Amerikanci danas izlaze na izbore: Šest razloga zašto je ishod važan za cijeli svijet

Građani Sjedinjenih Američkih Država danas izlaze na birališta, a izbori za Kongres su važno pitanje.

Na ovim izborima, u ponudi je svako poslaničko mjesto u Predstavničkom domu, trećina mjesta u Senatu i hiljade državnih zakonodavnih i izvršnih službi.

Ovi “izbori sredine mandata”, kao što im samo ime govori, održavaju se na polovini predsjedničkog mandata i iako se ime Džozefa Bajdena ne nalazi na izbornoj listi, glasanje će u velikoj mjeri odrediti šta on može da uradi za posljednje dvije godine mandata.

Neprijateljski nastrojen Kongres ozbiljno otežava predsjedniku donošenje zakona ili predlaganje važnih kandidatura, poput onih za sudije Vrhovnog suda.

Ali ovi izbori imaju i posljedice koje sežu mnogo dalje od SAD, a 2022. oni privlače još više pažnje nego ranije.
“Ljudi iz čitavog svijeta prate politiku u SAD zato što je važno za ono što Amerika radi van sopstvenih granica”, kaže za BBC Lesli Vindžamuri, direktorka Programa za SAD i Amerike londonskog političkog instituta Četam haus.
“Ovi izbori su važniji od većine zato što demokratski i republikanski kandidati imaju dijametralno suprotne stavove o mnogim fundamentalnim pitanjima”, kaže ona.

Evo šta će sve biti ulog 8. novembra:

Abortus

“Ovo su najvažniji izbori za Amerikanke od pamtivijeka”, kaže Jasmin Rađi, iransko-američka aktivistkinja iz napredne političke organizacije Sving left.

Rađi, bivša direktorka Planiranog roditeljstva, nevladine organizacije koja se zalaže za niz pitanja poput pristupa abortusu, upozorava da će se na izbornoj listi voditi bitka “protiv ekstremista koji rade na tome da unazade naša reproduktivna prava”.

U junu je američki Vrhovni sud ukinuo odluku iz 1973. poznatu kao Ro protiv Vejda koja je ozakonila abortus za trudnice u prva tri mjeseca trudnoće.

Odluka Vrhovnog suda otvorila je vrata pojedinačnim saveznim državama da zabrane ili u velikoj mjeri ograniče pristup prekidu trudnoće – od tada je to učinilo njih 13.

To je abortus učinilo ključnim pitanjem u predizbornim kampanjama državnih guvernera za izbore sredine mandata.
Ankete uporno pokazuju da su republikanski glasači mnogo skloniji glasanju u korist ograničavanja ili ukidanja pristupa abortusu od demokrata.

Osmog novembra će se glasati za 36 guvernerskih položaja.

Amerikanci će u četiri države (Kalifornija, Kentaki, Montana i Vermont) zapravo na izborima sredine mandata glasati o prijedlozima zakona o abortusu koji ili ograničavaju ili garantuju postupak.

“Sloboda je konkretno ugrožena što se tiče reproduktivnih sloboda. Ako demokrate izgube guvernerske trke u državama kao što su Mičigen, Arizona ili Viksonsin, abortus bi bukvalno mogao preko noći da postane nezakonit”, kaže Rađi.

“A ako demokrate izgube Kongres, republikanci u Predstavničkom domu već planiraju da predlože zabranu abortusa u čitavoj zemlji.”

Što se tiče abortusa, kao i mnogih drugih pitanja, ono što se dešava u SAD može da bude indikativno za globalne trendove ili čak utiče na njih.

“SAD su jedna od najvećih demokratija na svijetu, tako da odluke koje se tamo donesu utiču na ostatak svijeta”, objašnjava za BBC Luiz Četkuti, politička analitičarka u pariskoj stručnoj grupi Institut Montenj.

Ukrajina

Američka pomoć Ukrajini poslije ruske invazije pitanje je koje je ujedinilo demokrate i republikance, naročito u Kongresu, gdje su paketi pomoći dobijali ubjedljivu podršku obje stranke.

Doktorka Vindžamuri vjeruje da je spoljna politika rijetka oblast u kojoj su demokrate i republikanci više na istoj strani nego podijeljeni kad su u pitanju ključna pitanja.

Međutim, postoje znaci da bi ovaj ujedinjeni stav uskoro mogao da se promijeni.

Predsjednik Bajden javno je izrazio zabrinutost šta će se desiti sa budućom pomoći Ukrajini ukoliko republikanci steknu kontrolu nad Kongresom.

Republikanski lider u Predstavničkom domu Kevin Mekarati ranije je izjavio za političku internet stranicu Pančboul njuz da Kongres neće ispisivati “blanko čekove Ukrajini” ako njegova stranka trijumfuje.

