Bil Gejts sve šokirao, a naučnik poručio: “Moguće nuklearno ledeno doba i smrt dvije milijarde ljudi”
Foto: Pixabay
Milijarder Bil Gejts i osnivač Majkrosofta objavio otvoreno pismo u kom je naveo da klimatske promjene neće dovesti do propasti čovječanstva, uprkos tome što je uložio milijarde u borbu protiv toga.
Međutim, stručnjaci za egzistencionalne rizike upozoravaju da će se čovječanstvo vjerovatno uništiti samo prije nego što se klimatske katastrofe u potpunosti ostvare.
Kako se navodi, najveća opasnost je totalni nuklearni rat, koji bi mogao da zbriše civilizaciju za samo nekoliko sati, objavio je Dejli mejl, prenose Večernje novosti.
Gejts je sve šokirao
Gejtsov članak je inače objavljen uoči COP30 klimatskog samita u Brazilu, gdje se očekuje da će svjetski lideri raspravljati o budućnosti klime.
Gejtsovo otvoreno pismo, objavljeno prije samita, izazvalo je kontroverze među naučnicima i aktivistima, ali je takođe dobilo podršku među onima koji smatraju da je panika u vezi s klimom pretjerana.
U otvorenom pismu upućenom svjetskim zvaničnicima, Gejts priznaje da će klimatske promjene najviše uticati na siromašne populacije, ali je odbacio scenarije apokalipse.
“Ljudi će moći da žive i napreduju na većini mjesta na Zemlji u doglednoj budućnosti”, napisao je milijarder, koji je kroz svoju fondaciju uložio ogromne iznose u zelene tehnologije poput obnovljivih izvora energije i otporne poljoprivrede.
Spremaju se za najgore – nuklearni rat
Ova izjava predstavlja oštru promjenu u odnosu na njegova prethodna upozorenja o klimatskoj krizi.
Takođe, ovaj njegov zaokret dolazi u trenutku kada se svijet zaista suočava sa ekstremnim vremenskim uslovima, počev od poplava u Evropi do suša u Africi.
Gejts sada insistira da je fokus na prilagođavanju i da je to ključ, a ne panika. Međutim, stručnjaci se slažu samo djelomično: klimatske promjene nisu najveći rizik, ali ih ne smijemo ignorisati.
Nuklearni rat – to je opasnost
Prema stručnjacima za egzistencionalne rizike, među prijetnjma koje bi mogle dovesti do potpunog nestanka čovječanstva je nuklearni rat.
Dr Rajs Krili, stručjak za međunarodne odnose sa Univerziteta u Glazgovu, u razgovoru za Dejli mejl, objašnjava ključnu razliku.
“Klimatske promjene odvijaju se decenijama, a nuklearni rat mogao bi uništiti civilizaciju u roku od nekoliko sati. Klimatske promjene su sporovozna kriza koja već mijenja naš svijet, ali će se u budućnosti pogoršati, dok nuklearno oružje predstavlja mogućnost trenutnog, potpunog uništenja planete”, kazao je.
Ova prijetnja nije samo teoretska. U arsenalu nuklearnih sila nalazi se više od 12.000 nuklearnih bojevih glava, a napetosti između zemalja poput SAD, Rusije i Kine rastu.
“Ovi rizici nisu teoretski. Oružje postoji, napetosti između država s nuklearnim oružjem se pogoršavaju i čini se da su države s nuklearnim oružjem sve spremnije da upotrijebe silu kako bi dobile ono što žele, dok istovremeno prijete upotrebom nuklearnog oružja“, upozorava Krili.
Naučni modeli pokazuju koliko bi katastrofa bila razorna
Čak i “ograničeni” sukob sa samo 100 bojevih glava, manje od onoga što jedna zemlja poput Rusije može ispaliti, izazvao bi nuklearnu zimu.
Atomske eksplozije izazvale bi ogromne požare koji u atmosferu ubrizgavaju stubove pepela i prašine, slično erupciji supervulkana.
Moderni klimatski modeli predviđaju da bi to, potom, blokiralo sunčevu svjetlost na hiljade godina, izazvavši “malo nuklearno ledeno doba”.
Globalne temperature pale bi za do 10 °C, što bi trajalo najmanje 10 godina, uništavajući poljoprivredu i dovodeći do nestašice hrane.
Uslijedila bi smrt dvije milijarde ljudi od gladi u samo dvije godine.
“Jasno je da sprečavanje nuklearnog rata ostaje jedna od najhitnijih odgovornosti čovječanstva“, zaključuje Krili.
A tu je i biološko oružje
Uz nuklearno oružje, sve veću brigu izaziva konstruirano biološko oružje.
Od 1973. godine, kada su naučnici stvorili prve genetski modifikovane bakterije, biotehnologija je napredovala munjevitom brzinom i to posebno uz pomoć vještačke inteligencije.
Sada je moguće stvoriti viruse ili bakterije dizajnirane za maksimalnu smrtonosnost, što ih stavlja u domet terorističkih grupa ili odmetnutih država.
Oto Barten, osnivač Opservatorijuma egzistencionalnih rizika, upozorava: “Iako prirodne pandemije ostaju vrlo ozbiljan rizik, vrlo je vjerovatno da neće prouzrokovati naš potpuni nestanak. Međutim, pandemije prouzrokovane ljudskim djelovanjem mogle bi biti posebno konstruisane kako bi se maksimalizovala uspješnost, na način koji se ne događa u prirodi. Vjerovatnoća da će stalna demokratizacija biotehnologije dovesti do toga da neko na kraju pokuša i uspije da stvori pandemiju koja uzrokuje potpuno izumiranje nije zanemariva”.
Čak i slučajno curenje iz laboratorija moglo bi izazvati pandemiju daleko goru od svega što smo vidjeli, prenosi Večernji list.
Oznake: čovječanstvo, nuklearno doba
