Ko je čovjek koji bi mogao postati najmoćniji ekonomista na svijetu?
Trampov favorit Kevin Heset mogao bi preuzeti američku centralnu banku Fed, što otvara bojazan da bi se monetarna politika mogla voditi u interesu predsjednika, a ne stabilnosti cijena.
Američki predsjednik Donald Tramp sve otvorenije daje do znanja da bi njegov glavni ekonomski savjetnik Kevin Haset mogao naslijediti Džeroma Pauela na čelu američke centralne banke Fed. Takav potez, smatraju brojni analitičari, mogao bi dovesti do opasnog približavanja monetarne politike političkim interesima Bijele kuće, umjesto očuvanju stabilnosti cijena.
Priča o odnosu američkog predsjednika prema sopstvenim ekonomskim savjetnicima počinje još u prvom mandatu. Kako piše WiWo, kada je Tramp 2016. pokušao izvući SAD iz trgovinskog sporazuma Korus sa Južnom Korejom, tadašnji glavni ekonomski savjetnik Geri Kon toliko se protivio toj odluci da je, kako se kasnije otkrilo, krišom uklonio pismo kojim bi Seul bio obaviješten o izlasku iz sporazuma. Pismo nikada nije poslato, a sporazum i danas važi. Kon je ubrzo napustio Bijelu kuću.
U drugom mandatu, uloga glavnog ekonomskog savjetnika Donalda Trampa pripala je Kevinu Hasetu, ekonomisti koji je isprva takođe imao rezerve prema Trampovom protekcionizmu. No odnos se brzo učvrstio. Haset je toliko uskladio svoje stavove s predsjednikovim da se sada smatra njegovim najizglednijim kandidatom za mjesto šefa Feda — poziciju koju mnogi smatraju najmoćnijom ekonomskom funkcijom na svijetu.
Od vodećeg akademskog ekonomiste do ključnog čovjeka u Bijeloj kući
Haset, doktor ekonomije sa Univerziteta Pensilvanija, trenutno vodi Nacionalni ekonomski savjet (NEC), tijelo koje koordiniše ekonomsku politiku unutar Bijele kuće. Riječ je o poziciji koju su ranije držali ekonomski „teškaši“ poput Roberta Rubina ili Lerija Samersa.
U stručnim krugovima Haset uživa dobar ugled. Mark Zendi, glavni ekonomista Moody’sa, opisuje ga kao kompetentnog, dobro umreženog i „iskreno pristojnog“ čovjeka. No pitanje je da li bi takav profil bio dovoljan za vođenje Feda, institucije poznate po potrebi za čvrstom nezavisnošću.
Upozorenja iz finansijskog sektora
Bernt Vajdenštajner iz Commerzbanke upozorava da Haset često javno podržava Trampove zahtjeve za agresivnim smanjivanjem kamatnih stopa, te da je kritikama postojećih guvernera Feda, optužujući ih da su previše politički motivisani, stekao dodatne poene kod predsjednika.
Zašto je Haset kontroverzan u MAGA krugovima?
Zanimljivo je da Haset dugo nije bio miljenik Trampove političke baze. Karijeru je gradio kao klasični republikanac: zagovornik niskih poreza, manjih državnih intervencija, nižih trgovinskih barijera i kvalifikovane imigracije. Radio je i kao savjetnik predsjedničkih kandidata Džona Mekejna, Džordža Buša i Mita Romnija, te kao direktor ekonomskih politika u konzervativnom think-tanku American Enterprise Institute.
Ipak, u prvom Trampovom mandatu dobio je snažnu poziciju jer je odigrao ključnu ulogu u pripremi velike poreske reforme iz 2017. godine — najvećeg zakonodavnog uspjeha Bijele kuće u tom periodu.
Nakon što je 2019. napustio Bijelu kuću, ostao je blizak MAGA pokretu i priključio se America First Policy Instituteu, platformi koja je pripremala kadrove i politike za mogući drugi Trampov mandat — što se sada i ostvarilo, prenosi tportal.
Može li odoljeti političkom pritisku na Fed?
Ako bi Haset postao šef Feda, imao bi izuzetno osjetljiv zadatak: odlučivati o kamatnim stopama, inflaciji i stabilnosti najveće svjetske ekonomije, i to dok trpi otvoreni pritisak predsjednika koji godinama jasno poručuje da želi znatno niže kamate.
Ekonomista Harvi Rozen sa Univerziteta Prinston smatra da je Haset „izvrstan mejnstrim ekonomista“ koji razumije ulogu tržišta i važnost podsticajnih mehanizama. No dodaje da se takav pristup „teže uklapa“ u Trampove protekcionističke instinkte.
U područjima gdje se direktno razilazio sa Trampom, Haset do sada nije uspio da utiče na predsjednika. Politike imigracije i trgovine postale su tvrđe i restriktivnije, sa negativnim efektima na tržište rada i cjelokupnu ekonomiju, koja posljednjih mjeseci pokazuje znake slabosti.
Ako preuzme Fed, ključno pitanje biće može li — i smije li — ignorisati predsjednikove zahtjeve i voditi monetarnu politiku u interesu stabilnosti države, a ne političkih ciljeva. Jerome Powell je u tome uspio. Ostaje pitanje da li bi i Haset bio jednako otporan.
Oznake: Kevin Heset
