Šest zastrelina, osam prostrelina: Objavljeni detalji ubistva Nešovića
Više javno tužilaštvo u Beogradu oglasilo se povodom ubistva Aleksandra Nešovića Baje i navelo da objavljuje ključne dijelove nalaza i mišljenja Komisije ljekara vještaka iz kombinovanog sudsko-medicinskog i balističkog vještačenja Instituta za sudsku medicinu “Milovan Milovanović“.
Kombinovano vještačenje je naređeno kako bi se utvrdila uzročno-posljedična veza između radnji preduzetih od strane osumnjičenih i smrtne posljedice nastupile kod oštećenog Aleksandra Nešovića.
Zaključak i mišljenje Komisije veštaka i to specijalista sudske medicine, specijaliste sudske patologije i balističara-trasologa je da je smrt Nešovića nasilna i da je nastupila uslijed gubitka velike količine krvi iz razorenih krvnih sudova, grudnih i trbušnih organa i mekih tkiva duž kanala brojnih ustrelina (prostrelina i zastrelina) vrata, trupa i gornjih udova, nanesenih projektilima ispaljenih iz ručnog vatrenog oružja.
Nešović je, prema navodima VJT, upucan 14 puta (šest zastrelina, osam prostrelina) i jednom je okrznut, a sve konstatovane povrede na tijelu, u vrijeme nanošenja, predstavljale su u zbirnom dejstvu jedinstvenu tešku tjelesnu povredu opasnu po život, odnosno smrtonosnu povredu.
Sve navedene ustreline izvjesno su nastale u relativno kratkom vremenskom intervalu, jedna za drugom, te se sa sigurnošću ne može utvrditi redoslijed njihovog nastanka.
Povrede su mogle nastati dok su žrtva i izvršilac bili u nekom od naspramnih položaja – licem u lice, vjerovatno sjedećem ili kakvom sličnom, dok je žrtva nakon zadobijanja prvih povreda (na prednjoj strani trupa) povijala tijelo / klonula / padala trupom unaprijed i moguće udesno, čime je ustima cijevi izložila predio lijevog ramena, a osoba koja puca nije bitno mijenjala svoj položaj u prostoru.
Velika grupisanost pogodaka u predjelu lijevog ramena direktno ukazuje da su sporni hici ispaljeni u tijelo oštećenog kada se on već nalazio u nepomičnom položaju, zanemoćalog tijela uslijed prethodnog povređivanja.
Ukoliko je među njima postojala visinska razlika (izvršilac u stojećem / sjedećem položaju / ustajanju) onda bi ova mogućnost bila još izvjesnija.
Činjenica da je za sedam ispaljenih projektila nesporno utvrđeno da potiču od metaka ispaljenih iz istog oružja, direktno ukazuje da je u predmetnom događaju skoro sasvim sigurno korišćeno samo jedno oružje.
U ovom trenutku, ne postoji nijedan materijalni dokaz koji bi ukazao da je kritičnom prilikom korišćeno još neko oružje.
Nijedna od strelnih rana na tijelu oštećenog nema osobenosti strelnih rana iz prislona ili apsolutne blizine.
Grupisanost pogodaka na tijelu oštećenog, kao i dimenzije samog prostora na licu mjesta svakako ukazuju da je daljina pucanja u ovom slučaju bila relativno mala, ne veća od nekoliko metara.
Na osnovu karakteristika zadobijenih ustrelina, može se zaključiti da su nanesene sa najviše 14, a najmanje 10 projektila ispaljenih iz ručnog vatrenog oružja, saopštilo je VJT.
