Kakve će za Evropu biti posljedice Trampove kazne ruskim naftnim kompanijama
Foto: Screenshot/Youtube
Iznenađujući potez Donalda Trampa da uvede sankcije najvećim ruskim naftnim kompanijama neće paralisati ratnu mašineriju Vladimira Putina, ali bi mogao pomoći Evropskoj uniji da se zauvijek oslobodi zavisnosti od ruske nafte.
Tramp je prekjuče najavio “ogromne” nove sankcije usmjerene na ruski Lukoil i državni Rosnjeft, što su prve američke sankcije Moskvi otkako je preuzeo dužnost. Iako se detalji mjera još razrađuju, one bi u teoriji mogle prisiliti te dvije kompanije na prodaju imovine i prekid preostalih isporuka nafte cjevovodima prema Evropi, piše Politico.
“Ovo je značajan korak”
“Ovo je značajan korak”, izjavila je Kimberly Donovan, stručnjak za sankcije iz think tanka Atlantic Council, dodajući da će potez “prisiliti evropske zemlje i kompanije koje su nastavile uvoziti energiju da preispitaju te transakcije” do 21. novembra, kada sankcije stupaju na snagu.
Najava dolazi mjesec dana nakon što je Tramp kritikovao Evropu zbog “neoprostivog” nastavka kupovine ruske energije, koja Kremlju obezbjeđuje četvrtinu prihoda za ratni budžet, te izdao ultimatum: “Spreman sam da uvedem velike sankcije Rusiji kada se sve NATO nacije slože i počnu činiti isto, i kada sve NATO nacije prestanu kupovati naftu od Rusije.” Sada je to i ostvario.
Udarac Moskvi, ali ne i nokaut
Za Moskvu će nove sankcije značiti trenutnu bol, ali malo je vjerovatno da će obuzdati njene ratne napore u Ukrajini. Rosnjeft i Lukoil čine oko dvije trećine od 4,4 miliona barela sirove nafte koju Rusija izvozi svaki dan, tvrdi David Fyfe, glavni ekonomista konsultantske kuće Argus media.
Sankcije prijete eliminacijom “polovine” tih zaliha jer sprečavaju prodaju u dolarima, ključnoj valuti za međunarodnu trgovinu naftom.
Posebno će Lukoil biti “značajno oštećen”, rekao je bivši izvršni direktor kompanije pod uslovom anonimnosti. Kompanija će vjerovatno morati prodati udjele u projektima od Egipta do Iraka, što bi moglo uticati na do 20 posto njenih prihoda.
“Ovo će zakomplikovati izvoz, ali…”
Ipak, većina kineskih i indijskih kupaca vjerovatno će nastaviti uvoziti rusku naftu zbog nižih cijena i ograničenih alternativa, smatra Homayoun Falakshahi iz kompanije Kpler. Nakon početnog zastoja, “većina kupaca vratila bi se kupovini” pronalazeći zaobilazna rješenja. Vladimir Milov, bivši ruski zamjenik ministra energetike, slaže se: “Ovo će zakomplikovati izvoz i trgovinu, ali ove kompanije već imaju uspostavljene alternativne radne sheme, tako da će šteta biti ograničena.”
Sam Putin je juče priznao da su sankcije “ozbiljne”, osudivši ih kao “neprijateljski čin”.
Kraj Lukoila u Evropi?
Jedno područje gdje će mjere imati jasan učinak jeste Evropa. Otkako je Moskva prije više od tri godine pokrenula invaziju na Ukrajinu, EU se trudi da prekine energetsku zavisnost od Rusije. Brisel je već uveo embargo na rusku naftu, gorivo i ugalj koji dolaze morskim putem, a udio ruskog gasa na tržištu smanjen je sa 45 na 13 posto.
Rosnjeft je u Evropi većinom razvlašten, ali s Lukoilom je priča drugačija. Najveća ruska privatna naftna kompanija upravlja stotinama benzinskih stanica širom EU, posjeduje rafinerije u Rumuniji i Bugarskoj te snabdijeva Mađarsku i Slovačku, koje se i dalje snažno oslanjaju na Moskvu.
“Ogroman signal evropskim bankama”
Sada će se stvari promijeniti. Američko ministarstvo finansija poručilo je da “može” uvesti sankcije svakome ko posluje s ruskim kompanijama, što znači da nijedna evropska banka više neće obrađivati plaćanja za njih.
“To će biti ogroman signal evropskim bankama i kompanijamada se zaista moraju povući”, rekla je Donovan. I Evropska komisija sada razmatra vlastitu zabranu transakcija protiv Lukoila.
Za Mađarsku i Slovačku ovo izaziva strah od potpunog prekida snabdijevanja. Jedan slovački zvaničnik priznao je da bi sprovođenje sankcija “dovelo do zaustavljanja uvoza” i da će njegova vlada “najvjerovatnije” tražiti izuzeće od Vašingtona.
Učinci se već osjećaju: finska energetska kompanija Neste obustavila je isporuke Lukoilovoj podružnici. Rumunsi državni sekretar za energetiku Cristian Bușoi izjavio je kako Lukoil sada ima “obavezu” prodati svoju rafineriju Petrotel, dok nizozemska vlada prodaju Lukoilovog udjela u rafineriji Zeeland vidi kao “najvjerovatniji scenario”.
U Bugarskoj će rafinerija Neftochim “morati prestati s radom 21. novembra” ako se ne proda. “Moraće biti prodati”, zaključio je bivši izvršni direktor Lukoila, dodajući da će to za kompaniju biti “katastrofalno”, prenosi Index.
Oznake: Donald Tramp, Lukoil, Rosnjeft, Rusija, sankcije
