Svjetski poredak se raspada, u Minhenu će se saznati ima li Evropa kičmu
Prevladava rezignacija, a ne nada – tako bi se moglo opisati raspoloženje evropskih zvaničnika uoči ovogodišnje Minhenske bezbjednosne konferencije (13. do 15. februara 2026.). Tek nešto više od godinu dana nakon što je Donald Tramp započeo svoj drugi mandat kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, transatlantski odnosi smatraju se ozbiljno narušenima. Trampova razorna spoljna politika baca sjenu na Minhensku bezbjednosnu konferenciju kao skup visokog ranga, piše Deutsche Welle.
Razaranje kao centralno obilježje aktualne politike
Konferencija se već decenijama definiše kao transatlantska. Međutim,trenutno vlada, kako to formuliše njen predsjednik Wolfgang Ischinger, “do sada nezabilježena kriza kredibiliteta i povjerenja”. Minhenski bezbjednosni izvještaj (Munich Security Report) koji prati konferenciju nosi znakoviti naslov “U razaranju” (Under Destruction).
Izvještaj Donalda Trampa svrstava u kategoriju “ljudi koji ruše” (demolition men), odnosno državnika koji svojom “politikom razbijanja” uništavaju važeća pravila i cijenjene institucije. Trampova izjava da mu međunarodno pravo nije potrebno samo je jedan od mnogih primjera za to.
Iako su okolnosti teže nego ikada, bezbjednosna konferencija, osnovana prije više od 60 godina, i ove se godine vidi kao forum za razmjenu i dijalog. Među više od hiljadu učesnika nalazi se čak 200 predstavnika vlada iz 120 država.
U tradicionalnom konferencijskom hotelu Bayerischer Hof očekuju se, među ostalima, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, francuski predsjednik Emanuel Makron, kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi i danska premijerka Mette Frederiksen. Frederiksen se nedavno hrabro suprotstavila Donaldu Trampu kada je on iznio pretenzije na Grenland, koji pripada Danskoj.
Vašington šalje Trampovog šefa diplomatije
Uprkos napetostima u transatlantskim odnosima, i ove godine stiže velika delegacija iz SAD-a, pri čemu Trampovu administraciju predstavlja državni sekretar Marko Rubio. On, kako očekuje direktor konferencije Ischinger, treba govoriti “o američkoj spoljnoj politici, a ne o temama koje ne spadaju direktno u njegov resor”. To je nedvosmislena aluzija na vatreni govor kojim je američki potpredsjednik J. D. Vens prošle godine uznemirio publiku konferencije. Vens, koji ove godine nije na popisu gostiju, tada je kritikovao navodni nedostatak slobode govora u Evropi.
Međutim, američku delegaciju već odavno ne čine samo Trampovi sljedbenici. Među njima su i odlučni protivnici predsjednika SAD-a, poput guvernera Kalifornije Gavina Newsoma. On je već u svom govoru na Svjetskom privrednom forumu u Davosu jasno poručio da ubuduće očekuje “više kičme” i odlučnosti od Evropljana – jer, kako je rekao, prebrzo popuštaju pred Trampom.
Evropa pred novom erom samopotvrđivanja?
Time je Newsom dotakao srž pitanja koje će imati veliku ulogu na ovogodišnjem skupu: kako se Evropa treba iznova pozicionirati u promijenjenim globalnim okolnostima? I kakvu ulogu u tome može imati Njemačka? O tome će govoriti Fridrih Merc, koji će u petak (13.2.) otvoriti konferenciju – prvi put u svojstvu njemačkog kancelara.
Pri nedavnom predstavljanju izvještaju o radu vlade u Bundestagu Merc je pozvao Evropljane da “sami nauče govoriti jezikom politike moći”. To podrazumijeva masovna ulaganja u evropske odbrambene sposobnosti, kao i izgradnju novih partnerstava.
Širom svijeta postoje “demokracije u usponu s otvorenim i rastućim tržištima, koje izričito traže ono što mi imamo za ponuditi”, naglasio je Merc u Bundestagu. I dodao, misleći na SAD: “Kao demokratije, mi smo partneri i saveznici, a ne podređeni.” U Minhenu će kancelar vjerojatno dodatno razraditi te misli – i time dati ton raspravi u kojoj se aktualna kriza promatra i kao katalizator strateških promjena.
Predstavnici iranskog režima nisu poželjni
Pozivnice za Minhensku bezbjednosnu konferenciju vrlo su tražene, ali se dodjeljuju biranim osobama. Tako ove godine, za razliku od ranijih, predstavnici iranske vlade nisu dobrodošli u Minhen. Razlog je masovno nasilje kojim je vodstvo u Teheranu ugušilo nedavne proteste u zemlji. Ipak, na skupu će govoriti predstavnici iranske opozicije i civilnog društva.
Iako će rat u Ukrajini ponovno biti jedna od centralnih tema konferencije, predstavnici ruske vlade neće biti prisutni. Godine 2022., kada je konferencija održana neposredno prije početka ruskog velikog napada na Ukrajinu, ruska delegacija kolektivno je otkazala dolazak, podsjeća Ischinger. Od tada se iz Moskve, u vezi s eventualnim učestvovanjem, “nije čuo ni glas”.
Govoreći o pregovorima o mogućem okončanju rata, Ischinger je naglasio da Rusija, doduše, ostavlja dojam spremnosti na pregovore, ali istovremeno terorizira ukrajinsko civilno stanovništvo. Zbog toga Nagrada Ewald von Kleist, koju dodjeljuje Konferencija, ove godine neće biti uručena zaslužnoj osobi, nego “hrabrom ukrajinskom narodu”.
Političari AfD-a nakon dvije godine ponovno u Minhenu
Djelomično krajnje desna Alternativa za Njemačku (AfD) prethodne dvije godine nije bila dobrodošla u Minhenu. Direktor konferencije Ischinger sada je promijenio kurs svog prethodnika i odlučio prestati isključivati najveću opozicionu stranku u Bundestagu.
Pozvana su tri stručna poslanika AfD-a iz Bundestaga, ali njihovi nastupi na glavnim pozornicama Konferencije nisu predviđeni. Prošle je godine AfD svoje isključenje ocijenio neopravdanom diskriminacijom i pokrenuo sudski postupak, ali s tužbom nije imao uspjeha.
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
