Sve više Nijemaca vjeruje u teorije zavjere i “tajne sile”, medije smatraju lažnima
Foto: Screenshot
Gotovo četvrtina građana Njemačke vjeruje da njemačkom politikom upravljaju “tajne sile”, dok petina smatra da masovni mediji “sistemski lažu” stanovništvu. To pokazuje najnovije istraživanje Univerziteta Hohenheim u Štutgartu, poznato kao Monitor demokracije, prenosi DW.
Istraživanje je sproveo komunikolog i politolog Frank Brettschneider, koji je u saradnji s anketnim institutom Forsa tokom avgusta i septembra ispitao 4.057 građana. Cilj je bio analizirati širenje populizma, vjerovanje u teorije zavjere, povjerenje u demokratske institucije i zadovoljstvo funkcionisanjem demokratije.
Svaki šesti ispitanik ima populistički svjetonazor
Učesnicima istraživanja predstavljeno je 18 tvrdnji, od kojih su neke sadržavale elemente teorija zavjere. Njihov zadatak bio je ocijeniti u kojoj se mjeri slažu s navedenim tvrdnjama.
Rezultati pokazuju da 17 posto ispitanika ima izražen populistički svjetonazor. Taj je udio znatno veći na istoku Njemačke (28 posto) nego na zapadu (15 posto).
Čak 45 posto ispitanih slaže se s tvrdnjom da se “u Njemačkoj ne smije reći ništa loše o strancima, a da se odmah ne bude proglašen rasistom”, dok 31 posto vjeruje da “njemačko društvo potkopava islam”. Četvrtina (27 posto) smatra da “postoje tajne organizacije koje imaju velik uticaj na političke odluke”, a gotovo jednako mnogo (23 posto) vjeruje da su “političari i vodeće osobe samo marionete sila koje stoje iza njih”.
S druge strane, 65 posto ispitanika ne slaže se s tvrdnjom da “u Njemačkoj nije moguće slobodno izraziti mišljenje bez posljedica”, dok 21 posto vjeruje da jeste.
Obrazovanje smanjuje sklonost populizmu
Prema rezultatima istraživanja, s porastom obrazovanja ispitanika smanjuje se sklonost populističkom razmišljanju.
Najviše populista ima među muškarcima u dobi od 45 do 59 godina (23 posto), a najmanje među ženama starijima od 60 godina (9 posto). U odnosu na prošlogodišnji Monitor demokratije, udio populista ostao je isti – 17 posto.
Prema Brettschneideru, populisti u Njemačkoj i dalje se pozivaju na iste obrasce – vjeru u “volju naroda” koju potiskuju unutrašnje i spoljašnje sile. Među unutrašnje sile ubrajaju političke elite i medije, a među spoljašnje Evropsku uniju, globalizaciju i islam.
Najveće razlike u stavovima zabilježene su između pristalica Zelenih i AfD-a: čak 84 posto pristalica AfD-a slaže se s populističkim tvrdnjama, dok među simpatizerima Zelenih takvih nema.
Nepovjerenje u medije i institucije
Uprkos raširenom populizmu, 75 posto ispitanika ne slaže se s tvrdnjom da “Njemačka sve više nalikuje diktaturi”, dok 14 posto vjeruje upravo u to. Na istoku zemlje taj je udio dvostruko veći – 24 posto. Gotovo četvrtina ispitanika smatra da “vladajuće stranke varaju narod”.
Ni ocjena medija nije pozitivna. Prema Brettschneideru, “desni populisti ne ismijavaju samo političare i stranke, nego i kleveću masovne medije”. Tako 22 posto ispitanika vjeruje da “mediji i politika rade ruku pod ruku kako bi manipulisali mišljenjem stanovništva”, dok se 61 posto s tim ne slaže.
Više od petine ispitanika smatra i da “mediji uopšte ne obrađuju teme koje su njima važne” te da “objavljuju samo ono što nalažu vlastodršci”. Skoro petina (19 posto) smatra da su “stavovi u službenim medijima potpuno različiti od njihovih”.
Upravo zbog toga, osobe sklone populističkim idejama rjeđe prate tradicionalne medije poput novina, radija i televizije, a češće se informišu putem društvenih mreža poput TikToka, Facebooka i Instagrama.
Politika gubi povjerenje građana
Najlošije ocjene ipak su dobili političari, posebno oni na saveznom nivou. Više od polovine ispitanika (53 posto) smatra da “političari prisvajaju veća prava nego obični građani”, a 49 posto da “političare nije briga što misle ljudi poput njih”.
Gotovo polovina (42 posto) slaže se s tvrdnjom da “demokratske stranke puno pričaju, ali ne rješavaju probleme”.
Prema Brettschneideru, nezadovoljstvo demokratijom u Njemačkoj posljednjih je godina u porastu: “Između 2021. i 2025. zadovoljstvo funkcioniranjem demokratije na saveznom nivou palo je za 21 postotni bod”, upozorava.
To, kaže, odražava duboko nezadovoljstvo dijela stanovništva radom njemačke vlade – i koalicijom socijaldemokrata, Zelenih i liberala do 2025, i kasnijom crno-crvenom vladom.
Oznake: Njemačka mark
