Kultura 20.04.2026.

Arhiv Republike Srpske: Otvorena izložba “Štampa u Bosanskoj Krajini”

ČITANJE: 3 minute

Izložba “Štampa u Bosanskoj Krajini (1906-1941)”, autora Bojana Stojnića povodom 120 godina od pokretanja prvih novina u Banjaluci (1906-2026) i Dana Arhiva Republike Srpske (20. april) otvorena je u ponedjeljak, 20. aprila, u izložbenom holu Arhiva Republike Srpske.

Prije samog svečanog otvaranja Bojan Stojnić, inače direktor Arhiva Republike Srpske, prisutnima se obratio u dvorištu ove institucije.

“Na razvoj štampe u Bosanskoj Krajini uticala su tri bitna faktora: odgovarajući tehnički uslovi, adekvatne društveno-političke prilike i razvijena građanska klasa na čelu sa inteligencijom. Banjaluka i Bosanska Krajina su prvi faktor ispunili u drugoj polovini 19. vijeka otvaranjem prvih štamparija, a na ispunjenje preostala dva trebalo je još sačekati. Na početku austrougarske vlasti u Bosni i Hercegovini štampa se slabo razvijala, a na tu nerazvijenost veliki uticaj imala je društvena zaostalost, u prvom redu nepismenost, naslijeđena iz turskog razdoblja”, rekao je Stojnić.

Pored ovoga, dodao je on, na zaostalost štampe uticali su politički razlozi.

“U početku su okupacione vlasti u Bosni i Hercegovini sputavale pisanu riječ, znajući ‘kako je ona propagandno sredstvo za kulturno, socijalno i političko ustajanje masa’. Prvi listovi u Bosni i Hercegovini pojavili su se poslije slamanja hercegovačkog ustanka 1882. Iza njihove pojave stajao je režim. Veliki broj njih dobijao je od vlasti finasijsku pomoć ‘uz obavezu da budu opozicioni’. Za vrijeme Kalajevog režima u Bosni i Hercegovini svi listovi, osim mostarskog ‘Srpskog vijesnika’, dobijali su od vlasti novčanu pomoć”, naveo je Stojnić, pojašnjavajući da je Zakon o štampi za Bosnu i Hercegovinu donesen 1907. godine, kada je, kako je rekao, formalno proglašena sloboda štampe, a ozakonjena cenzura. Svi listovi u Bosanskoj Krajini za vrijeme austrougarske vlasti, kako je dodao Stojnić, bili su srpski i anacionalni.

“Muslimani i Hrvati će svoje listove pokrenuti tek u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca”, precizirao je Stojnić podvlačeći da su Petar Kočić, Kosta Majkić i Vladislav Skarlić, uz Vasu Glušca, činili banjaluički intelektualno-politički krug, koji je djelovao pri listu “Otadžbina”, čiji je prvi broj izašao na Vidovdan 1907. godine.

Nakon Stojnićevog uvoda u kome se dotakao istorije štampe, ali i Arhiva Republike Srpske koji se bavi proučavanjem ove društvene djelatosti, prisutnima se obratio Borivoje Golubović, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, proglasivši izložbu otvorenom.

“Izuzetna mi je čast i zadovoljstvo da vas danas pozdravim povodom značajnog jubileja – 120 godina od pokretanja prvih novina u Banjaluci, čime je 2026. godina upisana kao važna prekretnica u kulturnoj i društvenoj istoriji našeg grada. Ovaj jubilej obilježavamo u danim kada Arhiv Republike Srpske proslavlja svoj dan, što ovom događaju daje dodatnu simboličku i instutucionalnu težinu”, rekao je Golubović, dodajući da je riječ o izložbi koja je rezultat ozbiljnog naučno-istraživačkog rada i posvećenosti očuvanju našeg kulturnog nasljeđa.

Podaci koji su pred nama, kazao je Golubović u nastavku, svjedoče o izuzetno živoj i razvijenoj štamparskoj djelatnosti u Bosanskoj Krajini u prvoj polovini 20. vijeka.

“U periodu od 1906. do 1941. godine pokrenuto je čak 87 listova i časopisa, različitog sadržaja i usmjerenja. Najveći broj njih izlazio je u Banjaluci, koja se time potvrđuje kao važan kulturni i društveni centar ovog prostora. Raznovrsnost štampe – od informativno-političke, preko književne i kulturne, do satirične i stručne – govori o snažnoj intelektualnoj i javnoj sceni toga vremena. Istovremeno, ona predstavlja dragocjeno svjedočanstvo o društvenim tokovima, idejama i identitetima koji su oblikovali ovaj prostor”, istakao je Golubović prilikom otvaranja izložbe.

Uz izložbu, objavljeno je i drugo izdanje knjige “Štampa u Bosanskoj Krajini 1906-1941 koje ima neznatne izmjene i dopune u odnosu na prvo izdanje objavljeno prije deset godina. Ova knjiga, kako je zaključeno prilikom otvaranja izložbe, postala je nezaobilazan priručnik za studente društvenih, humanističkih i političkih nauka, ali i za sve koji se bave istorijom štampe, političkom i društvenom istorijom u Bosni i Hercegovini, prenose Nezavisne.