Miloš Lukić: Službeni glasnik mora biti stub kulture, znanja i digitalne budućnosti Republike Srpske
Želimo uhvatiti zamah u digitalnoj transformaciji i tu očekujemo snažniju saradnju sa svim institucijama. Mislim da već kasnimo i da trošimo vrijeme ‘prikupljajući mišljenja’ onih iz institucija koji nisu mnogo uradili u toj oblasti, a sjede i primaju platu za to“, rekao je u intervjuu za portal Banjaluka.net Miloš Lukić, direktor JU Službeni glasnik Republike Srpske.
Povodom priznanja „Naklon glumca“, koje mu je dodijelilo Narodno pozorište Republike Srpske, sa Lukićem smo razgovarali o značaju saradnje između dvije institucije i zajedničkoj ediciji savremenih dramskih tekstova, ali i o široj misiji Službenog glasnika u razvoju kulture, izdavaštva i digitalne transformacije u Republici Srpskoj, za koju smatra da ima ogroman potencijal da modernizacijom ojača i omeđi svoj digitalni prostor i učini ga vidljivim u savremenom svijetu. Lukić takođe govori o prioritetima ustanove u narednom periodu, podršci koju pružaju mladim stvaraocima, kao i o važnosti jačanja kulturnih i institucionalnih veza između Srpske i Srbije.
Povodom Dana Narodnog pozorišta Republike Srpske nagrađeni ste priznanjem „Naklon glumca“. U čemu se ogleda značaj edicije dramskih tekstova kao zajedničkog projekta dvije ustanove? I naravno koliko Vam lično znači priznanje koje ste dobili?
Narodno pozorište Republike Srpske je trenutno naša najzanačajnija institucija kulture i zbog toga i priznanje ima poseban značaj. U ovoj godini smo ojačali našu saradnju, zajedno smo organizovali programe povodom obilježavanja Dana Republike. Tada smo i sebi, a i drugima dokazali da u vrlo komplikovanim okolnostima možemo obaviti složen posao na način da od toga korist imaju i naše kuće, ali prije svega Republika Srpska. Ne moram Vas posebno podsjećati da je organizacija svih programa povodom Dana Republike jedan od najsloženijih projekata u Srpskoj.
Edicija koju ste pomenuli je svakako kruna saradnje u prethodnom periodu. Prije svega sam zahvalan upravi Pozorišta koja nas je u uključila u materijalizaciju ove ideje. Time što je Službenom glasniku ponuđeno da budemo saizdavači i štampari ovih izdanja, Narodno pozorište je pokazalo svijest o značaju povezivanja instituicija i ostvarivanja onoga što jeste cilj svake institucije, a to je da kreira prostor u kojem će se njegovati domaći talenat i izvrsnost svakoga iz oblasti za koju je institucija nadležna.
Ovih sedam knjiga savremenih autora će činiti prvu cjelinu nakon koje ćemo pokrenuti i drugu ediciju u kojoj će se naći djela domaćih autora iz prošlosti, a koja se čuvaju u Narodnom pozorištu.
Službeni glasnik uhvatio je zamah u kreiranju kulturnih događaja i sadržaja. Navešćemo samo nekoliko skorijih projekata: grafički konkurs „Đurađ Ljubavić“, izdanje knjige „Dragi Petre…“, kao i koprodukcija filma „Poslije zabave“… Da li ste zadovoljni pravcem u kojem ste usmjerili ovu javnu ustanovu, i šta još možemo da očekujemo u bliskoj budućnosti?
Ovaj pravac je i ranije postojao samo smo ga sada dodatno ojačali. Grafički konkurs „Đurađ Ljubavić“ namijenjen je svim studentima iz Srpske i cilj mu je da stavi u fokus mlade talente u oblasti grafike. Zbog toga smo i odlučili da i nagradni fond na ovom konkursu bude odgovarajući. Ove godine tema je bio tradicionalni vez i moram reći da smo itekako zadovoljni radovima koji su učestvovali na konkursu.
„Dragi Petre“ je još jedna knjiga na koju smo ponosni iz više razloga. Prije svega jer se u njoj nalaze djela najznačajnijih savremenih autora iz Republike Srpske kao što su Tanja Stupar Trifunović, Sanja Savić Milosavljević, Slobodan Jović, Stevo Grabovac, Berislav Blagojević i drugi, a koji su pisali svoja pisma Petru Kočiću, koji je za nas više od pisca. Ideja udruženja „Imperativ“ koja stoji iza ove zbirke jeste da savremeni autori motivisani Kočićevim pismima napišu svoja pisma Kočiću, a sve u okviru programa Kočićevog zbora. Posebnu dimenziju ovoj zbirci daje činjenica da smo je besplatno podijelili svim maturantima srednjih škola u Republici Srpskoj i tako smo i Kočića, i naše savremene autore kroz ovaj, adekvatan format, približili mladima u Srpskoj, ali i samom Kočićevom zboru dali dimenziju širu od prostora Banjaluke. Malo je izdanja koja dožive tiraž od preko deset hiljada primjeraka, a ovo je jedno od njih. I ovo je dio naše saradnje sa Narodnim pozorištem, jer je Pozorište bilo nosilac aktivnosti u okviru Kočićevog zbora i uključilo nas u izdavanje ove zbirke.
