Politika 29.03.2023.

BEĆIROVIĆ: Šmit nema legitimitet da etno-teritorijalno preustroji FBiH

ČITANJE: 3 minute

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović komentirao je potencijalno nametanje novih izmjena Ustava entiteta FBiH i Izbornog zakona BiH što je odluka koju bi mogao donijeti visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Bećirović je izrazio protivljenje predloženim izmjenama Ustava FBiH koje bi “rezultirale dodatnom supremacijom etničkog u odnosu na građanski princip, a čime se značajno otežava evropski put BiH”.

Ocijenio je da bi se “nagovještenim ustavno-normativnim rješenjima oslabilo bosanskohercegovačko društvo i država”.

Za potencijalne izmjene Ustava FBiH kojima se predviđa uvođenje prava na veto, a koje bi bile “potpomognute” sa podrškom dvije trećine većine delegata određenog naroda iz Doma naroda Parlamenta FBiH i podrškom većine zastupnika iz jednog od tri etnički najbrojnija kantona, ovisno o kojem se narodu radi, Bećirović ističe da su u suprotnosti su sa temeljnim evropskim vrijednostima na kojima počivaju Evropska unija i države članice.

Podsjeća da je Evropski sud za ljudska prava je u slučaju Pilav eksplicitno odlučio da “kombinacija etničkog porijekla i mjesta prebivališta predstavlja diskriminatoran tretman kojim se krši Protkol Evropske konvencije.

“Ovim pristupom bi se dodatno produbila diskriminacija protiv Ostalih i građana koji se odbijaju etnički izjasniti, a što je u direktnoj suprotnosti sa praksom Ustavnog suda BiH i suda u Strazburu. Nedopustive su stoga, jednokratne intervencije visokog predstavnika kojim bi se ispunjavale trenutne političke želje a koje bi uticale na etničku homogenizaciju i produbljivanje nepovjerenja u predstavnike međunarodne zajednice i njihovu pristrasnost prema nacionalistički orijentiranim političarima”, istakao je.

Član Predsjedništva je poručio da bi se potencijalnim nametanjem diskriminatorskih ustavnih rješenja zacementirale etničke podjele među bosanskohercegovačkim građanima.

Također ističe da bi dodatne političke glasove dobili ekskluzivni zastupnici određenog naroda koji bi dolazili iz privilegovanih dijelova entiteta FBiH.

Naglašava da bi se institucionalno osnažili etnički dominantni kantoni, što bi u konačnici vodilo ka novim etničkim podjelama i jačanju separatističkih tendencija.

Kao četvrto, ističe da bi se normiranjem prava veta na način kako je to predviđeno, institucionalizirao sistem nejednakih šansi čime bi se dodatno diskriminirali građani entiteta FBiH.

“Sve ovo bi dodatno ojačalo monoetničke stranke, dok bi institucionalni poticaj za promoviranje građanskih i multietničkih ideja u drugim političkim strankama bio sveden na minimum, a u nekim kantonima bi potpuno nestao. To je u suprotnosti sa višestoljetnim iskustvom zajedničkog življenja u multietničkoj BiH”, naglašeno je.

Imajući u vidu nadležnosti entiteta FBiH, Bećirović je istakao kako je nedopustivo da niže administrativno-teritorijalne jedinice – kantoni, odnosno neki od njih, imaju presudnu ulogu prilikom izbora Vlade entiteta FBiH.

“Uvođenje ‘superkantona’ u ustavnopravni sistem entiteta FBiH bilo bi pogubno i u funkciji etnizacije i dodatnog fragmentiranja države, što je u konačnici u suprotnosti i sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom BiH. Ovakav pristup, šta više, značajno odstupa i od Washingtonskog sporazuma, koji ni sam, u jeku agresije na BiH, nije rezultirao takvom dominacijom etničkog u odnosu na građansko. Ako protagonisti etničkih podjela u vrijeme agresije nisu uspjeli dobiti obrise etno-teritorijalnog ustroja Federacije BiH, visoki predstavnik nema međunarodnopravni legitimitet da to dekretom isporuči gotovo 30 godina kasnije”, objasnio je Bećirović.

Smatra da aktuelni visoki predstavnik treba u što skorije vrijeme ispraviti greške koje je počinio te da pomoći u izgradnji evropskih demokratskih standarda u BiH, prenosi Klix.

(SB)