Ahmet Egrlić: Ekonomski oporavak BiH nadmašio i očekivanja

Ekonomski oporavak BiH tokom 2021. godine je možda i veći nego što se to prvobitno očekivalo, privredne i finansijske aktivnosti se u BiH zahuktavaju i uprkos pandemijskim okolnostima dostižu, pa čak i prestižu, pretpandemijske rezultate, rekao je Ahmet Egrlić, predsjednik Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.

On je dodao da cjelokupna politička situacija djeluje negativno na poslovno okruženje kako domaćih privrednika, tako i postojećih i potencijalnih investitora što se negativno odražava na ekonomsku sliku BiH i životni standard građana.

Kako ocjenjujete ovu poslovnu 2021. godinu i što je ovu godinu obilježilo?

Vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa svijetom za 11 mjeseci ove godine iznosila je 32,971 milijarde KM (16,86 milijarde evra) i veća je za 7,44 milijarde KM ili 29,15 odsto u odnosu na isti period 2020. godine. Izvoz iz BiH  je iznosio 13,214 milijardi maraka (6,76 milijarde evra)  i veći je za 3,363 milijarde KM ili 34,14 odsto u odnosu na isti period 2020. godine.

Više stvari se istovremeno desilo u svjetskim ekonomijama. Nakon blokada, zaključavanja i stagnacije, naglo je došlo da eksplozivnog rasta aktivnosti u mnogim privrednim oblastima širom svijeta. Sve što je čekalo, sada se stavlja u proces realizacije, uključujući investicije i privredne aktivnosti.  BiH je naslonjena na te procese. Problem BiH je nepostojanje većih i ozbiljnijih kapaciteta. Izvoz je u porastu, što je svakako posljedica činjenice da je BiH izvozno orijentisana, dok nam je domaće tržište prilično usitnjeno. Privreda nam i dalje nije u dobrom stanju, a značajniji preokret očekujemo da se desi kada izdvajanja obaveza na plate budu manja nego što su sada. To će značiti da radničke plate mogu biti veće i pokrenuće se novi ciklus potrošnje.

Inflacija je na svjetskom nivou podigla naplatu javnih prihoda. Dok se ne smanje  stavke za administrativni aparat, javni prihodi će se puniti tempom koji sada pokazuje značajno puniju državnu kasu. Snažan rast prihoda registruju entitetske poreske uprave (RS 15 odsto, FBiH 12 odsto) za prvih šest mjeseci 2021. godine.

Ekonomski oporavak tokom 2021. godine je možda i veći nego što se to prvobitno očekivalo. Najviše zbog porasta izvoza, koji je imao povećanje od oko 3,363 milijardi KM u prvih 11 mjeseci ove godine  u odnosu na 2020. godinu. Ključni razlog za značajan rast, a što se vidi i po porastu prikupljenih poreza na svim nivoima, jeste zbog snažnog rasta inostrane potražnje za proizvodima iz BiH i regiona. Razlog je traženje na tržištu Balkana novih dobavljača i novog lanca ponude za mnoge kompanije širom Evropske unije, kojima su sada proizvodi sa ovog područja pristupačniji i mogu relativno brzo doći do neophodnih resursa, čime je dijelom iskorištena prilika da zemlje sa područja Balkana preuzmu dio u lancima distribucije od Kine i zemalja Azije, gdje su cijene transporta i distribucije značajno poskupile.

Loša stvar u ovome jeste što je došlo do porasta u izvozu sirovina, materijala i poluproizvoda, što bi u slučaju izvoza finalnih proizvoda ili proizvoda većeg stepena obrade dalo veći omjer vanjskotrgovinske razmjene. Ako se posmatra uloga države, ukratko se može reći da njene mjere niti su olakšale i pomogle opstanak preduzeća tokom trajanja pandemije COVID-a, niti su zaslužne za ekonomski oporavak u ovoj godini zbog snažnijeg rasta izvoza, što je primarno razlog jačanje međunarodne potražnje.

Privreda Bosne i Hercegovine je dobila priliku. Zbog spleta okolnosti, sreće, geopolitike s jedne strane i kvaliteta, pouzdanosti i konkurentnosti prednosti s druge strane. Kako god, regija i Bosna i Hercegovina bi mogla ponuditi zamjenu za Daleki Istok.