“Moraćemo da vidimo šta će se dešavati s politikom prema Ukrajini, naročito mimo vojne pomoći”, kaže za BBC doktor Piter Fin, politički naučnik sa londonskog Univerziteta Kingston.

Spoljna politika je oblast u kojoj izvršna vlast ima značajnu kontrolu, ali ako republikanci pobijede demokrate s tankom većinom od osam mjesta u donjem domu, Bajdenova podrška Kijevu mogla bi da naiđe na otpor.

Klimatske promene

Predsjednički mandat Džozefa Bajdena ne može biti različitiji u odnosu na mandat Donalda Trampa kad je u pitanju pristup klimatskim promjenama.

Dok je njegov prethodnik poništavao međunarodne sporazume o ublažavanju posljedica klimatskih promjena kao što je Pariski sporazum, aktuelni stanovnik Bijele kuće usvojio je revolucionarni zakon za rešavanje klimatske krize.

“Nema sumnje da republikanci u svojim redovima imaju veliki broj negatora klimatskih promjena”, kaže doktorka Vindžamuri.

“Vrlo je vjerovatno da će blokirati zakone koji se bave klimom, pogotovo ako puno koštaju.”
SAD sudrugi najveći emiter gasova efekta staklene bašte, a ispred njih se nalazi samo Kina.

Imigracija

Jedno od pitanja koje najviše polarizuje Amerikance je imigracija, naročito duž partijskih linija.

Dvoje od troje republikanskih glasača, dvaput više od demokrata, ocjenjuje pitanje imigracije kao “veoma važno”, prema posljednjim rezultatima istraživačkog instituta Pju Riserč.

Oštra razlika u stavovima između pristalica dvije glavne političke stranke vjerovatno će za posljedicu imati inicijativu za mnogo strožu politiku prema imigraciji ako republikanci pobijede 8. novembra.

“Svakako će se mnogo više raspravljati o imigraciji ako republikanci osvoje više glasova”, kaže doktor Fin.

Trampov povratak

Izbori 2022. odigravaju se u posebno polarizujućem trenutku u američkoj političkoj istoriji, obilježenom Trampovim neosnovanim tvrdnjama da su predsjednički izbori 2020. “pokradeni”.

Bivši šef države je i dalje izuzetno uticajna ličnost među republikancima.

“Tramp ima ambicije da se ponovo kandiduje za predsjednika 2024, tako da je učinak kandidata koje on podržava prilično važan za taj plan”, tvrdi doktor Fin.

“Ovi izbori su i o njemu.”

Ispit za američku demokratiju

Ovo će biti prvi izbori poslije nereda na Kapitolu iz januara 2021, kada su Trampove pristalice upale u Kongres u pokušaju da spriječe potvrdu izborne pobjede Džozefa Bajdena.

“Kad se sve sabere i oduzme, ovi izbori su zapravo o demokratiji u SAD, o tome da li će ona nastaviti da funkcioniše, da li izbori mogu da se održavaju slobodno i fer”, tvrdi doktorka Vindžamuri.

Luiz Četkuti ističe da je većina od stotina kandidata podržanih od Trampa ponovila opovrgnuti argument da je bivši predsjednik pobijedio na izborima 2020, a ne Bajden.

“Posljednjih godina smo doživjeli uspon antidemokratskih kandidata širom svijeta i biće značajno ako veliki broj negatora izbornih rezultata dođe na vlast”, dodaje ona.

Kažnjavanje predsjednika

Od 1946, partija aktuelnog predsjednika maltene je bez izuzetka prolazila loše na izborima sredine mandata, naročito ako je procenat podrške predsjedniku na vlasti bio u opadanju.

U Bajdenovom slučaju, širok dijapazon anketa pokazuje da samo 40 odsto Amerikanca pozitivno ocjenjuje njegov dosadašnji učinak.

Američka internet stranica FiveThirtyEight, specijalizovana za praćenje anketa, projektovala je da će Republikanska stranka preuzeti većinu od demokrata u Predstavničkom domu, ali isto tako predviđa pobjedu demokrata u Senatu.

Zadržavanje Senata zaista je važno za predsjednika zato što, na primjer, gornji dom odobrava nominacije za položaje u vladi i sudije Vrhovnog suda.

Takođe, senatori imaju šestogodišnje mandate, za razliku od dvogodišnjih za poslanike u Predstavničkom domu.
Ali kontrola nad Predstavničkim domom bi omogućila republikancima da umnogome otežaju demokratskom predsjedniku usvajanje važnih zakona.

Ona bi takođe republikancima dala moć da raspuste odbor koji trenutno vodi istragu o napadima na Kapitol i čak bi mogli da pokrenu vlastite istrage o Bajdenu ili drugim demokratama.

Dakle, ako se promijeni prevlast u Predstavničkom domu, to bi suštinski moglo da promijeni odnos snaga u Vašingtonu i u ogromnoj mjeri utiče na to kakav odnos će SAD imati sa ostatkom svijeta.