U Banjaluci niču “zgrade duhova”: Ovo su podaci koji dokazuju koliko je stanova zaista prazno
Stanovi se prodaju čim se zgrada “zakopa”, ali se, naročito noću kada pogledate u desetine neosvijetljenih prozora, često stiče utisak da u njima niko ne živi. Ta banjalučka priča o “zgradama duhova”, čini se, nije nastala bez razloga. Zvanični podaci banjalučkog Vodovoda, dostavljeni BL portalu, pokazuju da gotovo polovina stanova u novijim zgradama ima izuzetno malu ili nikakvu potrošnju vode, što otvara pitanje koliko je tih stanova zaista naseljeno.
Na kraju 2025. godine u Banjaluci je evidentirano 18.796 stanova sa ugrađenim pojedinačnim sekundarnim vodomjerima, odnosno stanova u novijim stambenim zgradama za koje je moguće pratiti stvarnu pojedinačnu potrošnju vode.
Analiza pokazuje da čak 8.945 stanova, odnosno 47,6 odsto ukupnog broja, mjesečno troši najviše pet kubnih metara vode. Za poređenje, prosječno četvoročlano domaćinstvo u Banjaluci, prema procjenama, mjesečno potroši između 17 i 22 kubnih metara vode.
Drugim riječima, skoro svaki drugi stan u zgradama u Banjaluci starim do dvadesetak godina troši višestruko manje vode nego što je uobičajeno za domaćinstvo u kojem se svakodnevno živi.
Posebno je zanimljiv podatak da je 1.123 stana, odnosno gotovo šest odsto ukupnog broja, tokom cijele godine imalo nultu potrošnju vode. Riječ je o stanovima u kojima nije registrovan nijedan potrošeni kubni metar, zbog čega je sasvim opravdano pretpostaviti da su bili prazni ili potpuno nekorišteni.
Ukupno 3.033 stana nisu uopšte imala ili su imala potrošnju manju od jednog kubnog metra mjesečno.
Najbrojniju grupu čini 5.912 stanova sa potrošnjom između jednog i pet kubnih metara mjesečno. Takva potrošnja daleko je ispod prosjeka jednog prosječnog domaćinstva i može ukazivati na stanove koji se koriste samo povremeno, u kojima boravi jedna osoba ili koji veći dio godine ostaju prazni.
Kada se objedine sve kategorije do pet kubnih metara mjesečno, dolazi se do podatka da 8.945 stanova, odnosno gotovo 48 odsto svih stanova sa sekundarnim vodomjerima, ne pokazuje obrasce potrošnje karakteristične za stanove u kojima stalno žive porodice.
Iz Vodovoda naglašavaju da se analiza odnosi isključivo na stanove koji imaju vlastite pojedinačne sekundarne vodomjere, odnosno uglavnom na novogradnju.
“Važno je napomenuti da se radi samo o stanovima koji imaju vlastite pojedinačne sekundarne vodomjere, a to su samo novije zgrade. Starije zgrade imaju samo jedan zajednički vodomjer, pa za stanove koji ne troše ili malo troše, a nalaze se u takvim objektima, ne možemo imati tačne podatke”, navode iz Vodovoda za BL portal.
Trgovci nekretninama imaju drugačiju sliku
Dok podaci o potrošnji vode pokazuju da se hiljade stanova ne koriste na način karakterističan za stalno stanovanje, predstavnici tržišta nekretnina tvrde da to ne znači da su stanovi prazni. Prema njihovim riječima, veliki dio tih nekretnina služi kao investicija, izdaje se ili se koristi samo povremeno.
Prema riječima Aleksandra Vukovića, vlasnika agencije za nekretnine “Condo”, većina stanova u novogradnji jeste u funkciji, ali se ne koristi isključivo kroz klasično stanovanje vlasnika, već i kroz izdavanje i povremeni boravak.
“Ne bih se složio sa mišljenjem da su to ‘zgrade duhova’. Najveći procenat stanova se koristi, samo ne nužno tako što vlasnici žive u njima. Veliki broj stanova se izdaje i stalno je u opticaju“, kaže Vuković za BL portal.
Direktor Agencije za nekretnine “Remax” iz Banjaluke Dragan Milanović kaže da podatke o potrošnji vode ne treba automatski tumačiti kao dokaz da je veliki broj stanova potpuno prazan.
