AMERIKANCI PRIZNAJU: Kina sa 340 brodova ima najveću ratnu mornaricu u svijetu

Kina je izgradila najveću ratnu mornaricu na svijetu koja sada broji preko 340 brodova, iako je sve donedavno slovila za pomorsku silu “zelenih voda”, odnosno za silu čija ratna flota uglavnom plovi u svom obalnom pojasu.

Međutim, ambiciozna izgradnja velikog broja vojnih brodova otkriva kineske “plavomorske” ambicije – želju da njena ratna mornarica postane globalna pomorska supersila, naglašava se u velikoj analizi CNN-a.

Nakon što je u posljednjih nekoliko godina izgradila razarače, amfibijske jurišne brodove i nosače zrakoplova koji mogu operirati u oceanskim vodama i projicirati kinesku snagu tisućama milja dalje od Pekinga, došlo je vrijeme da Peking izgradi globalnu mrežu mornaričkih baza.

Bez toga kineska ratna mornarica ne može postati globalna pomorska supersila.

Nova analiza washingtonskog think tanka “Zaklada za obranu demokracija” (ZOD) otkriva napore Pekinga u izgradnji mreže pomorskih baza, uključujući bazu u Kambodži kao i “skeniranje” drugih potencijalnih mjesta za gradnju baza – ukljućujući i lokacije na afričkoj obali Atlantika!

Plan izgradnje svjetske mreže pomorskih baza reflektira povećane ambicije kineske Narodnooslobodilačke vojske (NOV) koja već ima svoje objekte u Argentini i na Kubi iz kojih mogu pratiti satelite i prisluškivati komunikaciju zapadnih zemalja.

Svi ti napori Pekinga imaju za cilj poveći kineski “vojni radijus” jer zasad imaju samo jednu prekomorsku bazu – u Džibutiju na Rogu Afrike. Kina, očekivano, tvrdi kako njena baza u Džibutiju služi ponajprije za podršku kineskim humanitarnim misijama u Africi i zapadnoj Aziji, kao i u borbi protiv pirata.

Kineski dužnosnici više su puta naglasili kako Peking ne “teži ekspanziji” ili stvaranjau svoje nove “sfere utjecaja”, a odbacuju i tvrdnje da Kina surađuje s drugim državama kako bi na njihovom teritoriju uspostavila svoje prekomorske vojne baze.

Međutim, Zaklada za obranu demokracije je koristeći se raznim bazama podataka, kao i informacijama do kojih su došle obavještajne agencije, zaključila kako Kina planira izgraditi više pomorskih baza koje će koristiti njihova sve moćnija ratna mornarica.

ZOD je u posjedu satelitskih snimki koje prikazuju tijek izgradnje mornaričke baze Ream, smještene na poluotoku na zapadnoj obali Kambodže u Tajlandskom zaljevu.

“Rastuća sposobnost Narodnooslobodilačke vojske za provođenje akcija širokog spektra, uključujući i ratne operacije, predstavlja veliki rizik za Sjedinjene Države i njihove saveznike u Indo-Pacifiku, ali i šire”, stoji u izvješću.

– NOV ne usporava svoj razvoj. I zato pitanje nije hoće li, nego kada će Kina uspostaviti svoju iduću prekomorsku vojnu bazu – rekao je autor ZOD-ova izvješća Craig Singleton.

Kineski i kambodžanski dužnosnici zajedno su prisustvovali ceremoniji polaganja kamena temeljca za nadogradnju objekta mornaričke baze Ream. Za posao koji je financirala Kina prošle godine Peking kaže da je dokaz “čvrstog partnerstva” dviju zemalja.

Kambodžanski ministar obrane Tea Banh odbacio je tvrdnje da će postati kineska vojna ispostava, naglasivši tijekom ceremonije da je projekt u skladu s ustavom Kambodže, koji zabranjuje postojanje stranih vojnih baza na njezinu teritoriju.

Kineski dužnosnici svoj su angažman u izgradnji baze nazvali opisali kao “pomoć Kambodži kako bi ojačala svoju ratnu mornaricu”, a sve drugačije intrepretacije nazvali su pretjeranima i zlonamjernima.

Singleton iz ZOD-a kaže da njegova analiza satelitskih snimaka pokazuje da pristanište koje se gradi u bazi Ream ima slične dimenzije kao ono u kineskoj vojnoj bazi u Džibutiju. A to pristanište na Rogu Afrike ima mogućnost za prihvat i pružanje potreebne logističke podrške svim, pa i najvećim kineskim ratnim brodovima.

Drugim riječima, sugerira se kako bi i kambodžanska kineska baza trebala biti jedan od oslonaca u tranformaciji Kine iz “zelene” u “plavu” pomorsku (super)silu.

