Šta se to događa s američkim sankcijama Rusiji
Foto: Screenshot/Youtube
Čini se da je moćni američki mehanizam sankcija protiv Kremlja, nekad smatran neiscrpnim izvorom ekonomskog pritiska, dosegnuo svoje granice – ili barem tako poručuju iz Vašingtona. Američki državni sekretr Marko Rubio izrazio je frustraciju, izjavivši kako su Sjedinjene Države gotovo “ostale bez opcija” nakon uvođenja sankcija protiv ruskih naftnih divova Rosnefta i Lukoila prošlog mjeseca, piše Kyiv Post.
Govoreći novinarima u srijedu nakon sastanka ministara spoljnih poslova Grupe 7, Rubio se požalio: “Nije nam ostalo puno toga za sankcionisati. Mislim, udarili smo na njihove glavne naftne kompanije, što su svi tražili.”
Nove sankcije protiv Rosnefta, Lukoila i njihove mreže podružnica formalno stupaju na snagu sljedeće sedmice, ali izuzeci se već gomilaju. Mađarska je, na primjer, obezbijedila jednogodišnje odgađanje, a i druge zemlje najavljuju da bi mogle zatražiti isto. Ove mjere, osmišljene da pogode primarni izvor finansiranja moskovskog rata u Ukrajini, tako pokazuju pukotine u jedinstvenoj ekonomskoj fronti i prije nego što su u potpunosti primijenjene.
Rubio tvrdi da je prioritet sada sprovođenje postojećih sankcija te je direktno upro prstom u Evropu kad je riječ o suzbijanju ruske “flote u sjeni” – stotina tankera koji prevoze naftu mimo propisa.
“SAD mogu sankcionisati još prilično toga”
Međutim, s Rubiovom ocjenom o iscrpljenosti opcija oštro se ne slažu analitičari, koji vide još mnogo prostora za djelovanje.
Kimberly Donovan, direktorica Inicijative za ekonomsku državnost pri Atlantic Councilu, rekla je za Kyiv Post kako je ideja da SAD ostaje bez meta jednostavno pogrešna. “Zapravo, američka vlada može sankcionisati još prilično toga kada je riječ o Rusiji”, izjavila je.
Prema Donovan, porast zahtjeva za licencama upućenih američkom Ministarstvu finansija – kojima kompanija traže dodatno vrijeme za povlačenje iz poslovanja s Rosneftom i Lukoilom – “dobar je signal” da sankcije imaju stvaran učinak. Ipak, pravo ograničenje nije tehničke prirode. “To je politička volja”, naglasila je, pojašnjavajući: “Ako su ovi ‘veliki udarci’ sve što administracija planira poduzeti, onda nam je potrebna agresivno sprovođenje i snažan diplomatski pritisak da bi se oni računali.”
Donovan je takođe ukazala na nekoliko ključnih sektora koje su zapadne vlade dosad uglavnom izbjegavale, poput ukapljenog prirodnog gasa (LNG), petrohemijske industrije i dodatnih ruskih banaka.
Flota u sjeni: SAD upire prstom u Evropu, analitičari uzvraćaju
Rubio je borbu protiv “flote u sjeni” – stotina često prestarjelih i neosiguranih tankera koji djeluju izvan radara – predstavio kao prvenstveno evropski zadatak. Donovan se s time kategorički ne slaže.
“To je bio dio pristupa G7 od početka”, rekla je, dodajući: “Progon onih koji su prekršili gornju granicu cijena nafte bio je multilateralni napor – a ne evropski hir.” Istakla je da SAD ima i te kako dobar razlog za angažman, jer istu taktiku koriste i Iran i Venecuela. Koordinisani pritisak G7 mogao bi istovremeno pogoditi sva tri protivnika.
Kanada je nedavno predložila osnivanje multinacionalne radne grupe za razmjenu obavještajnih podataka i sprovođenje, ali Vašington navodno oklijeva. “Slažem se s Kanađanima”, rekla je Donovan. “Radna grupa ima smisla. I trebalo bi da se proširi – Rusija, Iran, Venecuela – cijeli ekosistem ilegalnih prevoznika nafte.”
Ulozi, upozorava, nisu samo geopolitički. “Flota u sjeni je klimatska katastrofa koja čeka da se dogodi”, rekla je. “Već smo vidjeli nasukavanja tankera u Crnom moru.”
Jaz u sankcijama koji Rusija može iskoristiti
Dok je Evropska unija dosad uvela 19 paketa sankcija protiv Rusije, ciljajući LNG, kriptovalute i ruske banke, SAD su bile sporije i selektivnije. Na pitanje o važnosti usklađivanja, Donovan je bila izravna.
“Kada se UK, EU i SAD usklade, sankcije imaju mnogo širi učinak”, rekla je. “Kada se ne usklade, zločesti akteri iskorištavaju praznine – jurisdikcijsku arbitražu – i novac nastavlja teći.”
SAD i dalje ima najmoćniju polugu na svijetu – dolar. Ači, ta moć gubi na snazi ako se ne koristi sinkronizovano sa saveznicima.
Izvan popisa sankcija
Ključni zaključak analitičara jest da se sljedeća faza pritiska manje odnosi na traženje novih meta, a više na sprovođenje postojećih mjera i kreativno usklađivanje. Donovan se zalaže za višestruki pristup koji uključuje korištenje pomorskog prava, pa čak i UN-a, za suzbijanje “flote u sjeni”.
U konačnici, uspjeh zavisi od apetita Bijele kuće za snažnom provedbom i potpunom koordinacijom s evropskim partnerima. Rubijeva tvrdnja da je Vašington ostao bez opcija naglašava rastuće neslaganje unutar G7, dok stručnjaci i saveznici tvrde da je kutija s alatima još uvijek puna.
Sljedeći test dolazi 21. novembra, kada mjere protiv Rosnefta i Lukoila stupe na snagu. Tada će Bijela kuća morati odlučiti hoće li kampanja sankcija završiti prošlomjesečnim potezima ili će ući u novu, znatno agresivniju fazu, prenosi Index.
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