Kontejnerski prevoz roba  iz Kine poskupio je čak i do pet puta, ali to ne znači mnogo za Bosnu i Hercegovinu, jer je naša izvozna baza dosta niska, tako da ni u kom slučaju ne možemo biti konkurentni kineskoj robi. Pogodnost je ta da ćemo manje uvoziti robe iz Kine, a sadašnja pokrivenost uvoza izvozom sa Kinom je oko pet posto. Ono što bi mogla biti šansa za bosanskohercegovačku privredu jeste dolazak potencijalnih evropskih investitora.

S druge strane, može doći do nestašice roba na svjetskom tržištu, a pogotovo repromaterijala za prerađivačku  i ostalu industriju, što bi dovelo da pada proizvodnje i smanjenja potrošnje, a  što bi se  štetno odrazilo i na privrednu aktivnost u Bosni i Hercegovini. Naši proizvođači nemaju domaću alternativu za repromaterijale koje trenutno uvozimo. Dugoročno gledano, ovakva situacija bi mogla podstaći ili primorati domaću privredu za vlastitu proizvodnju neophodnih repromaterijala, međutim teško možemo reći da trenutno imamo kapitala i spremnosti za tako nešto, obzirom da naše kompanije ne uživaju zaštitu od države u kritičnim situacijama a i posticaji su nedovoljni. Ono što svakako trebamo iskoristiti je prilika koju bi evropske kompanije mogle pružiti ukoliko bi se zaista dogodilo preseljenje proizvodnih kapaciteta na  tlo Evropske unije. Sistem, država i politika su najslabije karike u lancu. Stalne turbulencije ne ulijevaju povjerenje investitorima, a narod i radna snaga odlaze iz države.

Šta očekujete od naredne godine, šta kažu procjene i kako bi se mogla kretati domaća privreda?

Veoma je teško predvidjeti buduće događaje obzirom na nove sojeve koronavirusa i njihov uticaj na globalnu ekonomiju. Tačno je da se svijet sve više prilagođava životu sa virusom pa tako ne bi trebalo dolaziti do restriktivnih zatvaranja granica nego uslovljavanje covid potvrdama i sl. Ono što je definitivno i sigurno jeste da će  inflacija nastaviti rasti i u sljedećoj godini, pa svjetske ekonomije već pripremaju nove monetarne politike. Sasvim sigurno je da će iduće godine svjetsku ekonomiju oblikovati štednja i potrošnja, oporavak lanaca snabdijevanja, ubrzavanje digitalizacije, rast putovanja i veći broj ekonomskih rizika. Rast inflacije u svjetskim ekonomijama, vjerovatno će uzrokovati mjeru dizanja kamatnih stopa, te će se monetarne politike mijenjati. Prema zadnjim dostupnim podacima, inflacija za novembar je iznosila 6,8 odsto u Americi, 5,1 u Velikoj Britaniji i 5,2 odsto u Njemačkoj. Kada je riječ o zemljama regiona, sa najvećom inflacijom se susreće Srbija (7,5 odsto), a slijede je Sjeverna Makedonija (4,8),  Bosna i Hercegovina (4,3), Crna Gora (3,7) i  Albanija (3,1). Faktori koji bi mogli uzrokovati inflatorni šok su nastavak rasta cijena globalnog transporta roba, mogući snažan rast cijena metala i  promjena u deviznim kursevima valuta značajnih za međunarodnu razmjenu roba.

Ipak, Američka investiciona banka J.P. Morgan vrlo je optimistična sa aspekta stanja globalne privrede u 2022. godinu. U svom izvještaju navodi kako bi sljedeća godina mogla postaviti temelje za “daleko stabilnije okruženje”, koje bi trebalo nastupiti nakon što COVID iz pandemije prijeđe u endemsku bolest.

Koji su najveći izazovi sa kojima se trenutno suočavaju domaći privrednici? 

