ANKETA/VIDEO Banjalučani ne znaju šta se danas obilježava, Hrvati samo iskorištavaju slobodan dan
U Federaciji Bosne i Hercegovine danas se obilježava Dan državnosti, zbog čega je u tom entitetu proglašen neradni dan, te će biti propraćen nizom manifestacija. Ipak, u Republici Srpskoj ovaj dan proteći će uobičajeno, isto onako kao što je prije samo dva dana godišnjica potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Federaciji BiH – nezapaženo.
Federacija BiH još jednom će obilježiti sjećanje na prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u Mrkonjić Gradu 1943. godine, na kojem su “donesene odluke o obnovi državnosti Bosne i Hercegovine”.
“Prije 81 godinu, Vijećnici ZAVNOBiH-a, njih ukupno 247 iz svih dijelova zemlje, usvojili su Rezoluciju o osnivanju ZAVNOBiH-a i Proglas narodima Bosne i Hercegovine u kojima je rečeno da je ‘Bosna i Hercegovina jedinstvena i nedjeljiva država, ni srpska ni hrvatska ni muslimanska nego i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost Muslimana, Srba i Hrvata, ali i svih ostalih naroda koji u njoj žive'“, prenijeli su mediji iz Federacije BiH na današnji dan.
Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH, objasnila je ranije za medije da BiH nema zakon o praznicima, tako da 25. novembar ni u formalnom, kao ni u identitetskom smislu nije zajednički praznik svih u BiH.
“Bošnjaci su 1. marta 1992. godine srušili tekovine 25. novembra i zato ovaj datum nije i ne može biti nikakav dan državnosti BiH. Nemoguće je istovremeno slaviti ZAVNOBiH i njegove rušitelje. Na zasijedanju ZAVNOBiH-a je zaključeno da BiH nije ničija ekskluzivno, već da je i srpska, i hrvatska, i muslimanska podjednako”, kazala je Cvijanovićeva.
Između ostalog, ovaj dan nije rezultat dogovora sva tri konstitutivna naroda u BiH, ali Cvijanovićeva je naglasila da je srpski narod ponosan na svoju antifašističku istoriju te da će ZAVNOBiH uvijek imati svoje mjesto na njenim stranicama.
“Upravo zato nećemo da učestvujemo u licemjernim manipulacijama”, rekla je Cvijanovićeva.
Građani Banjaluke ne znaju šta se danas obilježava u Federaciji BiH
Za Srbe u Republici Srpskoj ovaj dan ne znači mnogo, a tu tvrdnju potvrdila nam je većina ispitanika u anketi koju smo sproveli u Banjaluci. Većina ispitanih građana na naše pitanje znaju li šta se danas obilježava u Bosni i Hercegovini odgovorili su da ne znaju, a tek nekolicina odgovorila je potvrdno.
Pogledajte anketu:
Прикажи ову објаву у апликацији Instagram
Kada je u pitanju Federacija BiH, dok Bošnjaci s radošću obilježavaju ovaj dan, Hrvati na Dan državnosti ne rade, jer je naredba vlasti takva, ali to je, za većinu pripadnika ovog naroda, jedino što će ispoštovati u vezi ovog praznika u tom entitetu.
Hrvatima u Federaciji BiH ovaj dan služi samo kao neradni
Zoran Kolobara, novinar portala Hercegovina.info u Mostaru, objasnio nam je da i većina Hrvata nije sigurna šta se obilježava niti se trudi oko ovoga datuma.
“Teško mi je odgovoriti jednosmjerno poštuju li Hrvati praznik Dana državnosti BiH. Politički, institucionalno ili politikološki bih rekao da jesu. HDZ redovno pošalje čestitke i poruke jedinstva na ovaj dan iako mislim da većina njihovog članstva nema empatiju prema ovom danu. Opozicione hrvatske stranke uglavnom ne idu u smjeru čestitanja ili obilježavanja. Ako bih trebao suditi prema običnom narodu, mišljenja sam da većini ovaj neradni dan dođe super kako bi mogli nadoknaditi zaostatke, kućanske poslove ili dan provesti s porodicom”, rekao je Kolobara za Banjaluka.net.
Iako komentari na društvenim mrežama ne mogu biti nikakvo mjerilo, na današnji dan se mogu vidjeti i podrugljivi komentari.
“‘Otežavajuća okolnost’ za obilježavanje Dana državnosti BiH kod Hrvata je i obilježavanje osnivanja Hrvatske Republike Herceg-Bosne 18. novembra, odnosno samo sedmicu dana prije. Mislim da se većina Hrvata ipak identifikuje s tim datumom, a ne Danom državnosti uprkos činjenici što je Herceg-Bosna integrisani dio Federacije, pa samim tim i države Bosne i Hercegovine“, izjavio je Kolobara.
Hrvati političko-nacionalno zbunjeni, Srbi imaju državu u državi
Kako kaže, Hrvati nisu ništa u boljoj ili lošijoj poziciji u odnosu na Srbe i Bošnjake, ali definitivno imaju veću dozu političko-nacionalne zbunjenosti.
