Spoljnotrgovinska komora BiH: Deficit porastao na 13 milijardi KM
Vrijednost izvoza prethodne godine iznosila je 17,42 milijarde KM, dok je vrijednost uvoza bila 30,43 milijarde KM, što znači da je spoljnotrgovinski deficit prethodne godine bio oko 13 milijardi KM, rečeno je na prezentaciji osnovnih pokazatelja razmjene u prethodnoj godini koju je organizovala Spoljnotrgovinska komora BiH.
Naveli su da je ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom povećan za 2,12 milijardi KM, što potvrđuje veći intenzitet međunarodne trgovine, kao i rast ekonomskih aktivnosti i integracije sa stranim tržištima.
Tako je, prema ovim podacima, izvoz bio veći za 882 miliona KM u odnosu na 2024. godinu, dok je uvoz bio veći za 1,21 milijardu KM.
Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, rekao je novinarima da struktura razmjene ostaje stabilna, da metalska industrija zadržava najveće učešće, dok drvna industrija ostvaruje suficit i daje značajan doprinos spoljnotrgovinskom balansu.
Snažna povezanost sa tržištima EU i CEFTA regiona
“Posebno je važno istaći snažnu povezanost sa tržištima EU i CEFTA regiona, gdje su domaće kompanije integrisane u regionalne i evropske lance vrijednosti. Rast izvoza na pojedinim tržištima, uz istovremenu potrebu dalje diversifikacije i jačanja konkurentnosti, ukazuje na potencijal domaće privrede da u narednom periodu dodatno unaprijedi svoju poziciju na međunarodnom tržištu”, istakao je Egrlić.
Belma Alihodžić, stručni saradnik u Sektoru za makroekonomski sistem Spoljnotrgovinske komore BiH, rekla je da EU ostaje ključna za domaći izvoz, a Hrvatska vodeći pojedinačni partner.
Najdinamičniji rast
“Unutar CEFTA zabilježen je najdinamičniji rast, što potvrđuje da regionalna tržišta postaju sve važniji prostor za plasman proizvoda BiH i izgradnju dugoročnih ekonomskih veza”, istakla je Alihodžićeva.
Prema njenim riječima, najznačajniji trgovinski partner ostaje EU, sa više od 73 odsto ukupnog izvoza i 66 odsto ukupnog uvoza.
“Umjeren rast uvoza od 2,68 odsto i snažniji rast izvoza od 5,57 odsto potvrđuju stabilnu i intenzivnu spoljnotrgovinsku razmjenu, pri čemu je izvoz u EU povećan za 669 miliona KM”, navela je Alihodžićeva i dodala da je pokrivenost uvoza izvozom sa EU 62,7 odsto.
“Ovo ukazuje na stabilan, ali i dalje deficitaran odnos, pri čemu EU zadržava poziciju ključnog partnera i glavnog pokretača domaćeg izvoza. Ukupan izvoz u zemlje CEFTA regiona prošle godine iznosio je 2,97 milijardi KM i veći je za 135 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz bio 4,74 milijarde KM i veći je za 229 miliona KM. Najveći obim razmjene ostvaruje se sa Srbijom, gdje je izvezena roba u vrijednosti od 1,88 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 4,10 milijardi KM”, navela je Alihodžićeva.
Tržište EFTA
Na tržište EFTA izvezeno je robe za 404,52 miliona KM, te je veći izvoz za 64,5 miliona KM u odnosu na 2024, dok je uvoz iznosio 603,16 miliona KM i veći je za 30,61 milion KM.
“BiH je ostvarila porast izvoza na treća tržišta od 3,6 odsto, gdje je ukupno izvezeno 1,37 milijardi KM vrijednosti robe, dok je uvoz iznosio 4,85 milijardi KM i veći je za 9,48 odsto u odnosu na 2024. godinu, a izvoz je jedino rastao u Tursku, dok je uvoz najviše rastao iz Kine”, kazala je ona.
Amila Močević, stručni saradnik u Sektoru za makroekonomski sistem, rekla je da je, kada se posmatra robna razmjena u sektorima privrede, evidentno povećanje i izvoza i uvoza u skoro svim granama, što je direktno rezultiralo većim obimom ukupne razmjene.
Struktura rasta izvoza
“Struktura rasta izvoza pokazuje da BiH najbrže napreduje u sektorima energetike, elektroindustrije i automobilske industrije. Ukupan rast izvoza u najvećoj mjeri rezultat je snažnog povećanja izvoza električne energije, koji je porastao za 30 odsto i potvrdio ključnu ulogu energetskog sektora u izvoznoj strukturi BiH”, naglasila je Močevićeva.
Dodala je da su značajan doprinos dali i sektori sa većom dodatom vrijednošću te da je izvoz dijelova za automobilsku industriju porastao za 13 odsto, a izolovane žice za sedam odsto, što potvrđuje stabilnu integraciju domaćih kompanija u evropske lance snabdijevanja, prenose Nezavisne.
“Nafta i naftna ulja i dalje predstavljaju najznačajnije uvozne proizvode, sa vrijednošću od 2,24 milijarde KM u 2025. godini, uprkos padu od sedam odsto. Uvoz automobila porastao je za devet odsto, a lijekova za osam odsto. Posebno je izražen rast uvoza električne energije od 101 odsto, na 628,96 miliona KM, što ukazuje na energetski disbalans i potrebu za jačanjem domaćih kapaciteta”, navela je Močevićeva.