Međutim, nije Singleton jedini koji se pita hoće li model po kojem se gradila baza Ream postati špranca za sve buduće koje će Kina poduzimati kako bi ostvarila svoje vojne ambicije u inozemstvu, unatoč tome što službeni Peking uporno odbacuje takve tvrdnje.

– Podsjećam da su 2016. godine dužnosnici Kine i Džibutija na sličan način zanijekali izvješća da Kina namjerava uspostaviti vojno uporište na Rogu Afrike. Samo godinu dana kasnije Narodnooslobodilačka vojska premijestila je svoje ratne brodove iz Južnog kineskog mora u novootvorenu bazu u Džibutiju. Nakon toga tamo je kineska ratna mornarica šest tjedana provodila vojne vježbe – rekao je Singleton.

To nije jedini primjer da Kina jedno govori, a drugo radi kada su u pitanju njene vojne operacije.

Godine 2015. kineski čelnik Xi Jinping obećao je da Peking neće militarizirati umjetne otoke koje gradi u Južnom kineskom moru, a danas Peking koristi vojne instalacije na tim otocima kako bi ojačao svoje teritorijalne zahtjeve u regiji (nekoliko zemalja tamo se spori oko definiranja međudržavnih granica na moru, nap. a.)

Kina je dugo kritizirala SAD zbog njene globalne mreže prekomorskih vojnih baza, procijenjujući da Sjedninjene Države imaju čak 750 postojenja diljem svijeta. SAD ih, kaže Peking, koristi za potkopavanje globalne sigurnosti i za uplitanje u poslove drugih zemalja.

U međuvremenu je Peking postao agresivniji u svojoj matičnoj regiji, koristeći vojsku za zastrašivanje Tajvana, otoka koju kineska vladajuća Komunistička partija smatra samo privremeno okupiranim i koji je obećala vratiti u svoj ustavno-pravni poredak. Ako treba – i silom.

Stručnjaci uporozavaju kako su vojne ambicije samo odraz rastuće globalne moći Kine i brze ekspanzije njenih trgovačkih operacija u proteklom desetljeću. Xijeva grandiozna inicijativa za financiranje infrastrukture na kopnenim i pomorskim trasama ovovjekovnog “Puta svile”, ili kako ga Peking službeno naziva “Pojasa i puta”, bila je odskočna daska za kineske tvrtke koje su stekle vlasničke udjele u desecima luka diljem svijeta. A te bi luke, kažu stručnjaci, također mogle pružati logistiku za kinesku flotu. A u konačnici one bi mogle postati i kineske vojne baze.

Nedavna studija AidData, koju su izradili znanstvenici Sveučilišta William & Mary u Virginiji, bavila se najizglednijim mjestima gdje bi Peking mogao izgraditi nove pomorske baze.

– Iako naši podaci nisu konačni, predlažemo popis lučkih lokacija – u koje je Kina već uložila značajna financijska sredstva i gdje Peking ima dobre odbnose s tamošnjim vlastima – gdje bi mogle nastati buduće kineske vojne baze. Na vrhu popisa je Hambantota (Šri Lanka), a slijedi je Bata (Ekvatorijalna Gvineja), Gwadar (Pakistan), Kribi (Kamerun), Ream (Kambodža, luka koja je već ranije spomenuta u tekstu, nap. a.), Vanuatu u južnom Pacifiku, Nacala (Mozambik) te Nouakchott (Mauritanija) – stoji u studiji.

Trgovačka luka Hambantota dugo se smatrala glavnim kandidatom za novu kinesku pomorsku bazu. Peking je preuzeo kontrolu nad lukom još 2017. godine kada je kineska državna tvrtka s tamošnjom vladom potpisala 99-godišnji najam te luke nakon što Šri Lanka nije uspijela vratiti kineske zajmove kojima je za luka izgrađena.

– Pomorska suradnja dodatno je učvršćena 2018. godine kada je Kina fregatu tipa 053 poklonila mornarici Šri Lanke – poručuje AidData.

To što se Ekvatorijalna Gvineja pojavljuje pri vrhu popisa ne bi trebalo biti iznenađenje pošto su američki vojni čelnici u više navrata prošle godine upozorili na kineske aktivnosti vezane oko spomenute luke.

General Stephen J. Townsend, čelnik Zapovjedništva SAD-a za Afriku, prilikom saslušanja u Kongresu u ožujku 2022. rekao je da Kina aktivno traži lokaciju za izgradnju vojne pomorske baze na zapadnoj (atlantskoj) obali Afrike i da bi to moglo ugroziti nacionalnu sigurnost SAD-a.

Bez obzira na to koji su točno detalji kineskih planova vezani za njihovu vojnu prisutnost u zapadnoj Africi, Singleton tvrdi da je jedna stvar sasvim jasna: “Kineski je cilj razviti sposobnost za djelovanje njihovih vojnih snaga na području cijele zapadne hemisfere”, prenosi jutarnji.hr.

(SB)