“Takođe, puls naroda nije sinhronizovan sa službenom politikom (ako ju Hrvati uopšte imaju) jer se sve donedavno mahalo trećim entitetom ili revitalizacijom Herceg-Bosne na neki način, do toga da bi se vodeća hrvatska stranka i njeni sateliti okrenuli nekom tzv. evropskom putu na njihov način i isključili ono što se donedavno govorilo ili obećavalo, jer se ipak Bošnjaci u najvećoj mjeri drže državnosti BiH dok Srbi, koliko god neki to negirali ili umanjivali, imaju državu u državi“, naglasio je Kolobara.
Kada je u pitanju Dejtonski sporazum, Kolobara ističe da je Republika Hrvatska potpisnica ovog sporazuma, što je tada uključivalo i lidere bh. Hrvata.
“Sporazum je, uz sve manjkavosti, po meni ipak bio potreban. Danas sigurno ima potrebe za redefiniranjem nekih stvari. Mislim da hrvatski narod u BiH nema izražen senzibilitet prema današnjim sjećanjima i proslavama Dejtona više od onoga što bi trebalo biti – dokument koji je trebao garantovati kraj rata i kakav-takav mir”, pojasnio je Kolobara.
“Moramo razumjeti da mi drugu državu nemamo”
Adela Gosto, vijećnica Gradskog vijeća Mostara i novinarka, rekla je za Banjaluka.net da je ovo tema o kojoj bi se moglo napisati nekoliko naučnih radova, pa čak i onih s medicinskog stajališta, koji bi govorili o tome kakvo je psihološko stanje naroda u BiH.
“Nekada dok gledam Dejtonski sporazum, pa i Ustav BiH koji je njegov sastavni dio, pitam se da l’ su sačinjeni ad hoc pa je u njima toliko kočnica i krivaca za današnje stanje u Bosni i Hercegovini ili je to pak s namjerom tako napisano, s namjerom da se može pogrešno interpretirati i dovoditi do ovakvih političkih sistema koji su u mogućnosti praviti blokade na svim nivoima vlasti. Dejtonskim sporazumom je stao rat, bar onaj kada govorimo o oružju, ali se drugi međusobni ratovi među narodima Bosne i Hercegovine i dalje vode”, kazala je Gosto.
Kako kaže, Srbi slave 21. novembar kao dan nastanka posebnog entiteta, ne shvatajući da Republika Srpska ne postoji bez BiH, dok Bošnjaci taj datum slave kao Dan državnosti cjelovite BiH, zemlje svih njenih građana. Za treći konstitutivni narod, Hrvate, Gosto kaže da su uvijek ugroženi, mada ih struktura vlasti na svim nivoima demantuje.
“Datum potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma se, zbog nepostojanja državnog zakona o praznicima, ne obilježava u cijeloj Bosni i Hercegovini. Tri konstututivna naroda u parlamentarnoj proceduri ne mogu se složiti ni oko kriterija ni oko datuma bitnih za jednu suverenu državu, kao što je to Bosna i Hercegovina. Kada ćemo se dozvati pameti i hoće li neka druga pokoljenja biti puno razumnija od nas i shvatiti da mi jedni bez drugih niti možemo, niti trebamo. Ovo je naša zemlja. Njihove fotelje su zagarantovane”, izjavila je Gosto.
Kako kaže, u ovoj državi su ugroženi svi njeni građani upravo zbog političkih sistema koji nisu napravljeni da rade u korist državljana BiH, nego u korist njihove sopstvene samoodrživosti.
“Previše djece je napustilo ovu zemlju, previše penzionera živi na rubu egzistencije, natalitet je u padu, ekonomija je klimava, porezi poslodavcima su skoro neizdrživi. To su naši problemi. Upravo kompleksnost državnog uređenja dovodi do sve većih podjela… Mi imamo entitete, ti entiteti imaju kantone, ti kantoni imaju na po desetine ministara svaki. Sve to se hrani iz budžeta koji mi mali građani punimo. Pa se nekad sjete kao dati nam neku crkavicu, povisiti za sitni postotak penziju ili minimalnu platu, govoreći kako su nam oni to dali, iako je to naš novac. I dok se mi gladni svađamo, oni za istim stolom siti sjede. Mi moramo razumjeti da mi drugu državu nemamo“, naglasila je Gosto.
Gosto pojašnjava da je potrebno izbrisati barijere i granice.
“Nema ni Republike Srpske, ni Federacije, niti distrikta bez države Bosne i Hercegovine. Nismo ni svjesni koliko je lijepo kada se ima država. Ja ovu zemlju volim svim srcem i uprkos onim koji nas dijele, ja za sebe nikada neću reci da sam stanovnica Federacije ili da je moja drugarica Branka iz Banjaluke stanovnica Republike Srpske. Ja sam državljanka Bosne i Hercegovine, baš kao i moja Branka. Ja druge domovine osim ove nemam i ne želim. Ovo je najljepša zemlja na svijetu, samo nam ne daju da to vidimo. Mi ne moramo i ne trebamo voljeti njih koji vode ovu državu, ali moramo voljeti svoju državu”, zaključila je Gosto uz poruku da se narod BiH treba uvažavati, poštovati i onda svojoj djeci ostaviti puno stabilniju državu nego što je sada.
Piše: Neda Vukadin
Oznake: Adela Gosto, Dan državnosti BiH, Zoran Kolobara
Cvijanović: Od Trivićeve ni ne očekujem da razumije bilo šta od onog što se dešava
