AKADEMSKA SLIKARKA NEVENA MILAŠINOVIĆ: Umjetnost čovjeka čini plemenitijim

Da nam umjetnost daje nadu u ljepši i bolji svijet te da oslobađa čovjeka čineći ga plemenitijim u doba u kojem smo postali robovi mnogih stvari potvrdila je akademska slikarka i scenografkinja i pjesnikinja Nevena Milašinović.

Ova talentovana umjetnica “Glasu Srpske” otkrila je da poslije svega što nauči i otkrije u umjetnosti uvijek ostaje zaljubljena u slobodu koju nam ona pruža.

– Čak i kada ne stvarate aktivno, znate da postoji taj svijet slobode koji ste jednom otkrili i niko vam ga ne može oduzeti – istakla je Milašinovićeva.

Slikarstvo je završila u Banjaluci, a scenografiju je magistrirala u Češkoj i kazala nam da Česi imaju više prilika za stvaranje, ali i posmatranje umjetnosti, za razliku od nas.

– Umjetnici tamo imaju institucionalnu podršku, mnogobrojne konkurse, prilike za međunarodne saradnje. Ono što je isto to je talenat, koji nama ovdje ne nedostaje, ali i kreativnost i posvećen rad – istakla je Milašinovićeva.

Naglasila je da je kulturno-umjetnička scena u RS šarolika te da se umjetnici trude da budu u toku sa svim što se dešava na svjetskoj umjetničkoj pozornici.

– Podrške ima, ali nedovoljno. Često je sve stvar pojedinca koji mora da ima čelične živce i upornost, a kada se zamori na tom dugom putu, nisam sigurna da će država i kulturne institucije stati iza njega – rekla je Milašinovićeva.

Dodala je da nam se zbog toga gase značajni festivali, da oni koji imaju znanje i talenat ne dolaze do izražaja, ali da i pored svega u umjetničkim krugovima vlada pozitivna energija.

– Primjećujem je uvijek iznova u umjetnicima koji ne odustaju, radeći u nemogućim uslovima, praveći umjetnost ni iz čega. Čini mi se, najviše iz prkosa i inata – istakla je Milašinovićeva.

Ona je naglasila da dok slika mašta i stvara djelo sa idejom koja se tiče njenog kreativnog svijeta, dok u scenografiji mašta mora biti u skladu sa vizijom cijelog projekta.

– Scenografija je uzbudljiva, jer ste tu istraživač, družite se sa književnošću, radite skice, razmjenjujete ideje, preoblikujete prostor i u njega unosite sebe – rekla je Milašinovićeva.

Najviše je sarađivala sa Gradskim pozorištem “Jazavac”, a scenografiju je radila na igranom filmu “Kineski zid”, koji je bio prikazan na Sarajevo film festivalu te na Berlinalu. Njen najnoviji rad u Gradskom pozorištu “Jazavac” je predstava “Deda Mrazova ženidba”, koja je premijerno prikazana početkom decembra prošle godine.

– Trenutno se bavim distribucijom i promocijom dokumentarnog filma. Zajedno sa dvjema koleginicama vodim firmu “Snjeet Spot Docs”. Otkrivamo filmove koji imaju potencijal za svjetsko tržište, dokumentarce u kojima pronalazimo važne priče koje je neophodno ispričati. Radimo prodaju u cijelom svijetu, a najljepše je što upoznajemo mnogo kreativnih ljudi. Divim se njihovim talentima i hrabrosti – rekla je Milašinovićeva.

Talentovana umjetnica svoju kreativnost pokazuje i u pjesmama koje piše, a kaže da inspiraciju pronalazi u ljudima, bojama, prirodi, gradovima i osjećanjima. Ponosna je na knjigu “Sunčeva djeca” i kaže da je pisanje teže podijeliti sa drugima, jer je intimniji vid stvaralaštva.

– Često imam potrebu da neku impresiju koja je bila potisnuta u mislima proživim još jednom. U poeziji se te slike sklapaju čudnijim vezama i mnogo brže se povezuju u jednu nit. Zato su moje pjesme uglavnom kraće i slobodnog su stiha. Pjesme su prvenstveno moj razgovor sa sobom i na početku mi je bilo jako teško da ih podijelim sa drugima – istakla je Milašinovićeva.

Naglasila je da slike i pjesme naginju ka apstrakciji te da kroz nazive pokušava da gledaocu pruži uputstvo.

– Apstrakciju je teško objasniti, njoj se morate prepustiti. Voljela bih da oni koji gledaju slike ili čitaju pjesme ostanu bar malo u tom mikrokosmosu, susretu sa maštom, samim sobom začuđeni – dodala je Milašinovićeva.

Poruka mladima

Nevena Milašinović poručuje mladim stvaraocima da budu otvoreni prema novom.

– Onima koji se upisuju na umjetničke fakultete savjetovala bih da se uključe u projekte, radionice, da konkurišu za studentske prakse i razmjene. Bitno je da vide šta se dešava u drugim zemljama. Važno je pratiti savremene tokove u umjetnosti, ali ne slijediti slijepo trendove. Bitnije je da slušaju unutrašnji osjećaj i grade nešto autentično – navela je ona.

(Glas Srpske)