Magazin 19.02.2021.

“A U ULICI JOVANA CVIJIĆA RASTU DRUGA DECA”: Pjesme i život Đorđa Balaševića

ČITANJE: 7 minuta

Đorđe Balašević, legendarni jugoslovenski kantautor, preminuo je na Infektivnoj klinici u Novom Sadu od posledica bolesti izazvane koronavirusom, nezvanično je potvrđeno za Nova.rs.

Prema nezvaničnim informacijama od lekara upoznatih sa lečenjem Balaševića, muzičar je u utorak primljen u Infektivnu kliniku u Novom Sadu. Danima pre toga, Balašević se lečio kod kuće, gde su lekari pomno pratili njegovo stanje.

Kada se ono pogoršalo, kantautor je poslat u bolnicu, gde je nsjpre lečen na kovid odeljenju. Ipak, već sutradan nakon prijema u bolnicu, Balaševiću se stanje pogoršalo, nakon čega je prebačen na odeljenje intenzivne nege.

“Ovo je šok za sve”, rekli su nam lekari.

“Samo neka ostane tako”

Ja ne živim čak ni od danas do sutra. Živim od danas pre podne do danas uveče. Ne znam stvarno. Imam par prijatelja i jednog malog psa koji maše repom kad se kasno vratim kući i dobro mi je. Samo neka ostane tako… Ovako je govorio daleke 1978. godine Đorđe Balašević, koji je preminuo danas u 67. godini, piše nova.rs.

Kada je izgovorio ove reči imao je jedan od prvih nastupa sa grupom “Rani mraz”, sa kojom se proslavio.

Đorđe Balašević je rođen 11. maja 1953. godine, u Novom Sadu, u porodici oca Jovana Balaševića i Veronike Dolenec.

Balašević je odrastao u Novom Sadu, u kući u ulici Jovana Cvijića, a pesme je počeo da piše u osnovnoj školi, iako je sanjao je da će jednoga dana postati fudbaler. Napustivši univerzitet 1977. pridružio grupi “Žetva” i snima hit pesmu “U razdeljak te ljubim” i ostvaruje svoj prvi uspeh. Singl je prodat u više od 180.000 kopija, što je bio veliki uspeh čak i za tadašnje jugoslovenske standarde.

Već naredne godine napušta bend u kome se afirmisao i sa osniva grupu “Rani mraz” sa kojom nastupa na festivalu u Opatiji, sa pesmom “Prva ljubav”. Tokom te godine snima nekoliko hit pesama i sa njima ostvaruje velike tiraže i doživljava potpunu afirmaciju. Jedna od njih, iz 1979. godine postaće i njegov zaštitni znak. Upravo po numeri “Panonski mornar”, koju je uradio za “Rani mraz”, postaće mu neka vrsta “pseudonima”.

Retko ko Đorđa Balaševića nije zvao “panonskim mornarem”.

Pred samo snimanje pesme “Računajte na nas” sastavu se pridružuju dotadašnji članovi grupe “Suncokret” – Biljana Krstić i Bora Đorđević, a ta numera postaje svojevrsna himnu jedne generacije.

Međutim, nakon samo dva meseca grupu napušta Bora Đorđević i formirao “Riblju čorbu”. Balašević i Bilja Krstič sami su snimili prvi album “Ranog mraza” – “Mojoj mami umesto maturske slike u izlogu”, a za produkciju i aranžmane na ploči bili su zaduženi bivši članovi “Korni grupe”.

Na festivalu u Splitu 1979. godine, Balašević je osvojio prvu nagradu sa pesmom “Panonski mornar”, a već tada ima toliku popularnost da je u beogradskom Domu sindikata tada bilo rasprodato čak osam koncerata.

Međutim, odlazak u vojsku mnogo toga je promenio. Osim što tokom vojnog roka, koji je služio u Zagrebu i Požarevcu, snima i TV seriju “Vojnici”, odlučuje se da je kraj grupi “Rani mraz”, uz oproštajni album “Odlazi cirkus”. Upravo na toj ploči našle su se neke od pesama po kojima se Balašević pamtio tokom čitave karijere – “Priča o Vasi Ladačkom” i “Život je more”.

Definitivno se odlučuje da se otisne u solo vode, kada 1982. godine objavljuje album “Pub”, koji je producirao Josip Boček. Osim što ostvaruje izvanredan uspeh solo prvencem, iste godine ponovo se okušava u glumačkim vodama. Naime, pojavljuje se i u filmu i TV seriji koju je režirala Soja Jovanović “Pop Ćira i pop Spira”, gde je tumačio zapaženu ulogu berberina Šace.

A već naredne zime u njegovoj muzičkoj karijeri dešava se nešto što će godinama kasnije postati velika tradicija. Naime, prvi put puni beogradski Sava centar, koji će godinama kasnije ispunjavati svojim legendarnim novogodišnjim koncertima.

