Magazin 29.09.2022.

Analiza masnoće u krvi po akcijskim cijenama u Alfalab laboratorijama

ČITANJE: 5 minuta

Kardiovaskularne bolesti, među kojima aterosklerotska bolest zauzimaju vrlo važnu ulogu, odgovorne su za više od četiri miliona smrtnih slučajeva u Evropi godišnje, a značajan rizični faktor jeste povišen nivo masnoće u krvi ili hiperlipidemija.

Sanja Kalamanda Ivanjak, specijalista medicinske biohemije i vlasnica Alfalab laboratorija kaže da je ateroskleroza bolest kod koje dolazi do lokalnog zadebljanja, tj. oštećenja unutrašnjeg sloja zida arterije koje se nazivaju ateromi ili plakovi, a koji s vremenom dovode do suženja promjera krvnih sudova.

Prema njenim riječima, oštećenje može biti uzrokovano povećanom koncentracijom LDL holesterola, a takođe i drugim rizičnim faktorima (poput pušenja ili povišenog krvnog pritiska).

Foto: ZIPAPHOTO – Borislav Zdrinja

Na oštećeni zid arterije vežu se upalne ćelije, u koje ulaze LDL čestice i potiču daljnju upalu, što predstavlja najraniji stepen ateroskleroze.

„Važno je naglasiti kako je jedino ovaj stepen reverzibilan ukoliko se obnovi unutrašnji sloj zida arterije. Obnavljanje se može postići uklanjanjem rizičnih faktora (povišene koncentracije LDL holesterola u krvi, pušenje, debljina, loše regulisana šećerna bolest). Ukoliko je koncentracija LDL holesterola u krvi trajno povećana, masne nakupine unutar krvnih sudova se povećavaju te dolazi do postepenog sužavanja promjera krvnog suda“, kazala je dr Kalamanda.

Ona ističe da je kao posljedica aterosklerotskog procesa nastanak kardiovaskularnih aterosklerotskih bolesti.

„Najčešće je riječ o bolestima srca i krvnih sudova (poput akutnog infarkta miokarda) ili ishemijske bolesti srca, ishemijskog moždanog udara te periferne arterijske bolesti (sužavanje arterija nogu koje uzrokuje bolove i grčeve u potkoljenicama prvenstveno pri hodu), zatim zatajivanjem funkcija pojedinih organa poput bubrega ili očiju“, kazala je dr Kalamanda.

Foto: ZIPAPHOTO – Borislav Zdrinja

Lipidni status i značaj provjere?

Masnoće u krvi su potrebne da bi organizam normalno funkcionisao, sve dok se one pojavljuju u normalnim vrijednostima. One su glavni izvor energije, a iz holesterola nastaju svi steroidni hormoni i žučne kiseline što znači da bez njega tijelo ne bi moglo funkcionisati. Međutim, ako dođe do povišenog nivoa masnoća u krvi razvijaju se kardiovaskularne bolesti.

„Lipidni status je važan rutinski laboratorijski test, koji se koristi za projcenu opšteg zdravstvenog stanja i rizika od kardiovaskularnih bolesti kao što su bolesti srca, srčani udar i moždani udar. Određivanje lipidnog statusa se vrši iz uzorka krvi pacijenta, kod odraslih i kod djece, ujutro nakon noćnog gladovanja,tj. 12 sati poslije posljednjeg obroka“, kazala je dr Kalamanda.

Najčešći razlozi zbog kojih se radi lipidni status su:

  •  Skrining – rutinsko testiranje kako bi se utvrdilo da li je koncentracija lipida u krvi ispitanika normalna ili spada u kategorije graničnog, srednjeg ili visokog rizika.
  • Praćenje zdravstvenog stanja – ukoliko su rezultati prethodnih testiranja bili abnormalni, ili su prisutni drugi faktori rizika vezani za kardiovaskularna oboljenja.
  • Praćenje uspješnosti terapije – ukoliko ste na terapiji lijekovima za snižavanje holesterola, ili dijetnom režimu ishrane, lipidni status može procijeniti odgovor organizma na primjenjenu terapiju ili promjene u načinu života.
  • Dijagnoza – Testiranje lipida u krvi može biti dio dijagnoze drugih zdravstvenih stanja (npr. bolesti jetre).

Foto: ZIPAPHOTO – Borislav Zdrinja

Lipidni status uključuje sledeće analize:

Ukupni holesterol u krvi – referentne vrijednosti su < 5,20 mmol/L

LDL holesterol u krvi – referentne vrijednosti su < 4,10 mmol/L. LDL holesterol se naziva „loš holesterol“ i njegove povišene vrijednosti uzrokuju nakupljanje masnih naslaga (plakova) u arterijama.

HDL holesterol u krvi – referentne vrijednosti su >1,00 mmol/L. HDL holesterol se naziva „dobar holesterol“ jer pomaže u odnošenju LDL holesterola i sprječava njegovo dejstvo.

Trigliceride – referentne vrijednosti su < 1,70 mmol/L. Trigliceridi su vrsta masti u krvi, a povišeni trigliceridi su povezani sa različitim faktorima i životnim navikama.

Faktor rizika (FR) –  je prediktivni parametar koji ukazuje na udio HDL holesterola u ukupnom holesterolu i izražen je odnosom ukupnog holesterola i HDL holesterola. Poželjno je da ovaj odnos bude < 4,5.

Indeks ateroskleroze (IA) – predstavlja aterogeni indeks koji se izračunava iz odnosa LDL/HDL holesterola. Poželjne vrijednosti indeksa ateroskleroze su < 3,00.

Foto: ZIPAPHOTO – Borislav Zdrinja

Liječenje povišenih masnoća u krvi

Dr Kalamanda naglašava da postoje velike varijacije u poželjnoj, tj. referentnoj koncentraciji holesterola u odnosu na rizične faktore.

„Iskazane referentne vrijednosti se odnose na osobe bez dodatnih rizičnih faktora.  Glavne kardiovaskularne rizične faktore dijelimo na promjenjive (pušenje, debljina, arterijska hipertenzija, loše regulirana šećerna bolest) te nepromjenjive (genetska sklonost, dob i pol)“, kaže dr Kalamanda.

Prema njenim riječima, pored farmakološke terapije, promjenom životnog stila i prehrambenih navika, brojne neželjene posljedice hiperlipidemije i ateroskleroze se mogu dovesti pod kontrolu.

„Tek nakon što se prehranom ne uspije riješiti problem, polako se uvode drugi modaliteti liječenja, ali i tada prehrana mora biti adekvatno prilagođena“, kaže dr Kalamanda.

U Alfalab laboratorijama u periodu od 15.09.-15.10.2022. po akcijskim cijenama u sklopu PROŠIRENOG PAKETA ZDRAVSTVENOG STANJA možete uraditi lipidni status kao i KKS+DKS, sedimentaciju, šećer, funkciju jetre i bubrega, hormone štitne žlijezde, elektrolite i srčani marker za samo 34,80 KM.

(A.M.)