Belgija blokirala plan EU da finansira Ukrajinu prodajom ruske imovine
Već je pri serviranju škampa na samitu 23. oktobra u Briselu postalo jasno da nešto ne ide kako treba. Čelnici Evropske unije okupili su se kako bi predsjedniku Ukrajine Vladimiru Zelenskom ponudili ono što mu je neophodno: veliki zajam od oko 140 milijardi evra, obezbjeđen ruskom imovinom zamrznutom u Belgiji.
Plan je trebao obezbjediti finansiranje Kijeva najmanje dvije godine i omogućiti Ukrajini stabilnost u periodu kada se rat na terenu ponovo zaoštrava, piše Politico.
Evropski čelnici bili su toliko uvjereni u dogovor da su već raspravljali o tome kako bi Ukrajina trebala trošiti novac. Francuska je željela da se oružje kupuje u Evropi, dok je Finska insistirala da Zelenski može nabaviti opremu gdje god želi, smatrajući da bi prevelika uslovljenost podrške samo usporila isporuku oružja.
Ali kad je rasprava prekinuta za ručak bez ikakvog dogovora o korištenju ruske imovine, postalo je jasno: Belgija, država s 12 miliona stanovnika, neće dopustiti da plan ikakve vrste reparacijskog zajma uopšte zaživi. Za mnoge u Briselu to je bio šok jer Belgija gotovo nikada ne preuzima ulogu blokatora u evropskoj politici.
Premijer Bart De Wever zaustavio plan
Presudni udarac zadao je belgijski premijer Bart De Wever, 54-godišnji flamanski nacionalista poznat po duhovitim doskočicama i neobičnom stilu, ali ovaj put izrazito ozbiljan. Upozorio je kolege da je rizik ruske odmazde zbog eksproprijacije njihove državne imovine neodrživ.
Ako bi Moskva dobila pravni spor protiv Belgije ili “Eurocleara”, belgijskog depozitara koji drži ruska sredstva, Belgija bi sama morala vratiti sav novac. “To je potpuno suludo”, rekao je.
Kako su sati prolazili, De Wever je insistirao da se završni zaključci samita iznova prepravljaju, brišući svaku referencu na korištenje ruske imovine za finansiranje Kijeva. Belgijska blokada uzdrmala je evropsko jedinstvo u ključnom trenutku. Da je dogovor prošao, evropski bi čelnici poslali snažnu poruku Vladimiru Putinu o dugoročnoj podršci Ukrajini i vlastitoj spremnosti da preuzmu rizik.
Umjesto toga, unutrašnje podjele oslabile su i Zelenskog i EU, baš dok predsjednik SAD Donald Tramp ponovo zagovara nagodbu s Moskvom i mir koji mnogi u Evropi smatraju izrazito nepovoljnim za Ukrajinu. Evropske diplomate upozoravaju da bi odgađanje finansiranja moglo oslabiti ukrajinski položaj uoči moguće nove diplomatske inicijative.
Brisel blokiran, Ukrajina na ivici finansijskog ponora
Situacija ostaje zamrznuta i dok se rat približava prekretnici. Ukrajina klizi prema finansijskom ponoru, Tramp pritišće Zelenskog da potpiše nepovoljan sporazum s Putinom, a Belgija i dalje blokira evropski plan. Za Kijev, koji je već suočen s erozijom vojnih zaliha i sve sporijim isporukama zapadne pomoći, svaka nedjelja neizvjesnosti znači puno.
“Rusi se sigurno zabavljaju”, rekao je jedan zvaničnik EU upućen u pregovore.
Čelnici EU žele da donesu konačnu odluku na samitu 18. decembra. Ali pitanje ostaje: mogu li Ursula fon der Lajen i predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta uvjeriti De Wevera da promijeni mišljenje? Belgija zasad ne popušta, a briselski zvaničnici sve otvorenije priznaju da pregovori liče “zidu koji se ne može probiti”.
Zasad nema znakova popuštanja. “Još nisam impresioniran. Nećemo stavljati rizike teške stotine milijardi na belgijska leđa. Ni danas, ni sutra, nikad”, rekao je De Wever u obraćanju na televiziji.
Kako je krenulo po zlu
Prema više od 20 zvaničnika i diplomata koji su anonimno opisali pregovore za Politico, evropski plan je počeo pucati čim su narasle napetosti između De Wevera i novog njemačkog kancelara Fridriha Merca.
De Wever je na vlast došao nakon teških koalicionih pregovora u februaru, a samo nedjelje kasnije Merc je pobijedio na izborima u Njemačkoj. Obojica su temperamentni političari. Merc je odmah nakon pobjede izjavio da Evropa mora težiti “punoj nezavisnosti” od SAD i upozorio da bi NATO mogao nestati, što je izazvalo nervozu među susjednim državama.
U septembru je Merc dodatno uznemirio belgijsku stranu kad je javno pozvao na korištenje zamrznute ruske imovine za Ukrajinu, u trenutku dok je Belgija vodila interne osjetljive razgovore s Briselom. Više izvora tvrdi da je “išao solo” i pogurao politiku u javnost prije nego što je Belgija bila spremna.
Nekoliko dana kasnije i Fon der Lajen je govorila o inicijativi, uz uvjeravanja da “nema zapljene imovine” i da bi se sredstva koristila kao predujam reparacija koje će Rusija ionako morati platiti. Podrška je rasla, ali belgijski prigovori bili su sve glasniji, navodi Politico.
Belgijska vlada neusklađena iznutra
Činilo se kako belgijski ambasador u EU Peter Moors signalizuje da je Belgija spremna da popusti, ali ključni problem bio je to što Moors nije bio u direktnom kontaktu s premijerom. Sve odluke donosi De Wever, a on je bio čvrsto protiv zadiranja u Euroclear, ključno belgijsko finansijsko središte.
Tek kad je stigao na samit, evropski čelnici shvatili su koliko je ozbiljan. Za mnoge u evropskim institucijama to je bio jedan od “najgorih komunikacijskih nesporazuma” unutar EU u posljednjih nekoliko godina.
Složenost belgijske politike dodatno je otežala situaciju. De Wever je usred domaće borbe za dogovor o budžetu od 10 milijardi evra, pa je mogućnost da Belgija jednog dana mora Rusiji platiti čak deset puta više nezamisliva.
Američki pritisak i Trampovi planovi
Problemima EU doprinosi i Vašington. Prema dvojici diplomata, američki zvaničnici su Briselu jasno poručili da žele zamrznuta sredstva vratiti Rusiji nakon mirovnog sporazuma i koristiti ih za zajedničku obnovu Ukrajine, u kojoj bi SAD uzele 50 odsto profita.
U evropskim prijestonicama to je dočekano s nevjericom, ali i kao upozorenje da će prostor za manevrisanje uskoro biti još manji. Tramp sve otvorenije zahtijeva da Ukrajina i Rusija postignu sporazum, što izaziva ozbiljnu zabrinutost evropskih vlada koje strahuju da bi takav dogovor bio skrojen po mjeri Kremlja.
Rizici za Belgiju – evro, “Euroclear” i sumnjivi dronovi
Belgijska strana zabrinuta je i zbog potencijalne destabilizacije evra ako se investitori prestraše zbog presedana eksproprijacije imovine. Euroclear, ključna institucija, direktno lobira kod premijerovog kabineta, tvrdi Politico.
Tu su i bezbjednosne prijetnje. Dronovi su u novembru ometali saobraćaj iznad aerodroma Brisel i letjeli nad kasarnama, što su vlasti protumačile kao moguće rusko izviđanje. Belgijski funkcioneri nisu skrivali bojazan da bi odluka o korištenju ruske imovine mogla dovesti do odmazde “hibridnim napadima”.
Orban kao dodatna prijetnja
Još jedna neizvjesnost je Viktor Orban: ruska imovina zamrznuta je samo zato što su svih 27 članica EU svakih šest mjeseci glasale za produženje sankcija. Ako se Orban predomisli, imovina bi se mogla osloboditi i Belgija bi se ponovno našla u središtu finansijske i političke oluje.
EU se približava ključnom samitu, ali pravno održivo rješenje možda ni ne postoji. Sve opcije nose rizike: otvaranje državnih budžeta, zajedničko zaduživanje ili privremeni hitni zajam. Ali bez dogovora, Ukrajina bi se mogla suočiti s ozbiljnim kolapsom finansijskog sistema.
Estonski ministar Jonatan Vseviov upozorava: “Ovo nije računovodstvena vježba. Pripremamo najvažniji Evropski savjet u modernoj istoriji.”
Pitanje koje lebdi nad Briselom isto je kao i u svakoj krizi: može li Unija od 27 država, s različitim interesima, unutrašnjim problemima i političkim rivalstvima, donijeti zajedničku odluku kad je najvažnije?
Jedan diplomat sažeo je odgovor bez iluzija: “To danas niko ne može znati”, prenosi index.hr.
Oznake: Belgija, Vladimir Putin
Otkriven narko-tunel ispod granice SAD i Meksika: Zaplijenjena tona kokaina VIDEO
