Mladi Evropljani su najusamljeniji
Foto: Pixabay
Mladi i muškarci spadaju među najugroženije grupe kada je riječ o usamljenosti u Evropi, pokazuju danas rezultati posljednjeg izvještaja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) o međuljudskim odnosima i usamljenosti.
Navodi se i da osam odsto ispitanika nema bliske prijatelje, dok tri odsto nema bliske članove porodice.
Prema podacima OECD-a, nezaposleni i osobe s niskim prihodima imaju dvostruko veću vjerovatnoću da prijave osjećaj usamljenosti u odnosu na ostatak populacije, prenio je Juronjuz.
U 21 evropskoj zemlji članici OECD-a, broj svakodnevnih susreta s porodicom i prijateljima konstantno je opadao između 2006, 2015. i 2022. godine, dok je kontakt na daljinu porastao nakon pandemije kovida 19.
Najveći procenat građana koji su naveli da su se “većinu vremena” ili “stalno” osjećali usamljeno u posljednje četiri nedjelje zabilježen je u Francuskoj (11 odsto) i Litvaniji (9 odsto).
OECD upozorava da su nedostatak društvenih interakcija i osjećaj usamljenosti povezani sa do 871.000 smrtnih slučajeva godišnje na globalnom nivou.
Usamljenost je, kako se navodi, povezana i sa slabijim radnim učinkom, većim rizikom od nezaposlenosti ili ranijeg napuštanja školovanja, a može uticati i na izborno ponašanje.
“Pogoršanje društvenih odnosa kod mladih, naročito mladih muškaraca, još uvijek nije dovoljno istraženo”, navodi se u izvještaju.
OECD dodaje da naučna istraživanja pokazuju različite rezultate o uticaju digitalnih tehnologija na usamljenost, ali da postoji saglasnost da način upotrebe digitalnih alata i vrsta onlajn ponašanja imaju presudan značaj.
Najviše svakodnevnih kontakata s porodicom i prijateljima, prema istraživanju, imaju građani Grčke i Slovenije, dok je u Litvaniji najveći broj onih koji u proteklih sedam dana nisu imali nikakav kontakt, ni lični ni onlajn, sa bliskim osobama koje žive u njihovoj blizini.
U prosjeku, u 22 zemlje Evropske unije, osam odsto ispitanika navodi da nema bliske prijatelje, dok tri odsto kaže da nema bliske članove porodice. Najveći procenat onih koji tvrde da nemaju nijednog bliskog prijatelja zabilježen je u Mađarskoj, dok Belgija ima najviše građana bez bliskih porodičnih veza.
Svjetska zdravstvena skupština je u maju 2025. usvojila rezoluciju kojom se društvene veze prepoznaju kao ključno pitanje globalne zdravstvene politike.
Evropska komisija i Svjetska zdravstvena organizacija takođe su proglasile socijalnu izolaciju i usamljenost prioritetima javnog zdravlja.
Nekoliko evropskih zemalja, među kojima su Njemačka, Danska, Finska, Holandija, Švedska i Španija, već su usvojile nacionalne strategije za borbu protiv usamljenosti.
“Smanjenje direktnih, ličnih interakcija može da uspori razvoj važnih socijalnih vještina kod mladih, jer stvarni susreti zahtijevaju drugačije sposobnosti od onih koje se koriste u onlajn komunikaciji”, ističe OECD u izvještaju.
