Američki državni dug premašio rekordnih 32 biliona dolara
Foto: Pixabay
Američki državni dug premašio je rekordnih 32 biliona dolara prvi put ove nedjelje, pokazuju podaci koje je u petak objavilo Ministarstvo finansija.
Prekretnica je dostignuta manje od dvije nedjelje nakon što je predsjednik Džo Bajden potpisao zakon kojim se suspenduje ograničenje Vašingtona od 31,4 biliona dolara, čime je izbjegnuto ono što bi bilo prvo neizvršenje američkog duga.
Mjera je omogućila vladi zemlje da pozajmljuje neograničena sredstva do 1. januara 2025. godine, kada se obustava gornje granice duga završava. To znači da vlada može nastaviti da plaća usluge kod kuće, kao što su socijalno osiguranje i Medicare, pozajmljivanjem novca u inostranstvu i efektivnim nagomilavanjem još većeg duga.
Plafon je ukinut nakon uzastopnih upozorenja američkog ministarstva finansija da će, ukoliko se taj korak ne preduzme, zemlja propustiti svoje obaveze. Limit zaduživanja je dostignut još u januaru, a Trezor je imao ograničen arsenal mjera koje je mogao da primijeni da bi spriječio neizvršenje obaveza, što se očekivalo početkom juna. Upozorenja su izazvala burnu, višemjesečnu debatu između republikanaca i demokrata o prioritetima u potrošnji, što je dovelo u opasnost odobravanje mjere.
Prvog radnog dana nakon što je gornja granica duga ukinuta, federalno zaduživanje je poraslo za otprilike 400 milijardi dolara.
Prema pisanju Njujork tajmsa, vrijednost od 32 biliona dolara je dostignuta devet godina ranije nego što su predviđale prognoze prije pandemije kovida 19. Stručnjaci kažu da, kako bi se izbjegla nova kriza, vlada treba da se pozabavi faktorima koji utiču na dug.
“Dok jurimo preko 32 biliona dolara bez ikakvog kraja, krajnje je prošlo vrijeme da se pozabavimo osnovnim pokretačima našeg duga, a to su obavezni rast potrošnje i nedostatak dovoljnih prihoda za finansiranje”, rekao je Majkl A. Peterson, šef Piter G. Peterson fondacija.
Prema projekcijama fondacije, SAD bi mogle da nagomilaju još 127 biliona dolara duga u narednih 30 godina, a troškovi kamata će iznositi oko 40% federalnih prihoda zemlje do 2053. godine.
(Agencije)
BERBOK: EU u budućnosti treba da ima 35 članica, “sive zone” na Balkanu i istoku opasne
