Saračica kao “crna tačka”: Evo šta predlaže saobraćajna struka nakon još jedne nesreće
Kombinacija dugog pravca, iznenadne krivine i neprilagođene brzine glavni su razlozi zbog kojih se na dionici puta u Saračici kod Banjaluke često događaju teške saobraćajne nesreće, upozoravaju saobraćajni stručnjaci. Kada se tome pridruže mokar kolovoz ili alkohol, rizik od čeonih sudara i izlijetanja sa puta višestruko raste.
Na ovoj dionici, neposredno nakon Paspalj pumpe, u posljednjih godinu i po dana dogodilo se najmanje sedam saobraćajnih nezgoda, među kojima je i sinoćnja, sa teškim posljedicama. Stručnjaci upozoravaju da učestalost nesreća pokazuje da je riječ o lokaciji koja zahtijeva hitne mjere, od detaljne analize puta do dodatne signalizacije i smanjenja ograničenja brzine.
Dionicu treba detaljno analizirati
Saobraćajni vještak Milenko Jaćimović smatra da bi upravo zbog učestalih nesreća na ovoj dionici trebalo smanjiti ograničenje brzine na 50 kilometara na čas, postaviti dodatnu signalizaciju i označiti je kao “crnu tačku”.
“Zakon o osnovama bezbjednosti saobraćaja i Zakon o putevima Republike Srpske predviđaju da Agencija za bezbjednost saobraćaja, ukoliko se na određenoj dionici često događaju nezgode sa teškim posljedicama, može uputiti timove koji će izvršiti vizuelnu inspekciju i utvrditi da li postoje propusti u kolovozu, nagibu krivine ili drugim elementima puta”, kaže Jaćimović za BL portal.
Dodaje da je neprilagođena brzina jedan od ključnih uzroka nesreća, a kada se tome pridruži vožnja pod dejstvom alkohola, rizik je još veći.
“Nadležni bi trebalo da izađu na teren i utvrde da li postoje propusti u projektnoj dokumentaciji ili geometriji puta. Ako ih ima, upravljač puta mora hitno reagovati. Na ovoj dionici bilo je više teških nesreća sa poginulim i teško povrijeđenim licima i zbog toga zaslužuje status crne tačke, uz dodatna upozorenja i niže ograničenje brzine”, kaže Jaćimović.
Dugi pravci “vuku” na brzinu, a zatim slijedi krivina
Saobraćajni vještak Nikola Ćopić objašnjava da je upravo kombinacija dugih pravaca i naglih krivina jedan od razloga zbog kojih je ova dionica posebno rizična.
“Tokom ljeta, vozači su opušteniji, a dugi pravci podstiču ih da povećaju brzinu. Problem nastaje kada nakon takvog pravca slijedi iznenadna promjena geometrije puta, odnosno oštra ili kombinovana krivina. Takve dionice mnogo su opasnije od onih na kojima se nalazi više uzastopnih krivina”, smatra Ćopić.
Dodaje da se tokom kiše dodatno smanjuje prijanjanje pneumatika uz kolovoz, pa je za gubitak kontrole nad vozilom potrebna znatno manja brzina.
“Kada tome dodamo prekoračenje dozvoljene brzine, posebno na mokrom kolovozu, dobijamo odgovor zašto se na ovakvim mjestima događaju teške saobraćajne nezgode”, naglašava Ćopić.
Radari nisu dovoljni
Iako su na pojedinim kritičnim dionicama postavljeni stacionarni radari, Ćopić smatra da oni nisu trajno rješenje.
“To je reaktivna mjera. Čekamo da se dogodi veliki broj nezgoda pa tek onda postavljamo radar zbog pritiska javnosti. Time se problem ne rješava, već samo privremeno ublažava”, kaže on.
Podsjeća da podaci pokazuju kako svaki drugi vozač na putevima u Republici Srpskoj prekoračuje dozvoljenu brzinu, dok to van naselja čini čak oko 80 odsto vozača. Istovremeno, procenat korišćenja sigurnosnog pojasa opada, a policija svake godine iz saobraćaja isključi više od 20.000 vozača zbog vožnje pod dejstvom alkohola.
“Postavljanjem radara samo premještamo mjesto na kojem vozači usporavaju, ali ne otklanjamo uzroke. Dok se bezbjednosti saobraćaja ne bude pristupalo sistemski, prije svega kroz rad sa vozačima i uklanjanje infrastrukturnih nedostataka, broj teških saobraćajnih nezgoda neće biti značajno manji”, zaključuje Ćopić, prenosi ATV.
Oznake: Saračica