Kada je snimio album “Bezdan” 1986. godine, Đorđe Balašević je često naglašavao da je time počinje najplodniji period njegovog stvaralaštva.

Naredna ploča, „Tri posleratna druga”, koja je dobila podnaslov „Muzika iz istoimenog romana” i koju Balašević snima 1989. godine, prati radnju istoimenog romana i beleži veliki uspeh. Na pomenutoj ploči, koja je doživela dobre kritike, i veoma dobro prošla kod publike, nalazi se jedna od najlepših balada koje je Balašević snimio — „D–mol”. U vreme dok počinju ratna zbivanja u SFRJ 1991. godine, na tržište izlazi album „Marim ja…”. Ovaj album ostaje upamćen po izuzetno dobrim tekstovima, nostalgičnim notama, po pesmama „Nevernik”, „Divlji badem”, „Ringišpil”…

Te iste jeseni Balašević je imao svoju kolumnu u Radio-TV Reviji. U ovoj kolumni, dok besni rat na prostoru tada već bivše SFRJ, Balašević pravi veoma oštre i kritičke osvrte na sva aktuelna, pretežno politička dešavanja u zemlji. Ratne godine provodi sklonjen od javnosti, izbegavajući mobilizaciju. Krajem 1993. godine snima album „Jedan od onih života”; album izlazi u vreme teške ekonomske krize, a pesme su inspirisane ratnim tragedijama. Tih godina Balaševićevi koncerti postaju prva javna čistilišta, budući da na njima iznosi veoma oštre konotacije na račun aktualne vlasti, sa jasnim opozicionim stavovima.

Posle malo duže pauze 1996. godine, objavljuje album pod nazivom „Naposletku”. Nove pesme snimljene su uglavnom na akustičnim instrumentima uz učešće gudača Svetog Đorđa. Od instrumenata su upotrebljivani fagot, oboa, truba i violina koje na veran način dočaravaju atmosferu Balaševićevih stihova.

Osuda jednog vremena

Drugi roman objavljuje 1997. godine. I u njemu Balašević prati svoj pretposlednji album – „Jedan od onih života”. Roman postiže izuzetno dobre kritike. A 2000. godine Balašević objavljuje političkim album pod naslovom decenije koja je iza nas – „Devedesete”. Na tom albumu on daje javnu osudu jednog vremena, jednog izgubljenog vremena, za jednu generaciju, umesto na nostalgične i ljubavne pesme na koje je navikao svoju publiku, na ovom albumu je ostala zabeležena pesma „Živeti slobodno” koja ujedno i predstavlja himnu petooktobarskih promena u kojima je i Balašević imao svoje aktivno učešće.

Ljubavne pesme koje su izostale sa prethodnog albuma u punoj meri su nadoknađene krajem 2001. godine., kada je snimljen album „Dnevnik starog momka” koji je posvetio svojoj supruzi Olji. Naime, svaka od 12 pesama na albumu nosi naziv jednog ženskog imena, a kombinacijom početnih slova tih imena dobija se pravo značenje ovog albuma „Olja je najbolja”. 2004. godine snima izuzetno dobar album koji nosi naziv svoje prve grupe Rani mraz. Zapaženo učešće u ovom albumu ima grupa Apsolutno romantično.

Oženjen je suprugom Oliverom i ima ćerke Jovanu i Jelenu i sina Aleksu. Živi i radi u Novom Sadu.

Godine 1978. Balašević je snimio pesmu „Računajte na nas”, koja je bila nezvanična himna Titove omladine. Ta pesma je poručivala starijoj generaciji da će mladi slediti revolucionarni komunistički put, koji su zacrtali stariji revolucionari na čelu sa Titom. Nakon smrti Josipa Broza objavio je i pesmu „Tri put sam video Tita”. Bio je poznat po nadimku „Titov omladinac”. Balaševićev zanos je kasnije prešao u razočaranje i rezignaciju (pesma „Rekvijem” iz 1988). Zbog pesme „Računajte na nas” su ga tokom devedesetih mnogi napadali da je titoista i jugonostalgičar u nekom ružnom kontekstu te reči, na šta je on odgovorio na njemu svojstven, humorističan način: „Ljudi, ja sam tu pesmu napisao pre 20 godina, da sam tad ubio Tita do sad bih izašao…”.

U vreme kada je Srbija bila pod sankcijama uzeo je slovenačko državljanstvo. Javno se suprotstavljao režimu Slobodana Miloševića, držao kultne novogodišnje koncerte u Sava centru i bio ambasador dobre volje Visokog komesarijata UN za izbeglice. Nakon pada Miloševićevog režima, prestao je da se politički eksponira, sve do 2008. godine kada je na predsedničkim izborima podržao Borisa Tadića i učestvovao u njegovoj predizbornoj kampanji.

Održao je 24. maja 2013. veliki koncert u Beogradu, na Kalemegdanu.

(SB)