Svijet 10.12.2022.

Amerika utrostručava proizvodnju oružja

ČITANJE: 7 minuta

Pentagon se muči sa snabdijevanjem Ukrajine naoružanjem, ali i pravljenjem sopstvenih zaliha, zbog čega se postavlja pitanje da li bi SAD imale dovoljno municije kada bi izbio još jedan veliki rat.

Konflikt na istoku Evrope naterao je SAD da preispitaju svoje zalihe oružja. Američko ministarstvo odbrane ne razmišlja samo u kontekstu snabdijevanja Ukrajine za rat, već i u vidu potencijalnog sukoba sa Kinom, ukoliko bi ova zemlja, na primjer, izvršila invaziju na Tajvan.

Vojska Sjedinjenih Američkih Država sada proučava količinu municije korišćene u ruskom ratu u Ukrajini kako bi osigurala da Pentagon tačno izračuna koliko će mu kog oružja potrebno u slučaju bilo kakvih budućih sukoba ili operacija, rekao je u ove nedelje najviši američki general, prenosi Srpskainfo.

– Prolazimo kroz studiju, analizu upravo sada – kako bismo osigurali da naši ratni planovi, planovi za vanredne situacije, koje imamo širom svijeta – da bismo bili sigurni da smo uradili pravu matematiku, prave procjene – rekao je predsednik Združenog generalštaba general Mark Mili, piše Rojters.

Kako donacije Ukrajini opterećuju savezničke zalihe municije, američka vojska traži „dramatično“ povećanje mjesečne proizvodnje artiljerijskih granata od 155 mm u naredne tri godine, kažu zvaničnici.

Ti planovi zavise od hitne potrošnje za Ukrajinu koju je Kongres već odobrio, ali i od više od 600 miliona dolara u industrijskim investicijama u sledeću tranšu pomoći i višegodišnjih ovlašćenja u godišnjem zakonu o politici odbrane, kaže Dag Buš, pomoćnik sekretara Vojske za nabavku, tehnologiju i logistiku.

– Finansiranje je već uspostavljeno, ugovori su u toku za utrostručenje proizvodnje granata od 155 mm – rekao je Buš za “Difens Njuz” na marginama Reganovog nacionalnog odbrambenog foruma.

Sekretarka vojske Kristin Vormut izjavila je da će SAD sa pravljenja 14.000 granata kalibra 155 mm svakog meseca preći na 20.000 do proleća i 40.000 do 2025. godine.

Zalaganje za veću proizvodnju oružja i municije dolazi pošto su SAD isporučile Ukrajini više od milion artiljerijskih metaka, i pošto zvaničnici Pentagona vide da se rat u Ukrajini nastavlja na neodređeno vreme, dodatno iscrpljujući zalihe SAD i saveznika.

Proizvodne linije za odbranu SAD-a nisu prilagođene opskrbljivanju za veliki kopneni rat, a neke su, poput onih za proizvodnju protivazdušnih raketa Stinger, prethodno ugašene. To znači da je pritisak na američke rezerve znatno povećan i postavlja se pitanje da li su one dovoljno velike. Šta bi se dogodilo da nešto pukne u Indo-Pakomu? Ne za pet godina ili za 10 godina, šta ako se dogodi sledeće nedelje? Šta imamo, u bilo kojoj količini? Hoće li to stvarno biti efektivno? To su pitanja koja postavljamo u ovom trenutku – rekao Bil Laplant, podsekretar za nabavku u Ministarstvu odbrane i Pentagonov glavni i najveći kupac oružja, na konferenciji na Univerzitetu Džordž Mejson u Virdžiniji.

Po riječima Buša, američka vojska koristi mnogo municije koja se pokazala ključnom u Ukrajini, uključujući raketne sisteme visoke mobilnosti, poznate kao HIMARS, rakete Stinger, te pomenute granate za haubice od 155 mm, i da sada preispituje svoje potrebe za zalihama.

Vojni zvaničnici takođe imaju za cilj da sklope ugovore sa odbrambenim firmama izvan SAD za artiljerijske granate za Ukrajinu, što je korak u skladu sa razgovorima između visokih zvaničnika Pentagona i njihovih stranih kolega o većoj industrijskoj saradnji.

Buš je rekao i da vojska plaća proširenje i poboljšanje proizvodnih kapaciteta u svojim fabrikama municije. Za sada se paljenje postrojenja koja proizvode artiljeriju, rakete, projektile i protivvazdušnu odbranu koja su bila skrojena za mirnodopsko vrijeme— a ne za ratnu proizvodnju — pokazuje se kao ogroman zadatak.

– Mi trošimo mnogo novca na neke veoma izuzetne velike sisteme i ne trošimo toliko na municiju neophodnu da ih podržimo. Nismo imali prioritet u ispunjavanju ratnih rezervi koje su nam potrebne za dugoročnu bitku – rekao je Gregori Hejz, izvršni direktor kompanije “Rejteon Teknolodžis” tokom panel diskusije.

Buš je upozorio da se odgovor na „stvarni rat velikih razmera“ neće desiti preko noći. Ljudi ga (rat velikih razmera) nisu vidjeli dugo vremena. Mislim da smo zaboravili da sa istinskom industrijskom mobilizacijom uvijek postoji vremenski aspekt i nikada nije trenutna. Mislim da smo bliži ratnom režimu, što je nešto na čemu sam radio – rekao je Buš.

