Biznis 28.10.2022.

Analiza: Povratak inflacije u EU na dva odsto tek 2025.

ČITANJE: 3 minute

Evropska centralna banka (ECB) udvostručila je svoju ključnu kamatnu stopu na najviši nivo u više od decenije. Centralna banka u četvrtak je drugi put zaredom digla kamate za tri četvrtine boda, što se i očekivalo. To kamatnu stopu na depozite, koja je još u julu bila ispod nule, sada dovodi na 1,5 odsto.

Andrej Knez, glavnim analitičarem Bloomberg Adrije, se osvrnuo na posljednje mjere ECB-a, i naveo kako ne postoje jasni pokazatelji koji ukazuju kako je posljednja odluka ECB-a bila glavni pokretač na tržištima. Naime, nakon ECB-ove odluke uslijedili su odgovori s rezultatima poslovanja kompanija posebno iz Sjedinjenih Američkih Država, koja su prikazivala poslovanje za treći kvartal. Usto, objavljen je i snažan makroekonomski podatak, odnosno američki GDP. U konačnici je dan završio rastom određenih dioničkih indeksa i padom nekih drugih.

Svakako je značajan i odnos evra prema dolaru, koji se spustio i to nakon ECB-ovih mjera stezanja referentnih kamatnih stopa. Tržištu predstoji period razmišljanja kako interpretirati posljednje reakcije.

Vrhunac od februara

Kako su juče saopštili iz ECB-a, očekuje se nastavak povećanja kamatnih stopa kako bi se obezbijedio pravovremeni povratak inflacije na srednjoročnu ciljanu stopu od dva odsto.

“Mislim kako će ECB povećavati referentne stope za 75 baznih bodova i to će se odvijati barem u još dva koraka. Vrhunac bismo mogli očekivati od veljače naredne godine”, pojasnio je Knez.

Knez je pokušao pojasniti koliko je vremena potrebno za povratak inflacije na šest odsto, jednom kada pređe osam odsto, kolika su predviđanja podataka. Poručuje kako bi prema projekcijama inflacija u evrozoni trebalo da se vrati unutar ciljanih dva odsto tek u 2025. godini. “ECB u osnovi koristi podizanje referentnih stopa, no ne treba zaboraviti ni druge mehanizme koje imaju na raspolaganju, npr. jučer su išli na podizanje kamatnih stopa na tzv. TLTRO kreditne plasmane, plasirane tijekom pandemijske godine. ECB i općenito središnje banke nemaju samo ulogu monetarne politike nego trebaju održavati stabilnost u financijskom sustavu”, izjavio je analitičar Bloomberg Adrije.

Povlačenje viškova likvidnosti

Tu se prvenstveno misli na italijanske banke koje zbog svoje privredne strukture posluju s manjim viškovima likvidnosti u odnosu na sjeverozapadne države evrozone. “Instrument koji bi uistinu bio name of the game je (QT) odnosno povlačenje viškova likvidnosti koji su nastali tiskanjem novca”, rekao je Knez.

Značajno je kako će u svemu proći evropska privreda i koliko ECB-ove mjere podizanja kamatnih stopa imaju uticaja na približavanje privrede recesiji. Naime, kako primjećuje analitički tim, dosadašnje poruke nakon zasjedanja Upravnog vijeća ECB-a bile su decidirane kako privredni trendovi neće završiti krajnje u recesiji. Ali, čini se kako je došlo do promjene takvog raspoloženja. Knez je pojasnio: “Juče je već spominjano koliko se materijalizira rizik od recesije. Složio bih se sa stručnjacima da je kontrakcija potrebna. Koliko god to bilo neugodno, želimo izbjeći dugi period duge inflacije.”