ALEKSANDAR SAVANOVIĆ: “Teorija Republike” je odgovor na konkretne probleme političkog života RS

Aleksandar Savanović profesor je na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, koji je u izdanju ove obrazovne ustanove upravo objavio knjigu “Teorija Republike”. U posveti knjige upućenoj njegovom sinu zapisao je: “Maksimu, s nadom da će njegovoj generaciji poći za rukom da od ovoga što smo im ostavili naprave Drugu republiku, drugačiju i bolju”.

Posveta, takođe, sadrži stihove Branimira – Džonija Štulića, gdje ovaj, između ostalog, pjeva: “Sloboda nije podmetanje ideološki zakržljale forme, sloboda nije podmetanje ideloški bilo kakve norme… sloboda te čeka, uzmi je”. U neformalnom razgovoru, pola kroz šalu, pola kroz zbilju, Savanović kaže da je “Teorija Republike” zapravo samo prepričana pjesma “Sloboda” kultne Džonijeve grupe “Azra”. Konkretnije i formalnije o sadržaju knjige, motivima pisanja i njenim dometima govorio je za “Nezavisne”.

Možete li nam objasniti kako ste došli na ideju da napišete knjigu posvećenu republici? Da li je takva tema uopšte aktuelna za savremeni svijet?

Više je motiva. Prvo, republikanizam je rijedak gost u političkoj istoriji srpskog naroda. Mi smo kroz vijekove svog postojanja uglavnom imali druge forme vladavine. Stoga ne čudi da se neke elementarne pretpostavke demokratije i republikanizma na našim prostorima ne razumiju, krivo tumače i u praksi često pretvaraju u svoje suprotnosti. Drugo, mnoga relevantna istraživanja unutar političkog, pa i kulturnog modela Zapada, ukazuju na krizu njegovih temeljnih principa. Ideal republike je jedan od tih ideala. Događaji građanskog otpora, naročito u SAD, poput Occupy pokreta, Anonymousa, Fergusona, te slučajeva kao što su “Wikileaks”, govore o krizi parlamentarne demokratije kao mjerodavnog modela organizovanja političke zajednice. Postavlja se pitanje da li je sistem periodičnog demokratskog izbora parlamenta i vlade doveden u pitanje kao istorijski anahron. To istovremeno označava problematizovanje teorijskog i naročito filozofskog i moralnog okvira koji stoji u pozadini šeme građani – izbori – parlament – vlada. Naime, praksa političkog života je pokazala da ovaj model nije izdržao izazove skrivene u vlastitoj strukturi. Sistem institucija koje su trebale da budu garant i forma političkog organizovanja slobodnih građana pokazao se podložan manipulaciji od strane anonimnih centara moći. Pored ovog unutrašnjeg izazova, teorije republikanizma i konstitucionalne demokratije su izložene i eksternom pritisku, iako više u političkoj praksi, manje u teoriji.

Konkretnije?

Radi se, naime, o snažnom impulsu ka zatvaranju liberalnih društava Zapada usljed refleksa straha izazvanog terorističkom prijetnjom iz islamskih zemalja, te pratećim, naoko efemernim fenomenima, poput izbjegličke krize u Evropi iz 2015. godine. Refleksna reakcija mnogih liberalnih društava bila je, a u nekima i dalje jeste, oštar, ali u suštini klaustrofobičan odgovor zatvaranja granica i pojačavanja represivnih antidemokratskih antiliberalnih modela kontrole društvenog života, kakav je na primjer “Patriot Act” u SAD. Takvi anticivilizacijski zaokreti ponovo stavljaju na sto klasičnu raspravu – otvoreno ili zatvoreno društvo, za koju smo se nadali da je ostavljena iza nas u 20. vijeku. Nakon uvjerljivog trijumfa liberalnih društava protiv komunističkih despotija, kako u teoriji, tako i u praksi, činilo se da reakcionarne snage više nemaju šta da kažu. Neočekivano su izronili novi izazovi: nezapad odbija da prihvati ovu šemu, a i sam Zapad se, pod šokom straha izazvanog terorističkim napadima i ekonomskom krizom, te gubljenjem statusa planetarnog hegemona, okreće ka ponašanjima i modelima države koji prelaze okvire onoga što se smatra legitimnim opsegom države. Uspon populizma i različitih demagoga, koji možemo vidjeti u izbornim uspjesima šarlatanskih, a na momente i rasističkih kampanja, kakve su one koje su vodili Trump, Bepe Grillo ili Nigel Farage, nedvosmisleno potvrđuje ovu dijagnozu. “Teorija Republike” je opis onih institucionalnih modela i političkih ideala koji su uvijek bili branik protiv takvih i sličnih skretanja. To su klasični ideali i institucije koji svoje ishodište imaju u dobu prosvetiteljstva. Najvažniji od njih je doktrina o prirodnim ljudskim pravima. Nažalost, čini mi se da su ovi ideali, i njihova moralna osnova, danas pomalo zaboravljeni. Zato je za mene “Teorija Republike” prije svega etička teorija, a tek onda i opis institucija.

Kako je i kada konkretno nastala ideja za knjigu?

Ova je knjiga nastala i kao odgovor na konkretne probleme političkog života Republike Srpske. Ona je u idejnom smislu i osnovnim teorijskim postavkama velikim dijelom porođena u diskusijama tokom kampanje predsjedničkih izbora 2010. i 2014, kada sam bio u timu predsjedničkog kandidata Ognjena Tadića. Na republikanizam sam se fokusirao pokušavajući artikulisati odgovore na teme koje su dominirale u tim kampanjama, kakva je na primjer problem “tiranije većine”. Knjiga sadrži poglavlje koje nosi takav naslov, koje je teorijska obrada tog praktičnog problema. To je samo jedna ilustracija, u suštini kompletna knjiga ima takvu genezu nastanka.

Kakav biste efekat željeli da postignete ovom knjigom?

Lično smatram da je Republika Srpska ušla u fazu kada je njen postojeći ustavni okvir prevladan vremenom i prostorom. Ustav RS je daleko od potrebnog nivoa i sadrži znatan broj kako tehničkih, tako i suštinskih nedostataka, a nama je potreban novi ustav koji bi uspostavio Drugu republiku. Nadam se da ova knjiga može pomoći da taj novi ustav bude što više republikanski.

Kakvi su Vam dalji planovi?

Što se tiče ove knjige, sada je na redu serija prezentacija i predstavljanja široj akademskoj zajednici. Prva od njih je planirana sljedećeg mjeseca u Beogradu. Nakon toga ću pokušati da s jednom širom grupom istraživača realizujem projekat “Republikanizam kod Srba”, koji bi sakupio na jedno mjesto kompletnu republikansku tradiciju našeg naroda, koja, kako sam već rekao, nema duboke istorijske korijene. U svakom slučaju u narednom periodu radiću na temama koje su ostale otvorene nakon ove.

(Nezavisne)

(FOTO) “Konferencija beba” u Banjaluci okupila veliki broj mališana

“Konferencija beba” održana večeras u parku “Petar Kočić” okupila je veliki broj mališana, a među njima za najmlađu bebu i ujedno predsjednika tročlanog predsjedništva “Konferencije beba” proglašen je Konstantin Grahovac. Najstarija beba na ovoj manifestaciji i drugi član ovog predsjedništva je Anja Janjić, a beba sa najviše braće i sestara i treći član je Miloš

USTAVNI SUD RS Osporena odluka o dodatnim uslovima za odbranu doktorata

Senat, najviše akademsko tijelo Univerziteta u Banjaluci, postupao je nezakonito jer je propisivao uslove za odbranu doktorske disertacije. Odluka o dodatnim uslovima za odbranu doktorske disertacije na Univerzitetu u Banjaluci, kao i izmjena ove odluke koje je donio Senat Univerziteta u Banjaluci, nisu u saglasnosti sa Ustavom Republike Srpske i Zakonom o visokom obrazovanju. “Donosilac

SDS: Govedarica se povlači iz trke za predsjednika

Kako ATV nezvanično saznaje iz izvora bliskih SDS-u, Vukota Govedarica će sutra objaviti da se povlači iz kandidature za predsjednika stranke u koristi Mirka Šarovića. Da je mislio na jedinstvo stranke to bi uradio još u oktobru odmah nakon izbora, stav je nekih stranačkih funkcionera koji su očekivali da to uradi ili Govedarica ili Šarović.

TEGELTIJA: Zaključci Predstavničkog doma narušavaju demokratsku podjelu vlasti

Zaključci Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, odnosno dva od tri zaključka predstavljaju direktno narušavanja demokratske podjele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku, izjavio je predsjednik VSTS Milan Tegeltija. “Zaključak kojim se traži podnošenje ostavki predsjednika i članova VSTS ni na koji način ne obavezuju VSTS BiH i njegove članove. Poslanici parlamenta BiH imaju lak način

Novinari traže istragu zbog prisluškivanja, OBA i Tužilaštvo nijemi

Novinari u BiH zatražili su hitnu istragu nakon što je Milorad Dodik, predsjedavajući Predsjedništva BiH, izjavio da Obavještajno-bezbjednosna agencija (OBA) BiH prisluškuje pojedine medije u regionu te naveo i protokolarni broj naredbe koja se na to odnosi. “Tražimo hitnu reakciju Tužilaštva BiH, Komisije za nadzor nad radom OBA parlamenta BiH, kao i same OBA po

Banjaluka prva u BiH u “In your pocket” zajednici

Banjaluka je prvi grad u BiH koji je dobio međunarodno priznat turistički vodič “Banjaluka in your pocket” i time svoje mjesto ucrtao na bogatoj “In your pocket” turističkoj mapi, rečeno je juče na predstavljanju ovog vodiča. Grad na Vrbasu će od sada biti dostupniji turistima iz cijelog svijeta, koji će jednim klikom moći saznati sve

PODIJELJENO MIŠLJENJE OKO MOSTA Odbornici SNSD predlažu jedno, Dodik drugo

Odluka Milorada Dodika da će nekadašnji Zeleni most ubuduće zvanično da nosi ime ”Banjaluka” pokazala je da unutar najveće političke partije u Srpskoj nije bilo usaglašavanja po ovom pitanju. To praktično znači da je dio odbornika SNSD u gradskom parlamentu predvođen Momčilom Antonićem samoinicijativno uputio prijedlog da se most nazove po partijarhu Pavlu. Zanimljivo je