ANALIZA: Šta za nas znači odluka FED-a o dizanju kamatnih stopa

Nakon što su Američke federalne rezerve (FED) podigle kamatne stope za 0,25 odsto (najveća je od 2008. godine) kako bi smanjile izrazito visoku inflaciju i obezbijedile fiskalnu stabilnost, pitali smo predstavnike bankarskog sektora i ekonomske stručnjake da li će se ovo indirektno odraziti na područje Evrope, pa samim tim i na BiH.

Predsjednik Udruženja banaka BiH Berislav Kutle kaže kako prije svega treba napomenuti da je propast dvije banke u Americi direktno vezana za već povećane kamtne stope koje klijenti nisu mogli vraćati i kriva ulaganja, jer je FED podigao kamatnu stopu kako bi smanjio inflaciju,

“Potencijalna posljedica može biti recesija, što se pomalo i događa. Sad će se raditi jedna analiza da se vidi koliko kamatne stope još mogu rasti kao element smanjenja inflacije, a da ne dođe do recesije. U Švajcarskoj je druga situacija. Jedna od najvećih banaka je propala zbog kriminalnih radnji. Sreća je što je i u jednoj i u drugoj zemlji država stala iza banaka pokrivajući u Americi bankarski sistem na teret depozitara, ali je to u principu novac bez pokrića koje imaju u pravu izdavati te države. Unutar Švajcarske, država je dala preko 250 milijardi dolara, što je trećina BDP-a i još je preko 17 milijardi obveznica proglasila s nulom na teret depozitara, odnosno poreskih obveznika”, navodi Kutle.

Što se tiče Evrope, Kutle ističe da je Evropska centralna banka podigla kamatne stope, za šta je analiza pokazala da je inflacija manja od očekivane.

“Sve te kamatne stope, situacija se indirektno odražava na BiH, a ne direktno, jer povećanje kamatnih stopa ECB je povećanje kamata na depozite, a ne na kredite. Banke u BiH ne povećavaju još značajno kamate na depozite jer nemaju realnog razloga povećavati kamatnu stopu na kredite. Došlo je do blagog povećanja kamatne stope na kredite, jer na to banke imaju pravo. Regulator se sprema napraviti mjeru kojom banke mogu podizati kamatnu stopu na kredite onoliko koliko su podigli i na depozite, tako da će to spriječiti veći rast kamatnih stopa na kredite, a sam bankarski sistem je stabilan i likvidan jer radi na konzervativan način”, tvrdi Kutle.

“Rast kamatnih stopa je monetarna, tzv. ograničena mjera, koje se treba dobro paziti, jer rast kamatnih stopa na jednoj strani bi trebalo da smanji potražnju za kreditima, što znači smanjenu tražnju za proizvodima, onda to dovodi do smanjenja cijene tih proizvoda, Na depozitnoj strani rast kamatnih stopa bi trebalo da vodi do ostanka depozita na računima, što znači nema ih u potrošnji, pa bi se smanjila inflacija. U praksi je to teško regulisati, a da ne dođe do recesije”, ističe Kutle.

Prema njegovim riječima, bitna je stvar  rat u Evropi, i sve ono što on donosi, a to se ne može regulisati nikakvim monetarnim mjerama.

Predsjednik Fiskalnog savjeta Republike Srpske Milenko Krajišnik ističe, takođe, da infalcija koja je danas u svijetu prisutna nije samo monetarni fenomen, iako su FED i ECB naštampale popriličnu količinu novca.

“Inflacija je većim dijelom uzrokovana sa strane ponude. Rast cijena primarnih proizvoda, energenata, pokidanim lancima snabdijevanja, ne samo ratom u Ukrajini, već i raznim  trgovinskim blokadama. Tu inflaciju ne možete suzbiti povećanjem kamatne stope”, ističe Krajišnik.

Smatra da je posebno interesantno i važno za našu zemlju, ali i za druge zemlje Evrope, da je obrazloženje FED-a da digne kamatne stope održavanje fiskalne stabilnosti, što može negativno da se odrazi na fiskalnu stabilnost područja Evrope, jer će zaduživanje država ići po mnogo višim kamatnim stopama.

Refinansiranje kredita će isto ići pod drugačijim uslovima, biće to izazov za sva ministarstva finansija, pa i naša.

“Cijene hrane i svih primarnih proizvoda ponovo će porasti. Mislim da će povećanje kamatnih stopa uzrokovati veću krizu, prije nego što će dovesti inflaciju na onu na koju su zapadne zemlje navikle. Što se tiče nas, treba u ovim teškim vremenima poraditi na strani rashoda, odnosno smanjiti neproduktivnu potrošnju. Što se tiče kapitalnih investicija, trebalo bi započete završiti. Neke druge kapitalne investicije koje mogu dovesti do pokretanja proizvodnje ne bi trebalo zapostavljati. Naravno, ako postoje izvori finansiranja, koji bi se znači morali isključivo namjenski koristiti”, ističe Krajišnik.

Z.M.