguran uz što manje troškove.

Andrius Kubilius, euvropski komesar za odbranu, jasno je rekao kako “rušenje drona vrijednog 10.000 evra raketom od milion evra – nije održivo”.

Izazovi sprovođenja

Vojni stručnjaci i analitičari uglavnom kažu kako je plan dobro zamišljen, ali će sprovođenje biti veoma teško.

Matteo Ilardo, analitičar u Stratforu, misli da će najveći problem u provedbi “zida dronova” biti poslovična sporost Europske unije.

“Put do realizacije ostaje dug i pun prepreka, posebno u pogledu troškova, razmjera i prekogranične integracije”, rekao je.

Analitičari navode i druge probleme – troškovi su veliki, potrebno je obučeno osoblje i velika koordinacija. Tehnički, potrebno je da različiti sistemi rade i reaguju u realnom vremenu.

Pravno gledano, i dalje nije poznato ko bi donosio završne odluke, sama Evropska komisija, neko novoosnovano tijelo ili neko treće rješenje.

Carlo Masala, profesor međunarodne politike na vojnom univerzitetu u Minhenu, kaže kako su evropske vojske potcjenjivale dronove decenijama, a testiranja su “vještačka” jer ne simuliraju prave borbene taktike.

Njegov prijedlog je da cijeli projekat vode ukrajinski operateri dronova jer imaju direktno ratno iskustvo i svjesni su činjenice da se taktike s dronovima mijenjaju svakih pet do šest mjeseci jer se protivnik, Rusija, prilagodi i ta igra nadmudrivanja traje svakodnevno.

Iskustva iz Izraela

Evropska unija želi u ovom projektu iskoristiti i izraelska iskustva iz ovogodišnjeg rata s Iranom.

Iron Dome (željezna kupola), sistem koji štiti Izrael od nebeskih projektila, primarno je dizajniran za presretanje raketa kratkog dometa i projektila koji prijete naseljenim područjima. Nema službenih podataka jer su vojna tajna, ali u izraelskim medijima se propitivala učinkovitost protiv simultano poslatih više od hiljadu dronova iz Irana.

Izraelske vlasti su javno rekle da je sistem presreo 99 posto lansiranih projektila/dronova, ali nezavisne procjene smanjuju taj postotak za četvrtinu.

Ali jasno je da je trošak po presretanju dronova bio velik, a napadi u rojevima malih, jeftinih i niskoletećih kamikaza dronova izuzetno su opterećivali sistem. Vojni analitičari baš na primjeru željezne kupole pokazuju kako sistem mora biti kombinacija više sistema odbrane i presretanja, i EU je tu na dobrom tragu.

Hrvatska među predvodnicama

U razvoju EU-ovog “zida dronova” Hrvatska, Nizozemska i Letonija igraće ključne uloge, fokusirajući se na proizvodnju, tehnologiju i implementaciju sistema za detekciju i neutralizaciju dronova duž istočne granice EU-a.

Ove zemlje su se dobrovoljno prijavile kao “vodeće nacije” u ovom projektu, koristeći svoje postojeće kapacitete i saradnju s Ukrajinom za brzu implementaciju do 2027, prenosi Index

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno