Curenje podataka iz ginekološke klinike: Šta pacijentkinje moraju znati?
Iz baze jedne privatne ginekološke klinike u Srbiji hakovano je više od pet hiljada osjetljivih ličnih podataka pacijentkinja, uključujući i njihove dijagnoze. O ovom incidentu “Share fondacija” obavijestila je povjerenika za informacije od javnog značaja, koji je hitno pokrenuo postupak.
Povjerenik ističe da je klinika imala zakonsku obavezu da obavijesti sve osobe čiji su podaci kompromitovani. Ukoliko to nije učinjeno, savjetuje pacijentkinjama da se same obrate klinici i zahtijevaju informacije.
Inspekcijski nadzor u toku
Još uvijek nije zvanično potvrđeno o kojoj je klinici riječ. Milan Marinović, povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, potvrdio je da je proces inspekcijskog nadzora otvoren.
„Potrebno je nedvosmisleno utvrditi o kojoj klinici je riječ, a zatim sprovesti klasičan nadzor – da li je došlo do povrede, kojeg obima i kojih tačno podataka. Pozivam tu kliniku da izvrši svoju zakonsku obavezu i što prije obavijesti povjerenika o ovoj povredi“, izjavio je Marinović.
Državne ustanove tvrde da su podaci sigurni
Dok traje istraga u privatnom sektoru, iz Ministarstva zdravlja Srbije uvjeravaju javnost da su podaci u državnim zdravstvenim ustanovama pod apsolutnom, višeslojnom kontrolom.
Državni sekretar Mirsad Đerlek navodi da je teško očekivati curenje podataka iz državnih centara. „Pokušavamo da što prije podatke iz svih zdravstvenih ustanova objedinimo u jedinstveni data centar kako bismo formirali integrisani zdravstveni informacioni sistem“, pojasnio je Đerlek.
Koja su prava pacijentkinja?
Ako sumnjate da su vaši podaci ugroženi, a klinika vas nije kontaktirala, povjerenik savjetuje sljedeće korake:
- Upit klinici: Pitajte da li su vaši podaci kompromitovani i u kojoj mjeri.
- Detalji o pristupu: Zahtijevajte informaciju o tome ko je izvršio pristup i koje su mjere zaštite naknadno preduzete.
- Prigovor: Ukoliko odgovor izostane ili ne bude adekvatan, podnesite zvaničnu pritužbu povjereniku.
Motiv hakera najčešće je novac
Stručnjaci za sajber bezbjednost upozoravaju da je strah pacijentkinja opravdan. Nenad Bučevac ističe da je glavni motiv napadača gotovo uvijek finansijske prirode.
„Napadači često ucjenjuju vlasnike ili direktore institucija tražeći otkup za podatke. Problem je što, kada podatak o nečijem zdravstvenom stanju jednom procuri u digitalni svijet, on tu ostaje zauvijek“, naglašava Bučevac.
Istraživanja pokazuju da su građani u regionu među najugroženijima u Evropi kada je u pitanju bezbjednost ličnih podataka, a informacije o zdravlju su najčešća meta napada, piše RTS.
Oznake: Srbija
