Dinja je pravo ljetno blago: Osvježava, prija probavi, a od nje možete napraviti i tri odlična recepta

Dinja je jedno od onih voća koje najčešće jedemo zbog mirisa, slatkoće i osjećaja osvježenja. Ipak, u njenom sočnom mesu nalazi se mnogo više od prijatnog ljetnog ukusa. Bogata je vodom, sadrži vitamin C, beta-karoten, kalijum i nešto vlakana, pa se lako uklapa u laganu i raznovrsnu ishranu tokom najtoplijeg dijela godine.

Najčešće je služimo dobro rashlađenu i isječenu na kriške, ali dinja može biti osnova za salatu, napitak, hladnu supu ili jednostavan desert. Posebno je praktična kada nam se ne stoji dugo pored šporeta, a želimo nešto lagano i ukusno.

Zašto je dinja dobra za organizam

Veliki dio dinje čini voda. Zbog toga ona može doprinijeti dnevnom unosu tečnosti, što je naročito korisno tokom vrućina. Naravno, voće ne može zamijeniti običnu vodu, ali može biti dobar dodatak jelovniku kada se više znojimo i kada nam je apetit slabiji.

Narandžaste sorte dinje sadrže beta-karoten, pigment koji organizam može pretvoriti u vitamin A. Ovaj vitamin važan je za normalan vid, kožu i funkcionisanje imunološkog sistema. Dinja sadrži i vitamin C, koji učestvuje u stvaranju kolagena i zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.

Kalijum u voću učestvuje u normalnom radu mišića i nervnog sistema, dok vlakna mogu doprinijeti urednijoj probavi. Dinja nije lijek i ne treba joj pripisivati čudotvorna svojstva, ali je svakako hranljiviji izbor od mnogih industrijskih slatkiša i zaslađenih napitaka.

Može li dinja pomoći tokom velikih vrućina

Rashlađena dinja prija kada temperature porastu jer je sočna i lagana. Prirodni šećeri daju joj slatkoću, dok voda čini da ne djeluje teško nakon jela. Ipak, veoma velika porcija odjednom može kod osjetljivih osoba izazvati nadutost ili nelagodu.

Za zasitniju užinu dinju možete kombinovati s grčkim jogurtom, svježim sirom ili malom količinom orašastih plodova. Na taj način obrok dobija i proteine ili masnoće, pa sitost može trajati duže nego nakon same velike zdjele voća.

Kako prepoznati zrelu i slatku dinju

Biranje dobre dinje ponekad djeluje kao pogađanje, ali nekoliko detalja može pomoći:

• zrela dinja obično ima prijatan i sladak miris na dijelu gdje je bila spojena sa stabljikom;
• treba da djeluje teška u odnosu na svoju veličinu;
• kora ne bi trebalo da ima velike mekane, vlažne ili oštećene dijelove;
• suprotna strana od peteljke može blago popustiti pod pritiskom prsta, ali ne smije biti kašasta;
• kod mrežastih sorti šara na kori treba da bude jasna i ravnomjerno razvijena.

Ako plod nema gotovo nikakav miris i potpuno je tvrd, vjerovatno još nije dovoljno zreo. Previše mekan dio, neugodan miris ili sok koji curi mogu biti znak da je dinja prezrela.

Kako pravilno čuvati dinju

Cijela dinja može kratko stajati na sobnoj temperaturi ako nije potpuno zrela. Nakon sječenja treba je staviti u frižider, najbolje u zatvorenu posudu ili prekriti površinu reza. Isječenu dinju nemojte dugo ostavljati na toplom stolu.

Prije sječenja dobro operite koru pod mlazom vode. Nož prolazi kroz spoljašnju površinu, pa nečistoće s kore mogu završiti na jestivom dijelu ploda.

Tri jednostavna recepta sa dinjom

1. Salata od dinje, krastavca i feta sira

Sastojci:

• oko 400 grama dinje;
• jedan veći krastavac;
• 150 grama feta sira ili drugog slanog mladog sira;
• nekoliko listova mente;
• jedna kašika maslinovog ulja;
• malo limunovog soka;
• svježe mljeveni biber.

Priprema: Dinju i krastavac isijecite na kockice. Dodajte izmrvljeni sir i sitno sjeckanu mentu, pa sve prelijte maslinovim uljem i s nekoliko kapi limunovog soka. Lagano promiješajte i poslužite odmah.

Ova kombinacija spaja slatkoću dinje, slanoću sira i svježinu krastavca. Može biti lagana večera ili prilog uz meso s roštilja.

2. Kremasti napitak od dinje i jogurta

Sastojci:

• dvije šolje rashlađene dinje;
• jedna šolja čvrstog jogurta ili kefira;
• malo limunovog soka;
• nekoliko listova mente;
• led po želji.

Priprema: Sve sastojke stavite u blender i miksajte dok ne dobijete gladak napitak. Ako je dinja zrela, dodatni šećer uglavnom nije potreban.

Za zasitniju verziju možete dodati kašiku ovsenih pahuljica, pod uslovom da blender može dobro da ih usitni.

3. Ledeni zalogaji od dinje bez kuvanja

Sastojci:

• tri šolje zrele dinje;
• sok od pola limuna ili limete;
• kašičica meda, samo ako dinja nije dovoljno slatka.

Priprema: Izmiksajte dinju s citrusnim sokom, sipajte smjesu u kalupe za led ili sladoled i zamrznite. Ledene kocke možete dodati u vodu i limunadu ili ih jesti kao lagani desert.

Ko treba da bude umjeren

Osobe koje prate nivo šećera u krvi treba da obrate pažnju na veličinu porcije i ukupan unos ugljenih hidrata. Velika količina dinje kod nekih ljudi može izazvati gasove, nadutost ili proljev, naročito ako se pojede brzo.

Najjednostavnije pravilo je da dinju jedete u normalnoj porciji i da pratite kako vam prija. Za većinu ljudi ona može biti ukusan i osvježavajući dio ljetne ishrane.

Dinja ne mora biti samo desert

Najveća prednost dinje je njena svestranost. Podjednako dobro ide uz jogurt, slani sir, mentu, krastavac i limun. Kada izaberete zreo plod i pravilno ga čuvate, za nekoliko minuta možete dobiti lagan obrok ili poslasticu koja zaista prija tokom vrućina.

Izvori: Podaci o sastavu namirnica dostupni su u bazi USDA FoodData Central. Pregled različitih vrsta dinja i njihovih osobina objavio je i portal Serious Eats.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno