Bankroti banaka, pad berzi, problemi i u Evropi, posljedice bi mogle biti dramatične

Piše: Branimir Perković

Drugi najveći bankarski bankrot u povijesti SAD, a najveći od financijske krize 2008, tek je počeo odmotavati zamršeni čvor financijskog sektora. 10. ožujka je bankrotirao Silicon Valley Bank (SVB), a za par dana je bankrotirao Signature Bank, što je treći najveći bankrot u povijesti SAD.

Državne institucije SAD-a, točnije ministarstvo financija, središnja banka FED i Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC), odmah su intervenirali da spriječe širenje panike na ostatak financijskog sektora i time na cijelo gospodarstvo.

Spašava li država banke?

Garantirano je da će svi koji su imali depozite u banci biti osigurani, tj. da neće zbog propasti banaka ostati bez svog novca koji su u njima držali. Inače je zakonom osigurano do 250 tisuća dolara depozita, što znači da za njega garantira država, ali u ovom slučaju nema maksimalnog iznosa. Više od 90 posto depozita je bilo veće od zakonskog maksimuma, pa se trebalo “probiti zakonsko ograničenje”.

To znači da će država, točnije Federalna korporacija za osiguranje depozita (FDIC), isplatiti sve koji su držali novac u spomenutim bankama, bez obzira na iznos. Mnogi analitičari smatraju da je to državno spašavanje financijskog sektora, ali ustvari federalni proračun neće izdvojiti ni dolara za spas banaka.

SVB i Signature neće biti spašavani, samo će njihovi klijenti biti namireni. Većina tih klijenata su kompanije iz tehnološkog i IT sektora, što uključuje brojne startupe. Cijenu isplata depozita koje su imali u propalim bankama će indirektno podmiriti sam financijski sektor, a ne država.

Dio Federalne korporacije za osiguranje depozita (FDIC) je Fond za osiguranje depozita, u koji svaka tri mjeseca većina financijskih institucija u SAD-u, poglavito banke, uplaćuje naknade. Prema javnim podacima, u Fondu se trenutno nalazi 100 milijardi dolara, što bi trebalo biti više nego dovoljno za pokrivanje troškova isplate depozita klijentima propalih banaka.

Ako bude potrebno i isprazni se cijeli fond, gubitak će se nadoknaditi naplaćivanjem većih naknada od financijskog sektora.

Osim zaštite depozita, Federalne rezerve (FED) su najavile novi program financiranja banaka s ciljem zaštite institucija koje su osjetljive na tržišnu nestabilnost stvorenu bankrotom SVB-a i Signature Banka. Ponudit će se zajmovi do jedne godine bankama, štedionicama i drugim institucijama. Oni koji budu koristili taj mehanizam trebat će založiti visokokvalitetne kolaterale.

Je li kriza kriptovaluta dovela do bankrota banaka?

Iako novac poreznih obveznika neće biti korišten u spašavanju depozita u bankama, sve skupa se može nazvati spašavanjem (“bailout”), ali ne samo financijskog sektora nego i IT sektora, a na neki način čak i kriptovaluta. Upravo su tehnološke kompanije bile glavni klijenti SVB-a i imale većinu depozita u njemu.

Razlog je to što se zanemario dosadašnji zakonski maksimalni iznos osiguranih depozita od 250 tisuća dolara, pa će svim depozitarima biti isplaćen njihov novac bez obzira na to koliko su ga držali u SVB-u. FED-ovi programi nisu ništa neobično, provodili su se u vrijeme pandemije masovno, ali je činjenica da se aktiviraju eksplicitno za smirivanje stanja u financijskom sektoru i osiguravanja stabilnosti.

Druga propala banka, Signature, bila je jako izložena kriptovalutama. Gotovo četvrtina depozita u banci je dolazila iz sektora kriptovaluta, tj. kompanija koje posluju na tom tržištu, pokazuju podaci iz rujna prošle godine.

Član uprave banke Barney Frank, koji je tu funkciju obnašao od 2015, tvrdi da nije bilo potrebe da regulatori zatvore banku. Tvrdi da se situacija s masovnim povlačenjem novca klijenata stabilizirala do nedjelje, 12. rujna, a banka je zatvorena zbog slanja opomena ostalim financijskim institucijama da ne posluju s kriptovalutama.

“Mislim da se, da nije bilo FTX-a i ekstremne nervoze oko kriptovaluta, ovo ne bi dogodilo”, rekao je Barley Frank za novine Politico. FTX je kriptomjenjačnica koja je propala krajem prošle godine, a vodio ju je kontroverzni Sam Bankman-Fried, koji je optužen za jednu od najvećih financijskih prevara u povijesti.

Propast FTX-a i još nekoliko kompanija koje su poslovale na tržištu kriptovaluta je tijekom prošle godine srušila vrijednost kriptovaluta, a time i svih klasičnih financijskih institucija koje su djelomično poslovale na tom tržištu.

Nekoliko dana prije propasti SVB-a i Signaturea propao je Silvergate Bank, druga najveća kriptobanka, nakon spomenutog Signaturea. Upravo je FTX kriptomjenjačnica bila najveći klijent Silvergatea, pa je kolaps bio očekivan, zbog čega je cijena dionice mjesecima bila u oštrom padu.

SVB je također izložen kriptovalutama, iako manje od spomenutih. Zbog klijenata koji su većinom bili iz tehnološkog sektora, ta izloženost je bila puno veća. Kriptovalute su jako popularne u tom sektoru, a kolaps njihove vrijednosti zadnjih godinu dana je doveo do problema s poslovanjem mnogih kompanija.

Glavni problem je nastao u pandemiji

Iako je lako postaviti uzročno-posljedičnu vezu između velikog pada vrijednosti kriptovaluta, propasti cijelog niza kriptomjenjačnica i kriptobanaka te prelijevanja problema na tradicionalne banke koje su bile jako izložene kriptotržištu, glavni razlog je vjerojatno prozaičniji, tradicionalniji.

Iako se sve odigralo jako brzo, praktički u roku od 48 sati, korijen problema seže još u vrijeme pandemije. Tijekom 2020. i 2021. je SVB naglo narastao, a depoziti u banci su se gotovo učetverostručili. Za primjer, tijekom 2018. je imao oko 50 milijardi dolara depozita, a početkom 2022. gotovo 200 milijardi dolara.

Dio sredstava depozita je banka dala klijentima kao zajmove, što je glavna funkcija banke, ali su velik dio sredstava investirali u državne obveznice SAD. To je standardna praksa banaka u normalnim vremenima, ali zadnjih par godina nije bilo normalno.

Mjere fiskalnih ekspanzivnih politika (popularno zvane “helikopterski novac”) i monetarnih ekspanzivnih politika (popularno zvane “printanje novca”) su dovele do rasta inflacije na razine koje nisu viđene desetljećima.

Zbog toga je središnja banka SAD-a FED morala početi podizati referentne kamatne stope, a jedan od efekata toga je bio pad vrijednosti državnih obveznica. To nije problem kada se obveznice drže do dospijeća i kada im je rok dospijeća kratak, najčešće dvije godine.

Banka morala prodavati s gubitkom zbog “juriša na banke”

Problem nastaje kada banka mora prodavati depozite prije dospijeća, tj. prije isteka. Posebno su na to ranjive obveznice na dugi rok, primjerice deset godina. Takve obveznice imaju veće prinose, što znači da se više isplate.

Upravo je obveznice s rokom dospijeća od 10 godina pokupovao Silicon Valley Bank (SVB). Državne obveznice su instrument kojim se država zadužuje, s obećanjem isplate određenog prinosa godišnje ili polugodišnje. One imaju rok dospijeća, što znači da nakon isteka dvije, pet ili deset godina (ovisno o tipu obveznice) država vraća cjelokupni iznos koji je pozajmila prilikom izdavanja obveznice.

SVB je kupio puno obveznica s rokom dospijeća od deset godina. Da ih je držao do roka dospijeća, ne bi bilo problema. Ali od početka 2022. su klijenti banke, uglavnom tehnološke kompanije, počeli povlačiti svoje depozite. To su radili zbog svojevrsne krize u tehnološkom sektoru, popraćene masovnim otpuštanjima tijekom cijele prošle godine.

Banke ne “drže” sredstva koja njihovi klijenti imaju kod njih, nego prikupljena sredstva pretvaraju u zajmove drugim klijentima ili za njih kupuju obveznice. To je glavni način na koji banke ostvaruju prihod jer nemaju koristi od običnog “čuvanja” novca svojih klijenata.

Masovno povlačenje depozita je dovelo do toga da banka mora prodavati državne obveznice prije dospijeća, a njihova cijena je bila jako niska zbog rasta referentne kamatne stope FED-a, što je glavni instrument borbe protiv inflacije.

Obveznice su stoga prodavane s velikim gubitkom, samo da bi se prikupio novac i namirili svi klijenti koji su povlačili svoje depozite iz banke. To stvara gubitke za banku i vodi prema bankrotu, tj. situaciji da banka više ne može izvršavati svoje obveze i isplaćivati depozite svojih klijenata.

U srijedu je SVB objavio da treba dodatni kapital, što je dovelo do velike panike među investitorima. Cijena dionice je pala s 268 dolara u srijedu na 106 dolara u četvrtak, zbog čega je obustavljeno trgovanje i uslijedio je tzv. “juriš na banku”, situacija u kojoj klijenti banke masovno povlače sredstva sa svojih računa u banci.

Samo u četvrtak, 9. ožujka, povučene su 42 milijarde dolara depozita, a u petak je objavljen bankrot banke. Točnije, državni regulator je preuzeo upravljanje bankom. U nedjelju je zajedničkom izjavom ministrice financija Janet L. Yellen, predsjednika Federalnih rezervi (FED) Jeromea H. Powella i predsjednika FDIC-a Martina J. Gruenberga rečeno da će svi štediše u SVB-u biti potpuno zaštićeni i imati pristup svom novcu od ponedjeljka.

