AKTIVNIM UGLJEM ŽELE DA OSVOJE SVIJET Timu banjalučkog PMF-a treću godinu zaredom nagrada za naučna dostignuća

Tim Studijskog programa (SP) hemija banjalučkog Prirodno-matematičkog fakulteta treću godinu zaredom osvaja nagradu za naučna dostignuća, koju jednom godišnje naučnom timu dodjeljuje Ministarstvo za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske.

“Kriterijumi za ovu nagradu su veoma jasni, pri čemu se u obzir uzimaju međunarodna vidljivost naših naučnika kroz učešće u međunarodnim projektima, realizovana međunarodna mentorstva i međunarodne monografije objavljene od strane renomiranih svjetskih izdavačkih kuća”, kazala je Suzana Gotovac Atlagić, vođa tima. Kako ističe, ova nagrada je dodatni motiv i podsticaj kako za profesore, tako i za studente, pišu Nezavisne.

Prema njenim riječima, dodatni kriterijum na koji je Studijski program hemija naročito ponosan predstavlja saradnja s industrijom.

“U ovoj kategoriji u 2020. godini mi smo kandidovali dva industrijska projekta, i to sa kompanijama ‘Bentoprodukt’ iz Šipova i ‘Destilacija’ iz Teslića, koja imaju za cilj razvoj novih proizvoda u ovim kompanijama”, ističe naučnica.

Dodaje da je projekat sa “Destilacijom” Teslić vrlo interesantan s obzirom na već postojeću kompletnu tehnologija koju imaju, te tako imaju odličnu podlogu za proizvodnju aktivnog uglja.

“To je decenijama poznat filter materijal. Uglavnom je filter za vodu ili za toksične dimove, odnosno filter za klima-uređaje. Ti filteri su često bazirani na tom aktivnom uglju, koji kao i svaki drugi potiče iz drveta ili zemljišta. Međutim, jako je važno da ugalj ima nanoporoznu strukturu, mnogo sićušnih porica, rupica, čime se povećava njegova filteraciona moć”, pojašnjava Gotovac Atlagićeva.

Prema njenim riječima, iako je decenijama poznat širom svijeta, mi nažalost uvozimo aktivni ugalj, a Srpska ima potrebu za više od 400 tona na godišnjem nivou.

“Naša ideja je bila da iskoristimo tehnologiju koju ‘Destilacija’ Teslić već ima i da proučimo koliko je ugalj porozan ili da mi razvijemo tehnologiju da uvedemo te pore”, ističe ona i dodaje da se već u preliminarnom istraživanju pokazalo da je on vrlo porozan, tako da smo uvjereni da ćemo za godinu u potpunosti izbistriti metodologiju kojom će “Destilacija” moći da proizvodi visokoporozan aktivni ugalj.

“Na tržištu je sada tona 600 KM, a na međunarodnom tržištu aktivni ugalj dostiže cijenu i do 3.000 evra”, kazala je Suzana.

I sa kompanijom “Bentoprodukt” iz Šipova planiraju da imaju saradnju jer, kako kaže, to je ruska kompanija i oni vrlo ozbiljno posluju na našim prostorima.

“Oni eksploatišu bentonit koji je prirodni mineral. U razgovoru s njima razmotrićemo primjenu praškastog oblika bentonita, koji je agens za odmućivanje bistrih sokova i vina”, objašnjava ona i dodaje da kod prirodnih sokova, posebno kada se jabuka iscijedi, tekućina obično ostane mutna.

“Ta mutnoća izaziva brže vrenje i ne može se sok duže čuvati. To se izvanredno otklanja bentonitom tako što se ubaci šaka i pokupi bjelančevine na sebe. Onda samo iscentrifugirate i tada bentonit padne dolje i taj bistri sok prespete u punilicu”, kazala je Gotovac Atlagićeva i dodala da se nada da će uspjeti i to da realizuju s ovom firmom. Ističe da njihovi pregovori s industrijama uvijek idu u pravcu da postignu nešto za svoje studente.

“Mi kao profesori imamo svoja redovna primanja. Ako želimo novac radimo ekspertize, tako da novčana komponenta za nas nije bitna, bitno je da naši studenti ostaju u RS”, kazala je ona te dodala da je povratnik iz inostranstva pošto se školovala u Japanu i Švajcarskoj. Dobila je ponudu da naučnu karijeru nastavi u Japanu, gdje je i doktorirala, ali je odlučila da se vrati kući u Banjaluku.

(A.M.)