Vijesti 07.01.2018.

Analiza udruženja “SWOT” o uticaju suše na tržište: Poskupljenja u Srpskoj nisu bila drastična

ČITANJE: 3 minute

Uzimajući u obzir da je iza nas najsušnija godina u posljednjih deset godina, Udruženje ekonomista RS SWOT je napravilo analizu u kojoj mjeri je ona izazvala udar na kupovnu moć građana i kakvu je štetu prouzrokovala prerađivačima.

Radi što objektivnije slike, osim statističkih podataka Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Zavoda za statistiku RS, trgovačkih lanaca, potražili su i mišljenja proizvođača, prerađivača i agro ekonomista.

Najsušnija godina zabilježena u posljednjih 10 godina na ovim prostorima donijela je veće cijene poljoprivrednih proizvoda koji se tradicionalno uzgajaju na ovim prostorima.

Međutim, sudeći po zvaničnim statističkim podacima, ta poskupljenja nisu toliko drastična ukoliko se cijene uporede s prošlim godinama.

– Za potrebe našeg istraživanja napravili smo korpu sa najčešće uzgajanim poljoprivrednim proizvodima (bez žitarica) na našim prostorima i uporedili njenu cijenu po mjesecima u ovoj i prošloj godini. U nju smo stavili po kilogram: jabuka, krušaka, breskvi, šljiva, malina, kupusa, paradajza, paprike, svježeg krastavca i krompira .

Prosječne cijene navedenih proizvoda Zavod za statistiku RS prikupio je u 6 gradova RS i na osnovu toga je izračunat prosjek cijena za nivo RS.

Prema njihovim podacima, na primjer, navedena potrošačka korpa u septembru 2016. godine koštala je 18,31 KM, dok je u septembru ove godine njena vrijednost iznosila 19,38, što predstavlja poskupljenje od 5,84 odsto.

U avgustu je razlika bila i niža, te je tako korpa navedenih proizvoda u tom mjesecu 2016. godine koštala 17,45 KM, a u ovoj godini 17,88 KM, što predstavlja rast cijena od 2,46 odsto.

Sličan odnos cijena bi bio i ukoliko bi se uporedili svi mjeseci prošle godine s ovogodišnjim.

Kako bismo provjerili u kojoj mjeri se slažu cijene koje je objavila statistika s maloprodajnim cijenama u trgovačkim centrima, zatražili smo od jednog domaćeg trgovačkog lanca da nam dostavi uporedne cijene navedenih proizvoda u 2016. i 2017. godini.

Te cijene su pokazale da je, na primjer, u septembru 2017. godine naša korpa bila za oko 3,25 odsto skuplja nego u istom periodu prošle godine. Ovdje samo treba napomenuti da se određene cijene u tržnim centrima mijenjaju više puta u toku mjeseca, te da se ovde radi o prosjeku, ali i da uprkos tome, ipak nema drastično velikih odstupanja.

Ono što takođe ide u korist krajnjih potrošača su podaci Zavoda za statistiku o kretanju cijena, koji pokazuju da inflacije u 2017. godini gotovo da nije ni bilo, već da je u pojedinim periodima prelazila i u deflaciju.

Čak i kada se ti podaci razlože, vidi se da je u sektoru hrane i pića (korpa koja uključuje puno više prehrambenih proizvoda u odnosu na one koje smo mi posmatrali) u svakom mjesecu bilježen minimalan rast cijena u odnosu na prethodni mjesec ili čak niži nivo u odnosu na prethodnu godinu.

Međutim, ako pitate poljoprivredne proizvođače, kupce na pijacama ili velike prerađivače voća i povrća da daju svoj sud o cijenama, slika se drastično mijenja, jer svi oni tvrde da je rast cijena poljoprivrednih proizvoda koji se uzgajaju na našim prostorima daleko veći nego što pokazuje zvanična statistika.

Takođe, bili smo svjedoci da su se tokom prošle godine u medijima često pojavljivali naslovi koji su najavljivali drastična poskupljenja poljoprivrednih proizvoda, do kojih, prema zvaničnim podacima, ipak nije došlo.

Uprkos tome što je prema izjavama poljoprivrednika koje se mogu čitati u medijima ove godine suša gotovo u potpunosti uništila proizvodnju, statistički gledano, skok cijena od nekih 5 odsto se može objasniti time da je uvoz iz evropskih zemalja donekle spriječio nestašice, a samim tim i drastična poskupljenja.

 (Euro Blic)