ANALIZA: Prosječna plata u Srpskoj 500 eura

Prema podacima Saveza sindikata u decembru prošle godine najveća prosječna plata u Republici Srpskoj dostigla je vrijednost preko 1.000 KM i iznosila je 1.497 KM.

Najveća plata isplaćena je u oblasti finansijske djelatnosti i osiguranja, dok je najniža iznosila 665 KM i isplaćena u oblasti građevinarstva.

Prosječna plata nakon oporezivanja isplaćena u novembru prošle godine iznosila je 969 КM, dok je za isti taj period 2019. godine prosječna plata nakon oporezivanja iznosila 906 КM.

Prosječna plata nakon oporezivanja (neto plata) u Republici Srpskoj isplaćena u decembru 2020. godine iznosi 979,00 KM, što je neznatno više od 500 eura, i veća je za 10,00 KM u odnosu na prosječnu platu nakon oporezivanja (neto platu) isplaćenu u novembru 2020. godine.

Za uslove koji su pratili prošlogodišnje ekonomske tokove i poslovanje pod prijetnjom globalne ekonomske krize, takav podatak mogao bi se smatrati početkom pozitivnog trenda rasta plata u Republici Srpskoj i promjena pokazatelja na tržištu radne snage, smatra Saša Trivić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

“Ukoliko u obzir uzmemo situaciju na tržištu radne snage, povećanje prosječne plate u Srpskoj je svakako jedan trend koji smo mi i najavljivali sve ove godine. Poslodavci su shvatili da plate moraju rasti kako bi se zaustavio prirodni odliv radno sposobnog stanovništva. S druge strane, to govori da situacija u privredi i nije toliko loša, kao što se očekivalo”, rekao je Trivić za Banjaluka.net.

Govoreći o mogućim uzročnicima ovakvog trenda, Trivić ističe da nijedna podsticajna mjera sama nije mogla da postigne rezultate, već da su pozitivni pokazatelji posljednjeg mjeseca godine koja je protekla u znaku pandemije i velikih ekonomskih gubitaka, rezultat primjene kombinovanih mjera.

Efekti Zakona o podsticajima u privredi

Podsjećanja radi, godinu prije nego li će se svjetske, a samim ti i domaća ekonomija suočiti sa izazovima proisteklim iz pandemije koja je okovala privrede širom svijeta, vlast u Republici Srpskoj unapređenje poslovnog okruženja kojim bi bile stvorene pretpostavke za povećanje plata u realnom sektoru pokušala je obezbijediti kroz donošenje Zakona o podsticajima u privredi.

Osim toga cilj ovakvog zakonskog riješenja bio je i privlačenje domaćih i stranih ulaganja.

Podsticaji za povećanje plate podrazumijevaju veću platu za radnike i otklanjanje sive zone kod isplate plata u privredi, u smislu prikazivanja u legalnim finansijskim tokovima cjelokupnog iznosa, tzv. „dio na ruke“ koji radnik dobije.

„Tako usvojeni zakon za podsticaj rasta plata je dao motivaciju poslodavcima, da puno lakše ‘dižu’ plate obzirom da im se najvećio dio sredstava koje uplate državi vraća. Očekujemo da takav zakon ostane na snazi i da se poveća broj poslodavaca koji koristi takvu podsticajnu mjeru. Siguran sam da nije bilo korone da bi taj rast bio značajno viši i da bi mnogo veći broj poslodavaca koristio takvu podsticajnu mjeru“, smatra Saša Trivić.

Korona vratila dio građana sa privremenog rada

Ukoliko se kao pokazatelji realnog stanja u privredi posmatraju statistički podaci zabilježeni u proteklom periodu, privreda u Srpskoj ima razloga za optimizam.

„Po pitanju pada BDP, kod nas su brojke među najboljim u regionu. Prihodi od poreza na dobiti, na plate su nikada veći. Imamo i proizvođače koji su se dobro snašli u ovoj krizi i sproveli sve svoje planirane aktivnosti, uprkos koroni. Tako da je stanje u privredi, niže u nekim granama kao što je saobraćaj, turizam, ugostiteljstvo a imamo i najave problema u obućarskoj industriji, s obzirom na situaciju, puno bolje nego što je bilo za očekivati“, smatra Trivić.

On očekuje da će se kroz pomoć Vlade  i kreditnih linija obezbijediti sredstava za nove investicije, kako bi se otvorila nova radna mjesta.

„S obzirom na trenutnu situaciju na tržištu radne snage, gdje se bližimo punoj zaposlenosti, nama su potrebne investicije koje će pojačati plate i zaustaviti odliv ljudi ili čak kroz povećane plate vratiti dio ljudi iz inostranstva. Korona je na neki način već vratila jedan dio koji je bio na privremenom radu vani, a sada treba pokušati zadržati te ljude, a ne dovesti u situaciju da opet odu u inostranstvo“, ističe Trivić.

Najveći broj nezaposlenih u 2020. godini je bio u avgustu i iznosio je 89.760 lica, a u odnosu na avgust broj nezaposlenih u novembru manji je za 2.744 lica.

Rast nepovjerenja prema Kini prilika za domaće proizvođače

Prognozirajući promjene koje privredu Republike Srpske očekuju kroz 2021. godinu, koju bi prema procjenama stručnjaka nakon masovne vakcinacije trebalo da obilježi globalni prosperitet i oporavak od korona krize, Trivić ističe da je uz maksimalno iskorištavanje potencijala trend u svijetu moguće preslikati i na domaću scenu.

“Mislim da imamo sve mogućnosti da puno brže rastemo, sad treba stvoriti motivacionu klimu. Korona se bliži kraju, ne treba čekati nego pokušati naći nova tržišta i pokrenuti nove investicije. Bez novih investicija nema uspjeha u daljem radu. Mi smo na neki način mala i fleksibilna privreda,  lako nalazimo zamjenu za neka izgubljena tržišta. S druge strane dobra posljedica korone je povećanje nepovjerenja evropskih partnera prema Kini, čime se stvaraju uslovi da evropski partneri traže lokacije za svoju proizvodnju ili se otvara prostor da neki naši proizvođači popune rupe na tržištu”, kazao je Trivić.

On zaključuje da ukoliko ključni činioci budu aktivni u dovoljnoj mjeri, postoji mogućnost da iz korone privreda Srpske bude u plusu i da na kraju globalna katastrofa za nas pokaže i pozitivne efekte.

Napomena: Nakon analize platforme Raskrinkavanje, tekst je ispravljen i dopunjen, a prvobitni naslov “Prosječna plata u Srpskoj veća od 1000 KM” je promijenjen.

(Nevena Stanojević)