Masakr u školi na Filipinima zbog video-igrice
Stručnjaci za digitalnu bezbjednost upozorili su da internet predatori koriste ideologiju nihilističkog nasilnog ekstremizma (NVE) kako bi sistematski ciljali usamljenu i društveno izolovanu filipinsku djecu i podsticali ih na nasilje u stvarnom svijetu.
Nedavni smrtonosni napad vatrenim oružjem u školi u gradu Takloban, u centralnim Filipinima, mogao bi biti povezan sa globalnom mrežom onlajn ekstremista koja regrutuje i radikalizuje ranjivu djecu putem popularnih video-igara, izjavili su istražitelji i stručnjaci za sajber bezbjednost na saslušanju u Senatu 1. jula.
Ovaj slučaj ukazuje na sve rasprostranjeniji oblik onlajn radikalizacije poznat kao nihilistički nasilni ekstremizam (NVE), ideologiju zasnovanu na uvjerenju da ništa nema vrijednost i da ničiji život nije važan, naveli su istražitelji. Oni su istakli da internet predatori koriste ovu ideologiju kako bi sistematski pronalazili usamljenu, društveno izolovanu filipinsku djecu i podsticali ih na nasilje u stvarnom svijetu, prenosi Telegraf.
Istražitelji vjeruju da bi ovaj napad mogao predstavljati prvo uspješno masovno ubistvo na Filipinima povezano sa grupom “764”, frakcijom decentralizovane globalne onlajn mreže pretnji poznate kao “The COM” ili “The Community”. Ova ekstremistička mreža obuhvata podgrupe kao što su “No Lives Matter” i “True Crime Community”, dok su američke savezne vlasti grupu “764” proglasile prijetnjom po nacionalnu bezbjednost.
Dva učenika, stara 14 i 15 godina, izvršila su napad 22. juna u srednjoj školi San Hoze, pri čemu su ubijena tri učenika, a 20 je ranjeno. Utvrđeno je da je četrnaestogodišnjak ispalio smrtonosne hice. Navodno je igrao nasilnu sandboks igru Goreboks i neposredno prije napada objavljivao sadržaje sa pucanjem iz vatrenog oružja na internetu. Sandboks igre su žanr video-igara u kojem igrači mogu slobodno da istražuju, grade ili uništavaju virtuelni svijet uz vrlo malo pravila ili unapred definisanih ciljeva.
SENSITIBONG BALITA: TATLO, NAPA-ULAT NA NASAWI SA PAMAMARIL SA ISANG PAARALAN SA TACLOBAN CITY
: , *⚠️
Tatlo na ang napa-ulat na nasawi, habang may limang reported wounded sa pamamaril sa isang paaralan sa Tacloban City… pic.twitter.com/ojssk7EMYS
— Brigada NewsFM Manila (@brigadaph) June 22, 2026
Ovaj slučaj je već pokrenuo raspravu o tome da li bi Filipini trebalo da snize minimalnu starosnu granicu za krivičnu odgovornost, koja je trenutno postavljena na 15 godina prema Zakonu o maloljetničkom pravosuđu i zaštiti djece.
Senatorka Risa Hontiveros, koja predsjedava senatskim odborom za žene, djecu, porodične odnose i rodnu ravnopravnost, izjavila je da postoje naznake da su oba osumnjičena radikalizovana od strane grupe “764” putem Fejsbuk naloga korisnika pod imenom “Sedik Rjazanov”, za kojeg se sumnja da je odrasla osoba koja je vrbovala i manipulisala maloljetnicima u vezi sa ovim napadom.
Na saslušanju je Hontiveros prikazala snimke ekrana koji pokazuju da je taj nalog nakon napada ostavljao komentare na profilu za koji se vjeruje da pripada jednom od osumnjičenih, savjetujući tinejdžeru da obriše svoje naloge na Diskordu, Reditu i Telegramu kako bi uništio dokaze. Nalog Ryazanova je u međuvremenu deaktiviran.
“Moguće je da ovde postoji šira mreža i ona mora biti zaustavljena prije nego što bude još žrtava”, rekla je Hontiveros.
Zamka u sedam faza
Stručnjak za sajber bezbjednost Anđel Redobl detaljno je na saslušanju objasnio kako ova mreža funkcioniše. On je naveo da se proces regrutacije odvija kroz tri nivoa, a zatim kulminira u sedam faza radikalizacije.
Prvi nivo predstavljaju platforme, poput onlajn igara, gdje se djeca prvi put pronalaze i kontaktiraju. Vrbovatelji najčešće ciljaju djecu koja su usamljena, društveno izolovana ili imaju probleme sa mentalnim zdravljem. Redobl je naglasio da algoritmi dodatno olakšavaju ovaj proces.
