Svijet 12.12.2025.

Širi se članak predsjednika Finske o novom svjetskom poretku: “Ovo je zadnja prilika”

ČITANJE: 3 minute

Predsjednik Finske Aleksander Stub upozorio je da se svijet nalazi u odlučujućem razdoblju koje će odrediti globalni poredak za decenije unaprijed te poručio da Zapad ima “posljednju priliku” da uvjeri ostatak svijeta da je sposoban za saradnju, a ne dominaciju.

U eseju The West’s Last Chance: How to Build a New Global Order Before It’s Too Late (Posljednja prilika Zapada: Kako izgraditi novi svjetski poredak prije nego što bude prekasno), objavljenom u izdanju magazina Foreign Affairs, Stub tvrdi da se svjetski poredak urušava brže nego ikad od završetka Drugog svjetskog rata.

Rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom istoku i u Africi, rastuće suparništvo SAD i Kine te slabljenje međunarodnih institucija, prema njegovim riječima, označavaju kraj poslijeratnog liberalnog poretka.

“Svijet se u posljednje četiri godine promijenio više nego u prethodnih trideset”, piše Stub, dodajući da su sile koje su trebale povezivati svijet, trgovina, energija, tehnologija i informacije, postale faktori podjela, prenosi Index.

Kraj unipolarnog trenutka

Stub podsjeća da je nakon pada Berlinskog zida prevladalo uvjerenje kako je liberalna demokratija konačni oblik političkog razvoja. Ali taj “unipolarni trenutak” bio je kratkotrajan.

Teroristički napadi 11. septembra, ratovi u Avganistanu i Iraku, finansijska kriza 2008. te uspon Kine ozbiljno su narušili vjerodostojnost Zapada.

Posebno snažan udarac međunarodnom poretku, ističe, bio je ruski napad na Ukrajinu u februaru 2022. godine i to tim više što je Rusija stalna članica Savjetu bezbjednosti UN-a, institucije koja bi trebalo da čuva mir.

Multilateralizam ili multipolarnost

Prema Stubu, svijet se danas nalazi između dva modela: multilateralizma i multipolarnosti.

Multilateralizam se temelji na zajedničkim pravilima i institucijama koje vrijede za sve države, dok multipolarnost znači svijet u kojem nekoliko velikih sila sklapa ad hoc dogovore, često na štetu manjih država.

“Multilateralizam vodi redu, multipolarnost vodi neredu i sukobima”, upozorava finski predsjednik, naglašavajući da su male i srednje države posebno ranjive u sistemu u kojem velike sile odlučuju iznad njihovih glava.

Tri globalna bloka

Stub opisuje novi globalni odnos snaga kao trokut između globalnog Zapada, globalnog Istoka i globalnog Juga.

Zapad predvode SAD i saveznici u Evropi i Aziji; Istok okuplja zemlje predvođene Kinom, uz Rusiju, Iran i Sjevernu Koreju; dok globalni Jug čini oko 125 država Afrike, Latinske Amerike i Azije.

Upravo će globalni Jug, smatra Stub, odlučiti kakav će biti budući svjetski poredak. Zato Zapad, upozorava, ne može nuditi samo retoriku o demokratiji i ljudskim pravima, već mora dijeliti moć, ulagati u razvoj i dati tim zemljama stvarno mjesto za stolom.

“Realizam utemeljen na vrijednostima”

Kao odgovor na novu stvarnost, Stub zagovara koncept koji naziva “realizam utemeljen na vrijednostima”.

Riječ je o spoljnoj politici koja ne odustaje od osnovnih vrijednosti poput ljudskih prava, vladavine prava i suvereniteta, ali istovremeno priznaje ograničenja moći i raznolikost političkih i kulturnih modela u svijetu.

Iskustvo Finske, zemlje koja graniči s Rusijom i koja je tokom Hladnog rata bila prisiljena na bolne kompromise, Stubu služi kao upozorenje protiv ideje “finlandizacije” Ukrajine. Takav bi mir, ističe, značio gubitak suvereniteta i teritorija.

Jalta ili Helsinki

Ključ opstanka međunarodnog poretka, prema Stubu, leži i u dubokoj reformi Ujedinjenih naroda. Predlaže tri konkretne mjere: stalnu zastupljenost Afrike i Latinske Amerike u Savjetu bezbjednosti, ukidanje prava veta te mogućnost suspenzije članica koje grubo krše Povelju UN-a. Bez tih promjena, upozorava, međunarodni sustav će se raspasti, a svijet skliznuti prema haosu, ratovima i vladavini sile.

Na kraju, Stub povlači istorijsku paralelu između konferencije u Jalti 1945, kada su velike sile podijelile sfere uticaja, i Helsinške konferencije 1975, koja je postavila temelje bezbjednosti i saradnje u Evropi.

“Danas biramo između Jalte i Helsinkija”, zaključuje finski predsjednik. “Odluke koje donesemo u sljedećih deset godina odrediće svjetski poredak 21. vijeka. Ovo je posljednja prilika Zapada.”