Banjalučki glumci otvorili vrata svojih biblioteka: Bernhard, Bergman i Atvudova na listi omiljenih

Mnogo misli o važnosti knjige i njenoj moći izrekli su oni koji su baš takve i pisali, važne i moćne. Neki su smatrali da pisce treba birati baš kao i prijatelje, neki da susret sa dobrom knjigom može izmijeniti sudbinu duše i sve su to istinite i duboke misli, a izreka Gistava Flobera “Čitaj da bi živio” pogađa u srž.

O knjigama najčešće razgovaramo sa piscima. Za preporuke zovemo književnike, knjižare, biblioteke, a ovaj put o djelima koja su nedavno čitali i koja bi preporučili čitaocima “Glasa Srpske”, ali i svim zaljubljenicima u pisanu riječ razgovarali smo sa banjalučkim glumcima.

Romani najvećeg austrijskog pisca Tomasa Bernharda su za glumca Zlatana Vidovića remek-djela.

– Ovaj put ću izdvojiti knjigu “Gubitnik”. Ona govori o velikom virtuozu na klaviru Glenu Guldu iz ugla njegovog kolege koji je zajedno sa njim studirao. Priča je o umjetnosti i teškom putu koji svaki umjetnik mora proći da bi se izgradio, ali i ostao na istom – kazao je Vidović.

Najčitaniji roman u Francuskoj 2007. i 2008. godine “Otmenost ježa” Mjuriel Barberi privukao je pažnju glumice Sandre Ljubojević, a ona ga rado preporučuje onima koji se pronalaze u svijetu pisane riječi.

– To je savremeni roman koji načinom na koji je napisan zainteresuje od prve strane. Priča prati dvije junakinje sa mnoštvom događaja. Uvijek sa odstojanjem uzimam savremene pisce, ali ova knjiga je preporuka i za ostala djela Mjuriel Barberi. Divno opisani ljudski odnosi različitih ljudi, slikovito i nimalo površno – objasnila je Ljubojevićeva.

Priliku da prvo pogleda seriju “Sluškinjina priča”, a onda da pročita istoimenu knjigu, imala je glumica Slađana Zrnić. Međutim, serija joj se nije dopala.

– Imala je taj zlokoban ton, žene su definisane kao žrtve, a muškarci kao najveće zlo. Smatram da nije tako u životu i ta vrsta etiketiranja je kobna po nas – istakla je ona.

Ipak, tema serije joj nije dala da odustane, pa je drugu šansu ovoj priči dala čitajući knjigu.

– Margaret Atvud, “Sluškinjina priča”, knjiga koja ne spada u vanrednu književnost, remek-djelo neće postati sigurno, ali je jako zanimljivo predviđanje pisca i moram priznati da sam zaintrigirana i zabrinuta. Pisac vrlo vješto opisuje 2195. godinu. Grad Galad, apokaliptično doba gdje se djeca ne rađaju, gdje vlada jedna religija, društvo je zatvoreno, konzervativno. Žena je u prvom planu ili kao sluškinja koja služi samo kao rasplod ili kao gazdarica koja služi državi i ideji tog društva. Potresno je, ali užasno zanimljivo – približila je glumica radnju romana čitaocima.

Sa Ingmarom Bergmanom i njegovim djelom “Najbolje namjere” se “družila” glumica Nataša Perić koja kaže da je ovaj roman pun požrtvovanja i pomirenja.

– Zaista se zapitah šta sve mogu da donesu namjere, do kakve nepravde pa i zla mogu da dovedu. Volim Bergmanove filmove, ali njegova književnost pruža mogućnost stvaranja sopstvenog filma u tvojoj imaginaciji – naglasila je Perićeva.

Glumac Danilo Kerkez preporučio je knjigu za djecu koja ga je, kako kaže, oduševila kada je bio mali dječak, ali ga isto toliko oduševljava i danas, kada je malo veći dječak. Riječ je o “Bijeloj grivi” Renea Gijoa.

– Dirljiva priča o prijateljstvu, prijateljstvu bez granica. Taj kraj priče, ta jeza koja me obuzme, i ogromna ljubav, nema cijenu. Ako niste, a i ako jeste, pročitajte. Nema veze što ste veliki. Zato, “Bijela griva”! – poručio je Kerkez.

Glumac Duško Mazalica imao je neobičan izbor. Preporučio je knjigu Dejana Aleksića “Igrokazi za školske i ostale priredbe”.

– U njoj se nalazi dosta kratkih dramskih tekstova prilagođenih djeci uzrasta od sedam do trinaest godina, da oni na jedan savremen način uče kako da opišu i odigraju svijet i likove oko sebe. Dejan je veoma duhovit pisac i druženje s njim kroz knjigu zna da bude lijepa zabava za mozak – istakao je Mazalica.

(Glas Srpske)