Australijski grad se bori sa žutim ludim mravima, angažovali helikopter i dronove

Samo nekoliko mjeseci trebalo je koloniji invazivnih mrava koji izbacuju kiselinu da se prošire dvorištem na periferiji Taunsvila u Australiji i uđu u kuću Dalmar Colquhoun.

“Mogli su se vidjeti kako hodaju po plafonima, niz zidove. Legla bih u krevet i vidjela ih kako hodaju. Svaki dan sam morala čistiti mrtve mrave na podu”, rekla je Colquhoun za ABC North Queensland, prenosi Index.

Radi se o invazivnoj vrsti Anoplolepis gracilipes, poznatijoj pod nazivom “žuti ludi mravi”. Ovi mravi smatraju se jednom od najgorih invazivnih vrsta na svijetu.

Agresivni insekti raspršuju mravlju kiselinu kako bi oslijepili i ubili svoj plijen te mogu formirati superkolonije koje uništavaju autohtone vrste divljih životinja.

“U kući se posvuda osjećao miris smrti. Trebalo mi je neko vrijeme da shvatim da su mravi ti koji ubijaju druge životinje”, rekla je Colquhoun.

Sićušni mravi, ogroman rizik

Žuti ludi mravi uspijevaju u toplim klimama, a invazije su zabilježene u Taunsvilu i Kernsu te na lokalnim ostrvima. Posljednjih godina proširili su se u najmanje 10 predgrađa Taunsvila.

Bev Job iz Savjeta za invazivne vrste rekla je da su lokalne vlasti u trci s vremenom.

“Imamo devet endemskih vrsta na planini Eliot u Taunsvilu, a poznato je da su žuti ludi mravi došli na dva kilometra od ivice nacionalnog parka. Uđu li u park, moglo bi doći do izumiranja drugih vrsta”, rekla je Job.

Na Božićnom ostrvu ovi mravi ubijaju miline poznatih crvenih rakova. Ovaj problem prikazan je i u dokumentarcu BBC-ja.

Ova vrsta mrava takođe predstavlja velik rizik za poljoprivredu i kućne ljubimce, ali i za vrijednost zemljišta.

Jedna stanovnica sjevernog Kvinslenda odbila je razgovarati s ABC-jem jer se bojala da bi to ugrozilo prodaju njene kuće.

Truju ih uz pomoć helikoptera i dronova

Godinama je Gradsko vijeće Taunsvila imalo ograničena sredstva za borbu protiv štetočina. To se promijenilo u prošlogodišnjem saveznom budžetu sa 12 miliona dolara dodijeljenih za četvorogodišnji plan iskorjenjivanja.

Vijećnik Maurie Soars rekao je da iznos omogućuje lokalnoj vladi da zaposli ljude i pokrene do sada najveću akciju trovanja mrava.

“Ako sada ne krenemo s tim, to više neće biti program iskorjenjivanja, to će biti samo program kontrole”, rekao je.

Na nepristupačnim područjima mrave truju koristeći helikoptere i bespilotne letjelice. Za početak se otrov raspršuje na području od 500 hektara.

“U nekim dijelovima svijeta ih se ne mogu riješiti. Ne želimo biti u takvoj situaciji”, rekao je Soars.

“Previše smo čekali, trebali smo se boriti ranije”

Colquhoun, vlasnica kuće s početka teksta, smatra da je program trovanja zakasnio.

“Čekali smo i čekali, voljela bih da je to došlo malo ranije”, rekla je.

Nakon što je u njeno dvorište iz drona bačen otrov, broj mrava se smanjio.

“Da smo još malo čekali, morala bih uzeti sve u svoje ruke i potrošiti mnogo novca da ih se pokušam riješiti”, rekla je.

No Bev Job kaže da je potreban dugoročniji model finansiranja kako bi se stanovnici i bioraznolikost zaštitili u budućnosti.

“Kod invazivnih vrsta ne možete ostaviti niti par jedinki. To je kao kod zečeva, ako ostavite par, oni će se nastaviti širiti”, rekla je.