“Algoritam uči na koji sadržaj svaki korisnik reaguje i zatim mu prikazuje sve više sličnog sadržaja”, rekao je Redobl iz Filipinskog instituta stručnjaka za sajber bezbjednost. “Algoritam je postao oružje.”
Nakon toga, djeca se prebacuju na drugi nivo, odnosno privatne gejming servere i šifrovane aplikacije za razmjenu poruka kao što su Diskord i Telegram, gdje se odnosi produbljuju daleko od očiju javnosti.
Treći nivo podrazumeva manipulaciju kroz psihološku prisilu, izolaciju od porodice, postepeno povećavanje zahtjeva i ucjene.
Sedam faza obuhvataju početno pronalaženje žrtve, uspostavljanje prijateljskog odnosa i povjerenja, izolaciju, prinudu i ono što je Redobl nazvao „status kroz brutalnost“, gdje članovi stiču ugled unutar mreže u zavisnosti od toga koliko su ekstremna njihova djela.
Nakon toga dolazi normalizacija nasilja, a završna faza je izvršenje nasilnih djela u stvarnom svijetu.
Analitičar za obavještajne podatke iz otvorenih izvora Bret Morales, koji je izjavio da se infiltrirao u grupu “764” tokom 2025. godine, potvrdio je da lokalni vrbovatelji već djeluju na Filipinima, uključujući i organizovanje fizičkih sastanaka na lokacijama koje nije želio javno da otkrije.
On je rekao da su samo nekoliko sati nakon što je napad u Taklobanu postao viralan počele da se pojavljuju objave na internetu koje veličaju napadače.
Zamjenik direktora Policijske grupe za borbu protiv sajber kriminala, pukovnik Ričmond Tadina, izjavio je da je ova jedinica od oktobra 2025. sprovela 17 akcija spasavanja maloljetnika, tokom kojih je 24 djece izvučeno iz dometa mreže The COM.
Prema njegovim riječima, sva spasena djeca bila su izložena izuzetno nasilnom (gore) sadržaju, dok je petoro pribjeglo samopovrijeđivanju.
Sistem koji ne prepoznaje prijetnju
Filipinski sistem sajber bezbjednosti nije izgrađen tako da može da otkrije ili spriječi pretnje povezane sa nihilističkim nasilnim ekstremizmom, izjavio je stručnjak za sajber bezbjednost Ešli Asediljo, nerezidentni saradnik istraživačkog centra “Stratbase Institute” iz Manile.
On je na saslušanju rekao da su zakoni u zemlji pisani za analogni svijet. Takođe je istakao da je okvir Ministarstva prosvete za borbu protiv vršnjačkog nasilja osmišljen da prepozna modricu ili tuču, ali ne i dijete koje mirno sjedi u učionici dok se sistematski radikalizuje putem mobilnog telefona.
“U pucnjavi u Taklobanu korišćeno je fizičko oružje. Ali obarač je povučen u digitalnom svijetu”, rekao je Asediljo.
Filipinska vlada je privremeno blokirala pristup igri Goreboks, a agencija za borbu protiv sajber kriminala saopštila je da je cilj ove mjere sprječavanje drugih članova iste mreže da budu podstaknuti na slične napade.
Međutim, Redobl je upozorio da ova mjera ima ograničen domet, jer tehnički vješta djeca mogu da zaobiđu zabranu. Dodao je i da, za svaki ugašeni kanal komunikacije, vrbovatelji jednostavno otvaraju novi.
Hontiveros je izjavila da će senatski odbor pripremiti preporuke koje će obuhvatiti sve nivoe ove pretnje – od gejming platformi i aplikacija za razmjenu poruka, preko prodavnica aplikacija, pa do škola i porodica.
Više senatora već je zatražilo strože propise radi zaštite maloljetnika od štetnog sadržaja u onlajn igrama.
Predsjednik Senata Vin Gačalijan (Win Gatchalian) ponovo je pokrenuo inicijativu za zabranu pristupa društvenim mrežama maloljetnicima, kao i zabranu korišćenja pametnih telefona u školama.
Takođe je kritikovao internet platforme zbog toga što, kako je naveo, bezbjednost djece posmatraju kao pitanje poslovne računice.
“Kako to može biti poslovna odluka kada su naša djeca meta i žrtve predatora?”, rekao je tokom saslušanja. “Ovdje je riječ o dobrobiti naše djece.”