Sasvim sigurno jedan od najvećih problema je nedostatak kvalifikovane radne snage kao i ukupna politička situacija, te vlade koje ne preduzimaju nista kako bi se ovaj problem pokušao riješiti ili bar njegove posljedice sanirati. Cjelokupna politička situacija djeluje negativno na poslovno okruzenje kako domaćih privrednika, tako i postojećih i potencijalnih investitora što se negativno odražava na ekonomsku sliku BiH i životni standard građana.

Da li smo se “otrgnuli” krizi koju je izazvao korona virus i šta je na to najviše uticalo?

Ne možemo reći da smo se otrgnuli krizi, jer su posljedice evidentne. Možemo reći da su naši privrednici uspjeli prevazići prepreke i opstati na domaćem i ino tržištu zahvaljujući prvenstveno sopstvenoj angažovanosti i sposobnosti.

Šta nam pokazuje sve veća pokrivenost uvoza izvozom, čega je to indikator?

Kao što rekosmo na početku, ključni razlog za značajan rast izvoza, a što se vidi i po porastu prikupljenih poreza na svim nivoima, jeste rast inostrane potražnje za proizvodima iz BiH i regiona. Razlog je traženje na tržištu Balkana novih dobavljača i novog lanca ponude za mnoge kompanije širom Evropske unije, kojima su sada proizvodi sa ovog područja pristupačniji i mogu relativno brzo doći do neophodnih resursa, čime je dijelom iskorištena prilika da zemlje sa područja Balkana preuzmu dio u lancima distribucije od Kine i zemalja Azije, gdje su cijene transporta i distribucije značajno poskupile.

Koja su nam nova tržišta, od kojih bi mogli imati velike koristi, i šta se radi po tim pitanjima?

Prioritet svakako dajemo EU i regionalnom tržištu, upravo zbog lakšeg poslovanja, sličnih konzumentskih navika i slično. Međutim, gdje god naši privrednici vide priliku, mi ih nastojimo povezati kroz poslovnu saradnju i dati informacije o potencijalnim partnerima tako da smo u stalnoj komunikaciji kada su u pitanju potrebe naših privrednika.

Otvaranje novog tržišta znači novu šansu za razvoj i unapređenje primarne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta u Bosni i Hercegovini. Proizvodnja metalskog sektora i povećanje izvoza čelika i željeza, sjajni rezultati drvoprerađivačkog sektora, proizvodnje i izvoza namještaja, skok tržišta nekretnina, turizma i ugostiteljstva, povećanja broja putnika na aerodromima daju stanovnicima BiH nadu, a političarima pokazuju  upozorenja.

Naš prioritet je evropsko tržište sa 500 miliona potencijalnih potrošača, ali i tržišta Turske,  Rusije, Kine, SAD, Indije i drugih zamalja sa kojim BiH ima trgovinsku razmjenu.

Kakva je saradnja STK BiH sa entitetskim privrednim komorama i da li imate planove  zajedničke saradnju?

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine tradicionalno ima odličnu saradnju sa entitetskim komorama i komorom Brčko distrikta, ali i kantonalnim i regionalnim komorama u BiH, te zahvaljujući svakodnevnoj komunikaciji koordiniramo i nastojimo pružiti svu pomoć i podršku bosanskohercegovačkim kompanijama. Podsjećamo na postojanje Međukomorskog vijeća putem kog razmatramo probleme ali i nudimo rješenja za, te razgovaramo i o projektima od zajedničkog interesa. Takođe vam je poznatio i da je VTK BiH, omogućila entitetskim komorama izdavanje određenih dokumenata iz domena svojih javnih ovlasti, kako bi kompanijama omogućila lakše i jednostavnije preuzimanje neophodnih dokumenata u mjestima koja su im lokacijski bliža od Sarajeva. Koristim priliku podsjetiti sve privrednike i na urede Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine u Banja Luci i Mostaru koji su svakodnevno na raspolaganju svim našim privrednicima.

Takođe bih iskoristio priliku posebno naglasiti da pored saradnje sa entitetskim komorama u Bosni i Hercegovini, Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine ostvaruje odličnu saradnju sa komorama u regionu, te da se kao osnivač i članica Komorskog investicionog foruma zapadnog Balkana intenzivno zalaže za kreiranje zajedničkog regionalnog tržišta čiji je cilj unapređenje ekonomskih prilika ali i privlačenje stranih investicija.

(N.Sp)