Glavni uzrok je nesposobnost, a tu je i faktor ljudske pogreške

Zaključno, uzrok propasti je ljudski faktor, začuđujuća razina nesposobnosti onih koji su odlučivali o poslovanju banke. Posebno se to odnosi na upravljanje rizicima jer je dopušteno da se banka previše izloži dugoročnim državnim obveznicama, a nije se predvidjelo da će rast inflacije dovesti do rasta kamatne stope FED-a, a to do pada vrijednosti obveznica.

Sasvim očekivano, političari su iskoristili priliku i počeli politizirati. Desni politički spektar tako tvrdi da je za nesposobnost odgovorna fiksacija vodstva banke na ispunjavanje društvenih ciljeva, takozvane “woke” kulture.

To je točno jer se vodstvo banke dičilo činjenicom da su vrlo uključeni u prava LGBT osoba, manjina, financiranje udruga i slično. Hvalili su se činjenicom da je u odboru banke 45 posto žena, jedna LGBT osoba, jedan Afroamerikanac i dva veterana.

Argument glasi da je vodstvo banke bilo više zaokupljeno ispunjavanjem “woke” društvenih ciljeva nego samim poslovanjem, što je dovelo do loših poslovnih odluka. Posebno je kritizirana Jay Ersapah, šefica odjela za financijski rizik, poznata kao velika LGBT aktivistica.

Ljevica krivi manjak regulacija, točnije bivšeg predsjednika Donalda Trumpa i Republikansku stranku, zbog toga što je 2018. smanjena regulacija za regionalne banke, tj. prag za oštru regulaciju se podigao s 50 milijardi dolara imovine na 250 milijardi dolara.

Otkriveno je i da su direktori SVB-a prodavali dionice banke u tjednima prije bankrota. Godišnji bonusi zaposlenicima za 2022. su isplaćeni nekoliko sati prije nego što je regulator preuzeo upravljanje nad bankom. Pravosudna tijela će istražiti te čudne podudarnosti.

Problem s bankama ima i Europa

Efekti drugog i trećeg najvećeg bankrota banaka u povijesti SAD-a se osjećaju u Europi i Aziji. Cijena dionica Credit Suissea, druge najveće švicarske banke, koja se od prije nalazi u problemima, pala je 30 posto. Dionice francuskih BNP Paribasa i Societe Generalea su pale 10 posto, kao i njemačkog Commerzbanka.

Klijenti su prošle godine povukli 123 milijarde švicarskih franaka iz Credit Suissea, a banka je izvijestila o godišnjem neto gubitku od gotovo 7.3 milijarde švicarskih franaka, najvećem od globalne financijske krize 2008. Ozbiljan je kandidat za “juriš na banku”, kakav se dogodio SVB-u.

Švicarska središnja banka i Europska središnja banka (ECB) odbijaju komentirati situaciju, kao i sam Credit Suisse. Banka je ukinula bonuse glavnim direktorima i priznala u svojim financijskim izvješćima “materijalnu slabost”.

Švicarska banka nije direktno povezana sa slučajem SVB-a, njeni problemi su puno stariji i sežu u zadnjih nekoliko godina. U listopadu prošle godine je otpušteno 9 tisuća radnika. Ipak, panika se na financijskim tržištima lako širi, kao što je pokazala kriza 2008., pa bankrot SVB-a i Signature Banka u SAD-u može dodatno otežati situaciju Credit Suissea.

Poniranje se prelilo i na druge europske bankovne dionice, pri čemu su francuske i njemačke banke poput BNP Paribasa, Societe Generalea, Commerzbanka i Deutsche Banka pale između 8% i 10%.

U nekoliko dana se sve zakompliciralo, moraju se revidirati prognoze krize

Iako se u ponedjeljak i utorak činilo da burze neće negativno reagirati na bankrote banaka, u srijedu su burze u SAD-u počele naglo padati. Posebno se to odnosi na banke, a nakon SVB-a i Signaturea mogao bi bankrotirati First Republic Bank, cijena čije je dionice pala s 80 dolara na 32 dolara.

Unatoč  intervencijama raznih državnih tijela, izgleda da se panika širi. Trenutni problemi nemaju samo jedan izvor, nego je više faktora u igri. Zabrinjava i nagli pad cijene nafte, za više od 5 dolara u zadnjih nekoliko sati od trenutka objave ovog teksta, što je snažan indikator da trgovci očekuju manjak potražnje u budućnosti zbog dolaska krize.

Cijela situacija komplicira i borbu protiv inflacije jer otežava odluku središnjih banaka da nastave podizati referentne kamatne stope. Podizanje je glavni instrument borbe protiv inflacije, ali istodobno gura gospodarstvo u recesiju i unosi nestabilnost u financijski sektor. Banke su zadnjih godina kupile puno državnih obveznica, kojima vrijednost sada pada.

Sve skupa može imati dramatične posljedice na razvoj krize, za koju se očekivalo da će biti blaga i kratkotrajna. Ta očekivanja će sada očito trebati revidirati.