Biznis 22.07.2020.

ANALIZA: Zašto je vrijeme da Srbi preuzmu UIO BiH?

ČITANJE: 4 minute

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH, u njoj žive tri konstitutivna naroda – Srbi, Hrvati i Bošnjaci, a ta država ili državna zajednica počiva na principima rotacije, pariteta i konsenzusa  sa ta tri naroda na ključnim funkcijama.

Upravo na tim principima počiva i ustavni sistem BiH, i svako narušavanje tih principa značilo bi i direktno narušavanje Ustava, koji predstavlja najviši pravni akt svake zemlje. Međutim, BiH ne bi bila BiH kada se u njoj ne bi dešavale situacije u kojima predstavnici određenih naroda prisvoje neke funkcije ili čak i cijele institucije i smatraju ih trajno njihovim „vlasništvom“.

Takav slučaj se događa sa najvećom institucijom na nivou BiH, Upravom za indirektno oporezivanje (UO) BiH, koju predstavnici u prvom redu hrvatskog, ali i bošnjačkog naroda svojataju i misle da samo njima pripada, čime direktno narušavaju gore pomenute principe rotacije, pariteta, odnosno narušavaju Ustav zemlje u kojoj su funkcioneri i kojoj navodno služe. U svemu tome, zaboravljaju da u BiH postoji i treći konstitutivni narod, Srbi, koji apsolutno imaju pravo da traže mjesto direktora UIO BiH, koje nisu imali od osnivanja te institucije prije skoro 17 godina, što zaista djeluje nestvarno.

Naime, UIO BiH formirana je tokom 2003. godine, a počela je zvanično sa radom u punom kapacitetu prvog dana 2005. godine, od kada su se na njenom čelu, u po dva mandata, nalazili jedan Bošnjak i jedan Hrvat.

Naime, prvi direktor UIO BiH bio je Kemal Čaušević, koji je tu funkciju obavljao do 2011. godine, nakon čega ga je na tom mjestu naslijedio Miro Džakula, koji funkciju direktora UIO BiH obavlja i dan danas. Prvi je na mjestu direktora bio kao kadar SDA, dok je još uvijek aktuelni direktor UIO BiH na toj poziciji kao kadar HDZ BiH.

Sada je vrijeme da mjesto direktora UIO BiH dobiju Srbi i oko toga ne bi trebalo, odnosno ne bi ni smjelo da bude bilo kakvih pregovora ili uslovljavanja, jer je ravnopranost nešto na čemu počiva ova zemlja. Dakle, mjesto direktora ove institucije u naredna dva mandata treba da zauzme kadar iz Republike Srpske, ukoliko se žele poštovati osnovni principi.

Međutim, do toga se očigledno neće doći lako, jer bi pozicija prvog čovjeka UIO mogla biti novi kamen spoticanja vlasti na nivou BiH, koja već dvije godine funkcioniše po principu blokada i međusobnih uslovljavanja. Jer, kao I što smo navikli, taman kada se čini da su problemi riješeni i da bi vlast napokon mogla normalno da funkcioniše, pojave se novi zahtjevi i uslovljavanja. Da bi to ovaj put mogla biti fotelja prvog čovjeka UIO bilo je jasno još prije dvije sedmice, nakon sastanka trojice lidera SNSD, HDZ BiH i SDA, Milorada Dodika, Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, koji je održan kako bi dogovorili o raspodjeli funkcija na nivou BiH. Kamen spoticanja na tom sastanku je, između ostalih, bila upravo direktorska pozicija u UIO. Lider HDZ BiH je nakon sastanka bio striktan u stavu da UIO “pripada” hrvatskom narodu.

“UIO će biti hrvatski i ni sa kim ga nećemo dijeliti”, rekao je tada Čović. Potom je uslijedio odgovor Izetbegovića da će se pregovori nastaviti kako bi se “pokušali usaglasiti s hrvatskom stranom da UIO dobije, ipak, bošnjačka strana”. Na kraju, dok se hrvatski i bošnjački političari svađaju oko toga kome pripada to mjesto u cijelu priču su se ovih dana umiješali i srpski političari, koji smatraju da bi u fotelji direktora UIO trebalo da bude Srbin. To je najavio I predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija, koji je tada rekao “da je došlo vrijeme da u fotelju direktora UIO BiH dođe neko iz reda srpskog naroda.

“Ne znam zašto se priča postavlja na relaciju Bošnjaci – Hrvati. Treba znati da se Srbi nikada nisu nalazili na čelu Uprave. Dva mandata je direktor bio iz reda Bošnjaka, dva iz reda Hrvata i smatram da je došao red na srpski narod, a tako je i dogovoreno kada je formirana ta Uprava, da će se direktori mijenjati po nacionalnom ključu”, rekao je Tegeltija.

Dakle, ako u ovoj zemlji postoji volja da se sprovode raniji dogovori, ako postoji kosenzus tri konstitutivna naroda i ako se poštuju temeljni principi na kojima počiva BiH, srpski narod će napokon dobiti svog čovjeka na čelnoj poziciji u najvećoj instituciji na nivou BiH. Po prvim reakcijama koje smo imali priliku čuti, nijedan od ovih uslova nije ispunjen, pa nam ostaje da vidimo da li će Hrvati i Bošnjaci pokazati spremnost za saradnju i da li će ispoštovati ustavne principe, poput rotacije, na kojima počiva BiH, u koju se toliko kunu.

(banjaluka.net)