Povratak jugoslovenskog modela: Slovenačke firme radnicima nude stanove
U Sloveniji se pojedini poslodavci vraćaju modelu koji je bio prisutan u bivšoj SFRJ. Grade, kupuju ili iznajmljuju stanove za svoje zaposlene.
Razlog je jednostavan – poslodavci sve više shvataju da u borbi za radnu snagu moraju ponuditi više od same plate ako žele da zadrže radnike.
Oni koji su radni vijek započinjali u bivšoj SFRJ još se sjećaju vremena kada su velike fabrike, domovi zdravlja, škole i druge javne ustanove zaposlenima često nudili i stan za najam.
To se dešavalo kako u njihovom rodnom mjestu, tako i kada je bilo potrebno privući radnike da prihvate posao u udaljenijim krajevima gdje nisu imali riješeno stambeno pitanje. I danas u pojedinim zgradama postoje takozvani stanovi za domare.
Tadašnji državni sistem, čini se, razumio je da je aktivnom stanovništvu potrebno omogućiti rješavanje stambenog pitanja po pristupačnoj cijeni. Na taj način lakše su privlačeni kadrovi u udaljenije krajeve, ali je to bilo važno i za mlade ljude koji su se osamostaljivali, zasnivali porodice i stvarali nove generacije koje su kasnije ulazile na tržište rada.
Stanovi prodati nakon osamostaljenja
Stanovi u vlasništvu poslodavaca, opština ili države nakon raspada Jugoslavije uglavnom su prodati po niskim cijenama i postali privatno vlasništvo. Dostupnost nekretnina počelo je da određuje tržište, a cijene su naglo porasle.
Danas mnogi zaposleni ne mogu da priušte ni iznajmljivanje, a kamoli kupovinu stana, dok u manjim sredinama stanova ponekad nema na tržištu.
Poslodavci se vraćaju modelu iz SFRJ
Zbog toga se pojedini poslodavci danas vraćaju nekadašnjem jugoslovenskom modelu. Grade, kupuju ili iznajmljuju stanove za postojeće zaposlene ili za kadrove koje žele da privuku. To se ne odnosi samo na strane, već i na domaće radnike.
U Termama Olimia, na primjer, planiraju izgradnju dva stambena objekta – jednog za najam i drugog za prodaju zaposlenima.
Kompanija Krka obezbjeđuje službene stanove za perspektivne kadrove koji dolaze iz udaljenijih krajeva, kao i stambene kredite za kupovinu, izgradnju ili adaptaciju nekretnina.
„Kod zapošljavanja ljekara iz inostranstva obezbjeđivanje službenog stana je ključno“, navode iz Zdravstvenog doma Ljubljana, koji trenutno raspolaže sa 28 takvih stanova.
Sličnu praksu ima i Mesarstvo Oblak, gdje je polovina od 130 zaposlenih stranog porijekla.
Za sada su to pojedinačni primjeri, ali je jasno da poslodavci shvataju kako plata više nije dovoljna za zadržavanje radne snage. To je posebno važno u manjim sredinama i tamo gdje su stanovi skupi ili teško dostupni.
Obezbjeđivanje smještaja povećava šanse da se radnici trajno nasele i ostanu kod poslodavca, što je važno i za očuvanje naseljenosti tih područja.
Sve veći nedostatak radne snage
Borba za radnu snagu dodatno će se intenzivirati. Broj nezaposlenih u Sloveniji kontinuirano opada, a krajem maja iznosio je 43.060, što je manje nego prethodnog mjeseca i prethodne godine.
Ipak, i dalje postoje strukturna neslaganja između ponude i potražnje na tržištu rada.
Zbog nedostatka domaćih kadrova poslodavci sve više zapošljavaju strane radnike, kojih je već oko 150.000, odnosno 16 odsto radno aktivnog stanovništva.
Struktura stranih radnika se mijenja. Dok je ranije dominirala radna snaga sa Balkana, sada raste broj radnika iz Azije.
U posljednjem periodu smanjen je broj radnika iz zemalja Balkana, dok je značajno porastao broj radnika iz jugoistočne Azije. Broj dozvola za rad za balkanske radnike opao je, dok je za radnike iz Azije višestruko porastao. Krajem prvog kvartala bilo ih je oko 14.700.
Razlog je i činjenica da druge evropske zemlje nude bolje uslove rada i veće plate, dok istovremeno rastu zarade i u matičnim zemljama balkanskih radnika. Zbog toga mnogi radije ostaju kod kuće.
S druge strane, radnici iz trećih zemalja često su spremni da rade teže poslove i pod skromnijim uslovima, što ih čini privlačnim poslodavcima.
Rizici i moguće zloupotrebe
Ovakva situacija nosi i određene rizike, jer su strani radnici često u nepovoljnijem položaju zbog nepoznavanja jezika i svojih prava. Postoje slučajevi loših uslova rada i stanovanja, pa čak i eksploatacije.
Inspekcije rada upozoravaju da je kontrola otežana zbog jezičkih barijera, što dodatno komplikuje zaštitu radnika i bezbjednost na radu.
Veliki problem predstavlja i nedostatak adekvatnog smještaja za strane radnike. Nekada su postojali radnički domovi, ali su mnogi srušeni i zamijenjeni komercijalnim stambenim objektima.
Investitori nemaju interes za izgradnju takvih objekata jer nisu dovoljno profitabilni.
Zbog toga neke kompanije same grade smještaj za svoje radnike.
Vlada Slovenije uvela je određene mjere za olakšavanje zapošljavanja stranaca i pokušava da privuče visokokvalifikovanu radnu snagu.
Ipak, jasno je da bez obezbjeđivanja adekvatnih i dostupnih stanova neće biti moguće dugoročno riješiti problem nedostatka kadrova.