Dokumentarni film „Poslije zabave“ je za nas potpuno novo iskustvo jer nismo bili aktivni u toj oblasti, ali smo zadovoljno što smo producentu Nikoli Đakoviću i režiseru Stefanu Tomiću mogli bar malo pomoći u produkciji ovog filma koji ima posebnu dokumentarnu vrijednost jer su oni zajedno sa Stevom Grabovcem primili vijest o tome da je dobio Ninovu nagradu i zbog toga im dugujemo posebnu zahvalnost što su nas uključili u projekat.
Kada govorimo o onome što predstoji, cilj nam je da ovu godinu završimo ispunjavajući sve planove koje smo zacrtali. U izdavaštvu ćemo do kraja godina imati više od 20 hiljada pojedinačnih primjeraka od kojih ćemo većinu besplatno podijeliti. Pred nama je jačanje pravne biblioteke u kojoj ćemo do kraja godine imati pet izdanja. Svi smo svjesni u kakvom čudnom pravnom prostoru živimo i zbog toga se glas struke mora čuti.
U sljedećoj godini planiramo dva kapitalna izdanja o Republici Srpskoj koja će na odgovarajući način moći da predstave našu državu, ali i nastavak jačanja sve četiri naše primarne biblioteke a to su bilioteka istorije Republike Srpske, pravne misli, književna biblioteka i biblioteka koja se bavi filozofijom i religijom.
Nakon što to dostigne nivo koji planiramo, počećemo sa drugim dijelom pratećih aktivnosti na promociji i sažimanju tih djela u digitalne formate prilagođene današnjim generacijama, ali to je već plan za 2027. godinu, pa ćemo o tome razgovarati u budućnosti.
Malo ću se udaljiti od teme kulture i izdavaštva ali moram reći da želimo uhvatiti zamah u digitalnoj transformaciji i tu očekujemo snažniju saradnju sa svim institucijama. Mislim da već kasnimo i da trošimo vrijeme „prikupljajući mišljenja“ onih iz institucija koji nisu mnogo uradili u toj oblasti, a sjede i primaju platu za to. Bojim se da ćemo na ovaj način otvoriti prostor da naše digitalno društvo svedemo na to što ćemo moći provjeriti da li imamo saobraćajni prekršaj, a sve ostale segmente digitalnog društva će našim građanima pružati neko drugi. Republika Srpska nema mogućnost da se geografski širi, ali ima ogromnu mogućnost da modernizacijom ojača i omeđi svoj digitalni prostor i učini ga vidljivim u današnjem svijetu.
Ne mogu a da se ne zahvalim radnicima Službenog glasnika zahvaljujući kojima smo, uz opravadavanje naše društvene uloge, u prva tri kvartala ostvarili dobit iznad planirane što govori da smo na dobrom putu. Naravno da ovih naših rezultata, a posebno rezultata u izdavaštvu ne bi bilo da nemamo razumijevanje predsjednika Republike gospodina Dodika i Vlade Srpske, ali najzaslužniji za to su vrijedni ljudi koji rade u Glasniku.
Tokom prethodnog perioda realizovali ste i literarni konkurs za mlade pisce, koji je rezultirao knjigom „Nove stranice“. Dakle, osim afirmisanih pisaca, priliku ste na ovaj način dali i mladim autorima. Koliko vam je važno da podržavate mlade stvaraoce i da li planirate da ovaj konkurs postane tradicionalan?
Ovaj konkurs je pokazao da imamo sjajne autore. Naša komisija koju su vodili Stevo Grabovac i Milan Milošević je istakla da su zadovoljni pričama koje su mladi autori poslali na konkurs i to dovoljno govori o konkursu i autorima. Svaki mladi stvaralac u bilo kojoj oblasti je onaj koji vuče društvo naprijed i zbog toga svaki mora biti podržan od društva. Ako uzmemo u obzir da su se u zbirci našle priče različitih žanrova, od fantastike do onih koje bi se mogle nazvati realizmom ili romantizmom, sigurno je da to pokazuje da je ovaj konkurs bio potreban i čitaocima, ali i mladim piscima.
Saradnju ste ostvarili sa brojnim ustanovama u Srpskoj, ali i sa srodnom institucijom u Srbiji. Koliko je važno jačanje tih veza, pogotovo na relaciji Srpska-Srbija?
Imamo odličnu saradnju sa Službenim glasnikom Srbije, pred nama je saizdavačka aktivnosti sa Institutom za savremenu istoriju i izdavaštvom Radio – televizije Srbije i od svih njih mnogo učimo, jer su prošli kroz većinu problema sa kojima se mi danas srećemo. Mi smo jedinstven kulturni, duhovni, identitetski i svaki drugi prostor i većina naših aktivnosti nema smisla ukoliko nisu integralne i zbog toga je ova saradnja jako važna!
Marina Majkić Miletić
Oznake: Miloš Lukić
Banski dvor u junu: Više od 30 kulturnih događaja, počinje koncertna sezona u Art dvorištu
