Priča o škrtom milijarderu: Nije htio da plati ni kad su mu oteli unuka

Džej Pol Geti bio je jedan od najbogatijih ljudi 20. vijeka, ali i možda najpoznatiji škrtac u modernoj istoriji. Njegovo ime postalo je sinonim za ekstremnu štedljivost, do te mjere da su brojne priče o njegovom ponašanju nadživjele i njegovo poslovno carstvo.

Geti je rođen 1892. godine u Mineapolisu, a bogatstvo je stekao u naftnoj industriji. Kompaniju Getty Oil pretvorio je u globalnog diva, a sredinom pedesetih godina prošlog vijeka magazin Fortune proglasio ga je najbogatijim Amerikancem. U trenutku smrti 1976. godine njegova se imovina procjenjivala na više od dvije milijarde dolara, što bi danas vrijedilo višestruko više. Uprkos tome, Geti je živio kao čovjek koji se boji svakog nepotrebnog troška.

Legendarni primjeri škrtosti

Njegova škrtost bila je legendarna i dobro dokumentovana. Najpoznatiji primjer odnosi se na njegov dvorac Sutton Place u Engleskoj, gdje je u kuću ugradio govornicu na kovanice. Gosti, uključujući prijatelje, saradnike i članove porodice, morali su ubaciti novčić kako bi obavili telefonski poziv. Geti je taj potez opravdavao tvrdnjom da ne želi plaćati tuđe privatne razgovore.

Poznat je bio i po tome što je izbjegavao davati napojnice. Smatrao je da napojnice kvare radnu etiku i da osoblje treba da bude zadovoljno platom koju već prima. U restoranima je često ostavljao minimalne iznose ili ništa, a isto se odnosilo i na hotelsko osoblje, vozače i konobare. Takvo ponašanje izazivalo je nelagodu čak i kod njegovih najbližih saradnika.

Otmica unuka kao najkontroverzniji primjer

Najmračniji i najkontroverzniji primjer Getijeve škrtosti vezan je uz otmicu njegova unuka Džona Paula Getija III u Italiji 1973. godine. Otmičari su tražili otkupninu od 17 miliona dolara, ali Geti je isprva odbio da plati, uz obrazloženje da ima četrnaest unuka i da bi, ako popusti, svi mogli postati mete otmičara.

Tek nakon što su otmičari poslali odsječeno uvo dječaka, Geti je pristao da plati dio iznosa – tačno 2,2 miliona dolara, koliko je tada bilo porezno priznato kao dar. Preostali iznos posudio je vlastitom sinu uz kamatu.

Geti je svoju škrtost pokušavao racionalizovati filozofijom samodiscipline i uvjerenjem da prevelika velikodušnost kvari karakter. Smatrao je da je bogatstvo rezultat racionalnih odluka, a ne emocija, te da novac treba čuvati i kontrolisati.

Ipak, takav stav ostavio je dubok trag na njegov privatni život. Bio je pet puta oženjen, imao je složene odnose s djecom i umro je prilično usamljen, okružen bogatstvom, ali bez bliskih odnosa.

Ironična sudbina bogatstva

Ironično, nakon smrti Džeja Pola Getija većina njegovog bogatstva završila je u fondacijama. Getty Trust danas je jedna od najbogatijih kulturnih institucija na svijetu, a Getty Museum u Los Anđelesu simbol je javne koristi tog ogromnog kapitala. Čovjek koji je za života pazio na svaki cent, u smrti je postao jedan od najvećih filantropa – i to protiv vlastite volje, prenosi Index.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno