Alfalab laboratorije lider u oblasti laboratorijske dijagnostike u Republici Srpskoj
Foto: Banjaluka.net
Alfalab laboratorija uskoro otvara novu poslovnicu u Banjaluci. Opremljeni najsavremenijom laboratorijskom opremom renomiranih svjetskih proizvođača, uz stručan i iskusan kadar postižu najviše ciljeve u domenu laboratorijske dijagnostike, a od pacijenata su prepoznati kao lider u ovoj oblasti u Republici Srpskoj.
Alfalab laboratorije već 10 godina rade po najvišim standardima laboratorijske prakse i zahtjevima korisnika koji su ih prepoznali kao stručne, pouzdane i profeisonalne pružaoce usluga iz oblasti laboratorijske dijagnostike.
Sa dr Sanjom Kalamanda Ivanjak, koja je osnovala Alfalab laboratoriju, razgovarali smo o značaju laboratorijske dijagnostike, analizama koje pacijenti mogu uraditi u njihovim laboratorijama, kao i planovima za naredni period.
Alfalab laboratorija ove godine obilježava 10 godina od osnivanja. Kada se osvrnete unazad, kako je tekao razvojni put laboratorije?
KALAMANDA IVANJAK: Razvojni put bio je težak. Krenuli smo 2014. godine sa otvaranjem prve laboratorije koja je bila u oblasti biohemije. Tu sam bila zaposlena ja i još samo jedan laborant. To su bili počeci privatne laboratorijske dijagnostike ovdje. Krenuli smo hrabro da se bavimo tim poslom i svake godine smo otvarali po jednu laboratoriju. Evo, trenutno je u pripremi i 10. laboratorija koju otvaramo. Uključujući nju ukupno imamo šest laboratorija u Banjaluci, dok su četiri u okolnim gradovima. Aparati su se iz godine u godinu umnožavali. Na početku smo imali jedan hematološki, jedan biohemijski, jedan imunološki analizator, centrifugu i mikroskop. To je bio skroman početak. Takođe, trebalo je ljudima objasniti da je nalaz urađen u privatnoj laboratoriji jednako validan kao i onaj u državnoj laboatoriji i da je jednako priznat kod ljekara. Tako se postepeno podizala svijest kod ljudi. U početku je bilo teško, ali sada su svi upoznati sa privatnom laboratorijskom dijagnostikom i znaju njihovu vrijednost i brzinu dobijanja nalaza.
Preko dvije hiljade različitih analiza dostupno je u Alfalab laboratorijama. Najsavremeniji uređaji i oprema koriste se u obradi uzoraka prilikom testiranja. Koje pretrage pacijenti mogu obaviti u vašim laboratorijama?
KALAMANDA IVANJAK: Tako je, preko 2.000 analiza dostupno je pacijentima. Taj broj se konstantno povećava. Počećemo od hematoloških analiza, krvne slike, CRP, pregleda urina, preko svih biohemijskih analiza, šećera, masnoće, odrađivnja proba za jetru, bubrege i tako dalje, pa sve do imunoloških analiza, a to su različiti tumorski markeri, sve vrste hormona, virusologija, mikrobiološki dio koji se radi sa saradničkim laboratorijama, pojedine specifične analize, PCR metode itd. Svaki dan uvodimo neke nove analize. Alergije smo dopunili novim aparatom, tako da je taj broj od 2.000 analliza sada već znatno veći.
Danas imamo situaciju u medicini gdje se određene bolesti mogu predvidjeti laboratorijskim testovima i to po pristupačnim cijenama. Koji test je po Vašem mišljenju dobar za skrining u svrhu prevencije?
KALAMANDA IVANJAK: Najbolji skrining test u svijetu i kod nas je prostata specifični antigen (PSA), odnosno tumorski marker za prostatu. Iz njega se izračunava indeks koji nam tačno govori da li postoji malignitet, šansa za malignitet ili ne u tom momentu kod muškarca. Obično se muškarcima starijim od 45 godina preporučuje da urade ovaj test jednom godišnje. U svijetu je to obavezna praksa, međutim, kod nas još uvijek nije obavezno. Sve analize se mogu raditi preventivno, kada čovjek nema nikakve simptome, ali je u svakom slučaju dobro da se jednom godišnje pregleda masnoća, šećer, radi dijabetesa, kardiovaskularnih bolesti, moždanog i srčanog udara… To možemo svrstati u neke preventivne preglede. Više se ne rade obične masnoće, holesterol, markeri kao što je homocistein koji predviđaju koja je naša šansa da u nekom određenom periodu obolimo od kardiovaskularnih bolesti. Sve više je novih analiza koje su nam dostupne, a koje služe za predviđanje kako bi čovjek mogao unaprijed da djeluje. Tu su i razne genetičke analize, kao što su BRCA1 i BRCA2. Te analize nam govore da li imamo predispoziciju za karcinom jajnika i dojke. U svijetu vrlo poznate, a sada se mogu uraditi i kod nas. Poznato je da je veliki broj karcinoma dojke i jajnika izazvan genetičkom promjenom.
Da li postoje razlike između privatnih i državnih laboratorija?
KALAMANDA IVANJAK: Tu je to negdje. Možda je pristup poslu drugačiji. Pacijent u privatnu laboratoriju dolazi da bi dobio nalaz brže nego u državnoj laboratoriji, a da bi pri tom nalaz bio jednako tačan. Takođe da bi bez gužvi i prevelikog čekanja završio ono što treba, što znači da dobija uštedu i u vremena. Treba svakako napomenuti i duže radno vrijeme. Mi u većini laboratorija radimo do 20 časova, a u centralnoj laboratoriji do 21 čas. Čak i nedjelju smo pokrili do 14 časova. Pojavila se potreba da ljudi u tim vremenskim intervalima vade krv. Nekad je nemoguće zbog ubrzanog života stići sve uraditi radnim danom, a sada se većina analiza, osim parametara za masnoću i šećer može uraditi i u popodnevnim časovima, i bez pripreme.
Razvoj laboratorijske dijagnostike ide ubrzanim tokom i broj zahtjeva za različitim laboratorijskim pretragama se povećava. U Alfalab laboratorijama odnedavno je dostupan i alergijski test ALEX2 Allergi Explorer test, prvi na svijetu koji može brzo i pouzdano testirati do 300 alergena i koji pokriva skoro 100% svih globalno relevantnih alergena u jednom testu. Prva ste i jedina laboratorija u Republici Srpskoj opremljena i licencirana za rad na analizatoru ImageXplorer. Koliko je bitno pratiti svjetske trendove u oblasti laboratorijske dijagnostike?
KALAMANDA IVANJAK: Kao i sve, tako i laboratorijska dijagnostika. Jako je važno pratiti trendove. Stalno se uvode nove dijagnostičke metode, nove vrste aparata, savremenije, bolje, jednostavnije, a preciznije i tačnije. Toga se mi držimo. Edukacija našeg osoblja, kao i mene je obavezna. Posjećujemo evropske i svjetske kongrese, uzimamo aparate novih generacija. Upravo smo dobili kompletnu aparaturu što se tiče biohemije i imunologije u našim laboratorijama, od poznatih proizvođača koji su zastupljeni u svijetu. U početku su zahtjevi za laboratorijskim pretragama bili manji, međutim, broj analiza i zahtjeva je sve veći i veći, pa smo od dva radnika na početku došli do 50 zaposlenih, koji se svaki dan bave laboratorijskom dijagnostikom. Aparat ALEX2 iz krvi određuje specifične Ige na određene alergene. Svaki alergen ima više podtipova i to odaje njegovu preciznost, tako da dobijamo oko 295 alergena koje možemo testirati kako bismo vidjeli da li smo blago pozitivni, jako pozitivni ili smo potpuno negativni na određeni alergen. Dovoljno ga je uraditi jednom u životu ako nisu nastali neki novi simptomi.
Od velikog je značaja adekvatna priprema pacijenta za određene laboratorijske pretrage. Koliko je bitna saradnja između nadležnog ljekara, pacijenta i osoblja laboratorije kako bi pacijent dobio sva potrebna uputstva prije samog dolaska u laboratoriju? Šta treba da znamo prije nego što odemo da izvadimo krv ili da damo neki uzorak na analizu?
KALAMANDA IVANJAK: Ta saradnja je od iznimnog značaja, bez nje nema ništa. Kod nas dolaze dvije grupe pacijenata. Prva, ona koja ima uputnicu gdje je tačno navedeno šta treba da se uradi. Poslao ju je ljekar. Tada obavimo osnovni razgovor s pacijentom i kažemo mu pripremu ukoliko je potrebno za neku analizu. Kada rezultat bude gotov šaljemo ga ljekaru koji je analizu tražio, kao i pacijentu. Tada imamo povratnu komunikaciju ukoliko je potrebno da se ljekaru objasni zašto, kako i zbog čega je neki rezultat takav kakav je. Imamo i drugu grupu pacijenata koja sama određuje šta će uraditi, ili u konsultaciji sa biohemičarem. Kažu svoje simptome i pošto sam ja ljekar i specijalista medicinske biohemije, zaključim šta bi bilo neophodno da se uradi. U dogovoru sa pacijentom to odradimo. Kada dobijemo nalaze istumačimo ih po potrebi, ukoliko to pacijent traži, ili ih eventualno nosi drugom ljekaru. Kada je u pitanju priprema, ona je vrlo značajna zato što postoje analize za koje ne možemo dobiti tačan rezultat ako se ne rade u odgovarajućem dijelu dana i ako nismo pripremljeni na odgovarajući način. Najprostije je određivanje masnoće i šećera gdje se zna da pacijent mora da gladuje 12 sati i da mora te analize uraditi natašte kako bi rezultat bio tačan. Tu je i željezo koje se takođe mora raditi natašte i mora se raditi u prijepodnevnim časovima zbog cirkardijalnog ritma u našem organizmu. Za neke analize je potrebno da se izbace određeni lijekovi koji se piju. Alergije kada određujemo barem sedam do deset dana se ne smiju uzimati antihistaminici. Kada oređujemo hormone štitne žlijezde to jutro je vrlo važno da se ne popije terapija koju pacijent ima. Neke analize se određuju u određenom vremenskom periodu, na primjer kortizol u 8 i 16 časova, prije toga pacijent treba da sjedne, da se smiri, nakon čega se vadi krv. Takođe prolaktin se radi u 8, 11 i 13 časova, pacijent treba da sjedi, miruje. Opterećenje glukozom je posebna analiza, inzulinska rezistencija, gdje je potrebno da pacijent provede dva sata u laboratoriji gdje ga opterećujemo rastvorom glukoze, pratimo cijelo vrijeme i određujemo glukozu na sat ili insulin, zavisno od toga šta je traženo. Kao što vidimo, priprema vrlo značajna, zavisi od analize, uvijek se treba konsultovati sa osobljem u laboratoriji.
Koliko često je, po Vašem mišljenju, potrebno raditi biohemijske analize i koje su osnovne analize koje se preporučuju pacijentima?
KALAMANDA IVANJAK: Prevencija je jako važna, a sve zavisi od pola i dobi. Kod djece koja nemaju nikakve zdravstvene probleme do pubertetskog perioda je sasvim dovoljno u par godina uraditi šećer i krvnu sliku. Kod djece najčešće imamo anemičnost, ili povišen šećer zbog određene bolesti. Te dvije stvari mogu da prođu bez nekih određenih simptoma kod djece, a da se u krvnoj slici može otkriti o čemu se radi. Kada uđu u pubertet druga je priča. Onda bi trebali jednom godišnje odraditi opšte analize (biohemija, probe za bubrege, jetru, masnoću, šećer, krvu sliku, željezo) i dalje zavisno od njihovih simptoma. Djevojčice ulaze u ciklus, imaju anemije, sniženo željezo, pojavljuju se i razne alergije itd. Tada na osnovu simptoma treba odraditi laboratoriju kontrolno jednom godišnje. Odrasli muškarci i žene u šest mjeseci ili godišnje uraditi osnovne laboratorijske analize ako nemamo nikakve simptome. Tu spada krvna slika, masnoća, šećer, proba za bubrege, jetru, muškarci iznad 45 godina PSA obavezno, i muškarci i žene iznad 45 godina stolicu na okultno krvarenje koja nam govori o mogućnosti postojanja karcinoma debelog crijeva. Žene barem jednom godišnje da trebalo bi da odrade hormone štitne žlijezde. Oni mogu da prođu sa neprimjetnim simptomima, običnim umorom koji pripisujemo sadašnjem tempu života, a da ustvari bude bolest štitne žlijezde. Znači, žene opšte + hormoni, muškarci opšte + PSA i zajedno stolicu na okultno krvarenje. To je nešto što se treba raditi jednom u pola godine ili godinu.
Alfalab laboratorija u Banjaluci pruža i uslugu patronaže, kada vaš stručni tim dolazi kod korisnika koji nisu u mogućnosti da dođu u laboratoriju, gdje im se u kućnim uslovima uzima uzorak na analizu. Koliko je ova usluga tražena i da li planirate uvoditi patronažu i u laboratorije u drugim gradovima možda?
KALAMANDA IVANJAK: Ta usluga je prilično tražena, ali ne još onoliko koliko je u našem okruženju. Mnogo ljudi čak i ne zna da postoji ta mogućnost, da je to jednostavno i da će dobiti punu uslugu kao da su došli u laboratoriju. Čak je i novčana nadoknada za dolazak vrlo mala. Ta usluga je korisna za ljude koji su slabo pokretni, nepokretni, teško bolesni, za malu djecu, ako je na primjer previše hladno ili su visoke temperature pa da se djeca ne iznose napolje. Mislim da broj zahtjeva za ovu uslugu može da bude veći. Uslugu patronaže nudimo i u Kotor Varošu, Gradišci i u Prijedoru. Radićemo na tome da ova usluga bude uvedena i u ostalim gradovima.
U kojim gradovima imate laboratorije i da li u narednom periodu planirate otvaranje novih? Koji su ciljevi i dalji koraci Alfalab laboratorija?
KALAMANDA IVANJAK: Ciljevi su dalji razvoj laboratorijske dijagnostike, u smislu poboljšanja usluge, edukacije osoblja, nabavka novih aparata, uvođenje novih i savremenih analiza. Otvaranje nove laboratorije je u toku. Još jedna laboratorija uskoro u Banjaluci, na Petrićevcu. Mislim da će do nove godine biti sve završeno. U Banjaluci sa tom novom laboratorijom imamo ukupno šest laboratorija, jednu u Kotor Varošu, po jednu u Mrkonjić Gradu, Gradišci i Prijedoru. Zavisno od potreba tržišta za našim uslugama razmotrićemo dalje mogućnosti za otvaranje novih laboratorija i u drugim gradovima.
Za kraj jedno lično pitanje, ko je dr Sanja Kalamanda Ivanjak privatno, kako pravite balans između privatnih i poslovnih obaveza, u čemu uživate?
KALAMANDA IVANJAK: Odgovor na pitanje ko je Sanja Kalamanda Ivanjak privatno možda bi najbolje dali ljudi iz mog okruženja. Oni bi tu bili mnogo objektivniji od mene sigurno. A kako napraviti balans, pa privatno i poslovno se moraju strogo razdvojiti, ali se moraju i prožimati. Uspjeh u jednom dovodi do uspjeha u drugom. Ravnomjerna raspodjela vremena između posla i privatnog života je jako važna. Prvih pet, šest godina sam možda radila i po 24 sata, uvijek sam bila prisutna. I sada sam prisutna, međutim više vremena provodim sa svojom porodicom, mužem i ćerkom. To je ujedno odgovor na pitanje u čemu uživam. Uživam u slobodnom vremenu, a prije svega u svom poslu koji volim i ne smatram ga poslom. To je moja ljubav, posao, a prije posla i zajedno sa poslom je moja porodica u kojoj nalazim zadovoljstvo. Optimista sam, sve gledam pozitivno i u svemu gledam da uživam zajedeno s njima, kao i sa svojim kolegama na poslu.
(Aldijana Mirković)
Oznake: Alfalab laboratorija