“U svakoj novoizgrađenoj zgradi postoji određeni broj stanova koji su kupljeni kao investicija, a ne za stanovanje. Vlasnici su često ljudi iz inostranstva, drugih gradova Republike Srpske ili čak Banjalučani koji ih koriste kao vid ulaganja. Takvi stanovi se uglavnom izdaju, bilo dugoročno ili kroz kratkoročni najam, dok se jedan dio koristi sezonski kada vlasnici dolaze iz inostranstva. Može se reći da dio tih stanova nije stalno naseljen, ali ne i da su svi potpuno prazni. Naravno, ima i takvih slučajeva, ali oni nisu dominantni”, rekao je Milanović za BL portal.
Banjalučko tržište nekretnina
Tržište nekretnina u Banjaluci i dalje je veoma aktivno, a posebno su traženi manji stanovi koji se najčešće kupuju kao vid ulaganja kapitala. Zbog stabilne potražnje za najmom, mnogi kupci stan ne vide kao mjesto za život, već kao investiciju koja bi im u budućnosti mogla donositi dodatni prihod.
„Stanovi se rasprodaju u roku od mjesec dana, a za investiciju se uglavnom kupuju stanovi do 50 kvadrata“, navodi Aleksandar Vuković.
Prema njegovim riječima, upravo takvi stanovi najlakše pronalaze zakupce, zbog čega su među najpoželjnijim nekretninama na tržištu. To, dodaje, utiče i na samu strukturu kupaca, koja se posljednjih godina značajno promijenila.
Iako se često može čuti da najveći broj stanova kupuje dijaspora, Vuković za BL portal tvrdi da je stvarnost iznenađujuće drugačija.
„Najmanje je kupaca iz dijaspore. Najviše su to naši ljudi iz drugih gradova Republike Srpske, od Novog Grada do Trebinja, pa i šire“, objašnjava on.
Takvi kupci, kaže, stanove najčešće kupuju kao sigurnu investiciju ili kao nekretninu koju će koristiti povremeno, dok se u međuvremenu izdaje.
S druge strane, kupovina nekretnine za vlastite stambene potrebe prati potpuno drugačiju logiku. U tim slučajevima prioritet nisu niža cijena i brza isplativost ulaganja, već komfor i dugoročno rješavanje stambenog pitanja.
„Ljudi koji kupuju stanove za život su uglavnom mlađi bračni parovi i oni najčešće uzimaju stanove preko 50 kvadrata“, kaže Vuković.
Porodice i mladi bračni parovi uglavnom traže veći životni prostor, dodatne sobe i sadržaje koji će im omogućiti dugoročan boravak. Zbog toga su njihove potrebe često potpuno drugačije od investitora koji traže što manji stan uz što brži povrat uloženog novca, ali i jedno i drugo je podjednako dostupno ukoliko ste dovoljno brzi i imate pomoć stručnog agenta.
Gdje je najjeftinije kupiti stan?
Na cijenu stana u Banjaluci danas najviše utiču lokacija, kvalitet gradnje, spratnost, sadržaji u blizini, ali i sama potražnja za određenim dijelovima grada. Razlike između pojedinih naselja su značajne, pa cijena kvadrata ozbiljno “šeta”.
„Cijenu su trenutno od 3.000 do 7.000 KM po kvadratu. Najjeftinije je u Lazarevu i Adi, dok su najskuplje lokacije centar, Borik i Nova Varoš“, ističe Vuković.
Prema njegovim riječima, interesovanje kupaca za centralne gradske zone ne jenjava uprkos visokim cijenama, zbog čega upravo u tim naseljima kvadrat dostiže rekordne iznose. S druge strane, nešto pristupačnije lokacije i dalje privlače kupce koji žele riješiti stambeno pitanje po nižoj cijeni ili traže nekretninu za ulaganje.
Tržište, ocjenjuje on, zasad ne pokazuje znakove usporavanja, potražnja je i dalje prisutna, a novi stambeni objekti uglavnom pronalaze kupce i prije završetka gradnje.
Agencija za bankarstvo Srpske o “sivoj listi”: Ograničen efekat na efikasnost usluga
U Banjaluci niču “zgrade duhova”: Ovo su podaci koji dokazuju koliko je stanova zaista prazno
