Banjaluka nezaštićena od poplava: Zbog loših nasipa i mostova građanima ostaje samo da gledaju u nebo

Grad nema apsolutnu zaštitu od poplava, pa sudbina stanovnika zavisi samo od toga kakvo će biti vrijeme.

Zahvaljujući činjenici da su se oblaci nad Banjalukom razišli pojedina naselja su izbjegla sudbinu koja ih je zadesila prije skoro tri godine.

Ipak, stručnjaci upozoravaju, da bi Banjaluku mogao zadesiti scenario 2014. ako bi kiša padala više od dvije sedmice.

U poplavama 2014. grad je pretrpio štetu od oko 74 miliona KM, a za obnovu i sanaciju uloženo je nešto manje od 10 miliona KM.

Sav ovaj novac ni blizu nije bio dovoljan da se Banjaluka osigura i spremno dočeka sljedeće obilne padavine, jer je za za regulaciju Vrbasa u užem gradskom jezgru potrebno 33 miliona KM.

Krpljeni su nasipi, pravljeni mostovi, sanirana klizišta, ljudima dijelila pomoć, ali trajnih rješenja nije bilo.

I dalje postoji čak 61 kritična tačka odbrane od poplava, među kojima su Rebrovački most, desna obala Vrbasa u Karanovacu, most kod “Incela” i mnogi drugi.

Mještani Priječana, Česme i Lazareva, koji su bili jedni od najugroženijih i dalje strahuju od mogućih poplava.

– Dobili smo pješački most, ali ni on nije gotov kako treba. Htjeli smo da napravimo projekat, da u naselju postoji jedna sigurna tačka za ekstremne situacije, kako bi na nju slijetali hlikopteri, jer 2014. nisu imali gdje da slete i pomognu nam. Tako da ni ta najelementarnija stvar, nije uspjela da se završi u ove tri godine – kaže Nebojša Tojagić, predsjednik MZ Priječani, dodajući da sudbina stanovnika zavisi samo od toga kakvo će vrijeme biti.

Da svi građani u blizini reka zavise samo od neba, smatra i predsjednik MZ Česma.

– U skladu sa raspoloživim sredstvaima mi smo izvršili neke sanacije. Ipak, za veće rekonstrukcije nije bilo novca. Nije urađena regulacija toka reka Vrbasa i Vrbanje i to je naš najveći problem. U slučaju da ove dvije reke porastu, vjerovatno bi nas zadesila ista situacija kao prije tri godine – kaže Miličević Miladin.

Bivši načelnik gradskog Odjeljenja za stambeno komunalne, Zoran Novaković kaže da su oni znali šta treba, jer imali procjene i projekte, ali nije bili novca.

– Mora se napraviti kompletna regulacija rijeke od izvora do ušća. Ne možemo Vrbas praviti na jednom mjestu kao što smo radili kod Kampusa ili u Česmi, pa voda ode na drugu stranu. Prave odbrane od poplava nema bez regulacije vodotoka – objašnjava Novaković, te dodaje da to jeste u interesu Grada, ali i da bi Vode Srpske morale povesti računa o ovom problemu.

Gradonačelnik Igor Radojić kaže da su krivci za poplave dijelom i ljudi, koji pregrađuju vodotoke i bacaju smeće u rijeke, te najavio povećane kontrole.

– Ljudi se boje posljedica, poučeni iskustvom iz 2014. pogotovo kod onih područlja koja su poplavljena. Iako ima još dosta da se radi na rijekama, stanje je bolje nego što je bilo  – kaže Radojičić, te dodaje da očekuje da Voda Srpske naprave još jedna projekat na rijekama.

Puno nade ne ulijeva ni podatak da je u Banjaluci posljednjih 10 godina primijećeno povećano izlijevanje potoka i ijreka, kao i promjena klime.

Niko nije skroz siguran

Od poplava nisu zaštičeni ni stanovnici Doboja, Prnjavora, Bijeljine i Srpca. U Doboju je saniran veliki dio štete, međutim, građani i dalje strahuju, a upućeni tvrde kako će svaka sljedeća poplava stvoriti probleme, jer nije urađeno korito rijeke dužine od pet kilometara.

Koliko su sigurni stanovnici Lijevča pokazuje podatak da su padavine u prethodnih nekoliko dana podigle Vodostaj rijeke Save u Gradišci i Srpcu te je poplavljeno 12 objekata, dok je u selu Bajinci onemogućen prilaz do četiri domaćinstva.

(EuroBlic)