Na konferenciji, izvršni direktor “Rejteona” Greg Hejs, rekao je da su stope potrošnje u ratu do sada znatno nadmašile industrijske kapacitete. Od početka ruske invazije na Ukrajinu u februaru, napori za donacije su potrošili džavelin projektile proizvedenih za pet godina i sistema “stinger” proizvedenih u periodu od 13 godina, rekao je on. Dakle, pitanje je: kako ćemo dopuniti zalihe, obnoviti zalihe? – rekao je Hejs.

Govoreći na panelu sa Hejsom, Vormut je rekla da su ugovori za povećanje proizvodnje već počeli.

– Zahvaljujući Kongresu… mi smo zapravo “gurnuli” 6 milijardi dolara u industriju da nam pomognu u dopuni, što će nam omogućiti ne samo da nastavimo da snabdijevamo Ukrajinu, već i da popunimo sopstvene zalihe – rekla je Vormut.

U međuvremenu je Američki kongres usvojio predlog Zakona o nacionalnoj odbrambenoj politici za 2023. godinu, ukupne vrednosti od 858 milijardi dolara, na osnovu koga će u Ukrajinu sledeće godine biti poslat novi paket bezbjednosne pomoći u iznosu od najmanje 800 miliona dolara.

Verzija sveobuhvatnog Zakona ima za cilj da odobri masovne kupovine municije visokog prioriteta korišćenjem višegodišnjih ugovora kako bi se pomoglo Ukrajini u borbi protiv Rusije i da se popune američke zalihe.

Vojna pomoć Tajvanu na osnovu predloženog dokumenta biće povećana na milijardu dolara i biće poslata u narednih nekoliko godina, prenosi Rojters.

Takođe, Zakon bi dozvolio da se bezbednosna pomoć Tajvanu poveća do 10 milijardi dolara u narednih pet godina. Više sredstava biće izdvojeno i za razvoj hipersoničnog oružja i kupovinu postojećih sistema naoružanja, uključujući borbene avione F-35 kompanije Lokid Martin i brodove kompanije Dženeral Dajnamiks.

Sistem HIMARS, koji je Ukrajina veoma efikasno iskoristila u svojoj protivofanzivi, suočava se sa izazovima, rekao je Laplant. Ono što sada spasava Ukrajinu i što svi u svetu žele, mi smo prestali da proizvodimo – rekao je, a preneo “Glas Amerike”.

Vojska je proizvodnju HIMARS-a obustavila od 2014. do 2018. godine, rekao je Laplant. Prema rečima Buša, vojska sada pokušava da poveća proizvodnju na osam mesečno ili 96 godišnje.

Efikasnost HIMARS-a u Ukrajini povećala je interes i na drugim mestima. Poljska, Litvanija i Tajvan napravili su porudžbine, čak i dok SAD rade na tome da više pošalju u Ukrajinu. Ako se sukob oduži i više HIMARS municije bude prioritet za Ukrajinu, to bi potencijalno moglo da ograniči pristup američkim trupama municiji za obuku na tim sistemima.

Pentagon je prošlog mjeseca najavio ugovor vredan 14,4 miliona dolara za ubrzavanje proizvodnje novih HIMARS-a kako bi obnovio zalihe.

-Ovaj sukob je otkrio da je proizvodnja municije u SAD i kod naših saveznika verovatno nedovoljna za velike kopnene ratove – kaže Rajan Brobst, analitičar u Centru za vojnu i političku moć pri Zadužbini za obranu demokratija, prenosi Srpskainfo.

SAD razmatraju slanje raketnog odbrambenog sistema “patriot” u Ukrajinu, otkrio je američki odbrambeni zvaničnik na nedavnoj konferenciji za novinare. Kako je rekao, razmatraju se ti i ostali sistemi.

Slanje “patriota” bi bio značajan izazov u ​​obuci, logistici i održavanju.

– Nijedan od ovih sistema nije „uključi i igraj“. Ne možete se tek tako pojaviti na bojnom polju i početi da ih koristite – rekao je sekretar za štampu Pentagona general Pet Rajder.

Nakon nedavnog sastanka ministara NATO u Bukureštu, generalni sekretar alijanse Jens Stoltenberg rekao je da NATO “razgovara o mogućnosti” snabdevanja Kijeva “patriotom”. Dok je Rusija zaprijetila da će NATO u tom slučaju postati “legitimna meta” i “strana u sukobu”, iz Pentagona su istakli da Vašington ne planira ništa slično.

Stoltenberg je nakon tog sastanka rekao da su se saveznici složili da je potrebno tjesnije sarađivati sa Ukrajinom i da se vidjelo da je podrška koju pružaju NATO i EU “napravila razliku na terenu”. Nakon toga se pretnjama oglasio zamjenik predsednika Savjeta za nacionalnu bezbjednost Rusije Dmitrij Medvedev.

– Ako, kao što je Stoltenberg nagovestio, NATO počne da snabdeva kijevske fanatike PVO sistemima ‘patriot’, oni će odmah zajedno sa osobljem NATO postati legitimna meta naših oružanih snaga. Nadam se da atlantski impotenti to razumiju napisao je Medvedev u na “Telegramu”, prenosi Blic.

(Z.M)

Oznake: oružje, SAD