Ovih osam navika povezano je s čak 24 godine dužim životom: Veliko istraživanje pratilo više od 700.000 ljudi

Savjeti za duži život uglavnom zvuče poznato: više se krećite, ne pušite, bolje spavajte, jedite kvalitetnije i njegujte bliske odnose. Pojedinačno ne djeluju senzacionalno, ali veliko istraživanje pokazuje da njihov zajednički efekat može biti izuzetno snažan.

Analiza podataka više od 700.000 američkih veterana povezala je osam životnih navika s nižim rizikom od prerane smrti. Prema procjenama istraživača, muškarci koji su do 40. godine praktikovali svih osam navika mogli su imati oko 24 godine duži očekivani životni vijek u odnosu na one koji nisu praktikovali nijednu. Kod žena je procijenjena razlika iznosila oko 21 godinu.

Ovi brojevi nisu obećanje niti garancija. Studija je posmatračka, što znači da pokazuje povezanost, ali ne može dokazati da je svaka dodatna godina direktno izazvana određenom navikom. Ipak, poruka je jasna: mali izbori koji se ponavljaju godinama mogu imati veliki zbirni efekat.

Najzanimljivije je to što nijedna stavka nije skupa, egzotična ili rezervisana za ljude koji imaju privatnog trenera. Većina se odnosi na obične odluke koje postepeno postaju dio svakodnevice.

1. Kretanje ne mora značiti teretanu

Fizička aktivnost obuhvata mnogo više od trčanja ili treninga s tegovima. Brža šetnja, vožnja bicikla, plivanje, rad u bašti, penjanje stepenicama i aktivni kućni poslovi takođe pokreću mišiće i podižu potrošnju energije.

Najbolja aktivnost je ona koju možete redovno ponavljati. Nekome će odgovarati pola sata hodanja dnevno, drugome grupni trening tri puta sedmično. Važnije je smanjiti sate neprekidnog sjedenja nego pronaći savršen plan koji će trajati samo deset dana.

2. Prestanak pušenja donosi korist i nakon mnogo godina

Pušenje je povezano s bolestima srca, krvnih sudova i pluća, kao i s brojnim vrstama raka. Prestanak ima smisla u svakoj životnoj dobi. Organizam počinje da se oporavlja mnogo ranije nego što ljudi obično misle.

Osobama kojima je teško da prestanu bez pomoći mogu koristiti savjetovanje, nikotinska zamjenska terapija i lijekovi koje preporučuje ljekar.

3. Alkohol nije recept za dugovječnost

U istraživanju je kao povoljna navika navedeno izbjegavanje pretjeranog pijenja. To ne znači da osobe koje ne piju treba da počnu konzumirati alkohol. Velike količine i opijanje povećavaju rizik od povreda, bolesti jetre, određenih vrsta raka i problema s mentalnim zdravljem.

Najsigurniji izbor za osobu koja ne pije jeste da tako i ostane.

4. Ishrana treba da bude održiva, ne savršena

Zdrav obrazac ishrane uglavnom uključuje više povrća, voća, mahunarki, integralnih žitarica, ribe, orašastih plodova i kvalitetnih izvora proteina. Istovremeno se smanjuje količina ultraprerađene hrane, zaslađenih napitaka, soli i industrijskih grickalica.

Nije potrebno zauvijek izbaciti svaku omiljenu namirnicu. Mnogo je korisnije da većina obroka bude kvalitetna nego da nekoliko dana jedete strogo, a zatim od svega odustanete.

5. San nije gubljenje vremena

Tokom sna odvijaju se procesi važni za pamćenje, hormone, imunitet i oporavak. Hronično kratak ili isprekidan san može uticati na apetit, raspoloženje, krvni pritisak i koncentraciju.

Pomaže kada odlazite u krevet približno u isto vrijeme, smanjite jako svjetlo i ekrane pred spavanje, rashladite sobu i izbjegavate teške obroke neposredno prije kreveta.

6. Stres ne možemo ukloniti, ali možemo mijenjati reakciju

Cilj nije život bez problema. Korisnije je razviti načine koji sprečavaju da napetost traje mjesecima bez predaha. Šetnja, razgovor, fizička aktivnost, boravak u prirodi, vježbe disanja i stručna psihološka podrška mogu biti dio rješenja.

Ako stres dugo remeti san, rad, apetit ili odnose, traženje stručne pomoći je zdravstvena odluka, a ne znak slabosti.

7. Bliski odnosi mogu biti važniji nego što mislimo

Pozitivni odnosi ne znače stotine poznanika. Mnogo je važnije imati osobu kojoj se možete javiti, s kojom možete podijeliti problem i provesti vrijeme bez stalnog dokazivanja.

Usamljenost se često potcjenjuje, posebno kod starijih ljudi, osoba koje žive same ili rade od kuće. Redovan kontakt s porodicom, prijateljima, komšijama ili grupom okupljenom oko zajedničkog interesa može imati veliki značaj za kvalitet života.

8. Opioidi nose poseban rizik

Istraživanje je kao jednu od ključnih stavki izdvojilo odsustvo poremećaja upotrebe opioida. Riječ je o lijekovima i supstancama koje mogu izazvati snažnu zavisnost i povećati rizik od predoziranja.

Opioidne lijekove treba koristiti isključivo prema uputstvu ljekara. Ako se razvila zavisnost, liječenje je moguće i treba ga potražiti što ranije.

Ne morate promijeniti sve istog ponedjeljka

Najčešća greška je pokušaj da se odjednom promijene ishrana, san, trening i sve druge navike. Takav plan brzo postaje pretežak i stvara osjećaj neuspjeha.

Mnogo realniji početak može izgledati ovako:

• svaki dan prošetati 20 minuta;
• odlaziti u krevet pola sata ranije;
• dodati povrće jednom glavnom obroku;
• jedno veče sedmično provesti s dragom osobom bez telefona;
• zakazati razgovor s ljekarom o prestanku pušenja.

Kada jedna promjena postane normalan dio dana, mnogo je lakše dodati sljedeću.

Važna ograničenja istraživanja

Učesnici su bili američki veterani, pa se rezultati ne mogu automatski preslikati na svaku populaciju. Podaci o dijelu navika oslanjali su se na upitnike, a posmatračka studija ne može dokazati uzrok i posljedicu.

Ipak, svih osam faktora poklapa se sa širim preporukama za prevenciju hroničnih bolesti. Najvažnija poruka nije obećanje o tačno 24 dodatne godine, već činjenica da se korist povećava kada se više zdravih navika spoji.

Izvori: Aktuelni pregled rezultata objavio je magazin Prevention. Originalni naučni rad dostupan je u bazi PubMed.

Koja je tvoja reakcija?

0% Srećno

0% Ravnodušno

0% Zabavno

0% Smiješno

0% Bijesno

0% Tužno