Berze Adria regije: Sva tržišta blago su precijenjena osim Slovenije

U trenutku kad ulagače na svjetskim berzama zbog oscilacija cijena, negativnih vijesti i Putinovih smrtonosnih hirova trese sve jača nervoza – pa se čini kako bi jedino sigurno ulaganje moglo biti u dionice proizvođača antidepresiva – investitori na lokalnim berzama djeluju kao da su preplavljeni već poslovičnim budističkim mirom i spokojem. Njima je nepredvidljivost rutina, a razočaranja su im svakodnevica, piše Bloomberg Adria.

Upoređivanje lokalnih regionalnih berzi sa svjetskim pandanima nije najzahvalniji zadatak, a posebno ne ako se očekuju dobre vijesti. Ali, najnovija analiza Bloomberg Adrije pokazuje da, koliko god lokalna podrazvijenost nosi svoje breme, ona za ulagače može ponekad biti dobra vijest, a za vještije čak i šansa.

Dobar dio globalnih dioničkih indeksa od početka godine je zabilježio pad veći od 20 posto. Takav snažan pad tradicionalno je prihvaćen kao jedan od glavnih vijesnika loših vremena, a na engleskom ima i svoj poseban naziv: “bear market”. Ali, dok su indeksi na većim svjetskim berzama ljubili pod, na lokalnim berzama u regiji priča je donekle drugačija.

Analitički tim Bloomberg Adrije ističe kako je od dioničkih indeksa u regiji jedino onaj na Ljubljanskoj berzi pratio globalne pandane. SBI TOP indeks je od početka godine skliznuo za 19 posto. Nešto blaži pad imali su zagrebački Crobex i sjevernomakedonski MBI 10, kojima je vrijednost u 2022. pala između sedam i osam posto.

Ali, berzanski indeksi drugih regionalnih berzi su rasli: Belex 15 Beogradske berze je u plusu za tri posto, indeks SASE Sarajevske berze ojačao je gotovo šest posto, a banjalučki BIRS i više od 15 posto. Analitičari napominju kako bi “dionički indeksi u regiji trebalo da koreliraju s globalnim trendovima”, ali razlika u odnosu na njih, a time i njihov ovogodišnji relativni uspjeh proizlaze iz “slabije likvidnosti na lokalnim tržištima”. To potkrepljuju i brojkama.

Dok dnevni promet na većim globalnim berzama, poput one u Frankfurtu, može iznositi 0,3 ili više posto njihove tržišne kapitalizacije, on se na lokalnim berzama uglavnom kreće u rasponu od 0,02 do 0,07 posto. Čak i berze iz nešto šire regije, poput onih u Budimpešti, Bukureštu ili Sofiji, ostvaruju viši dnevni promet od lokalnih i on se kreće u rasponu od 0,04 do 0,15 posto tržišne kapitalizacije.

Kapitalizacija i percepcija

Glavni razlozi koje analitički tim Bloomberg Adrije navodi za niski promet su “premala kapitalizacija da bi se privuklo veće globalne investitore” i “tržišna percepcija potencijalnog povrata (u terminima vrijednosti i vremena) od investiranja u lokalne kompanije”. Ti elementi, dodaju analitičari, znače da i dalje postoji “potencijal rasta lokalnih berzi kao dio šireg približavanja većim tržištima”.

Razmjere negativnog trenda na globalnim tržištima analitički tim ilustruje i odlivom novca iz globalnih investicijskih fondova. Do sredine septembra iz njih je povučeno ukupno 635 milijardi dolara. Tu brojku treba uporediti sa 484 milijarde dolara odliva tokom pandemijske 2020. godine, ističu analitičari.

Najveći odliv novca ove godine imaju obveznički fondovi iz kojih je povučeno 350 milijardi dolara, nakon njih slijede fondovi koji ulažu u dionice s odlivom od 231 milijarde te hibridni fondovi s ipak nešto umjerenijim padom od 46 milijardi dolara.

U poređenju lokalnih tržišta sa svjetskim, analitičari su uzeli u obzir još neke pokazatelje. Među njima je i popularni P/E omjer – omjer cijene dionice na berzi i zarade po dionici koju je ostvarila kompanija. Ugrubo, P/E omjer je jedan od indikatora koji može reći radi li se o precijenjenoj ili potcijenjenoj dionici. Visina i kretanje P/E omjera kroz vrijeme daju indikacije kakva očekivanja imaju ulagači o budućem trendu na berzi.

Začudo, lokalne berze se po tom pokazatelju, uz pokoji izuzetak, ne razlikuju previše od ovogodišnjih globalnih trendova. Mada trendovi nisu bili usklađeni, analitičari ističu kako je “opšti trend (..) usmjeren prema dolje”. Pad vrijednosti P/E omjera za dioničke indekse u rasponu od jednog do šest bodova ove godine imale su ljubljanska, zagrebačka, skopska i banjalučka berza.

Takve brojke odgovaraju i globalnim pandanima. Za DAX indeks Frankfurtske berze P/E omjer je ove godine skliznuo za 3,5 boda, za MSCI EM indeks, u koji ulaze dionice s rastućih tržišta, to je iznosilo 3,25 bodova, a za EURO STOXX 50, u čijem su sastavu dionice iz država evrozone, pad je iznosio 4,8 bodova. Slično je bilo i na berzama šire regije – na berzi u Budimpešti taj je pokazatelj skliznuo za 3,2 boda, a u Bukureštu za 5,3.

Negativna očekivanja

Ali, kako lokalne berze nikad ne razočaraju svojom posebnošću, na njima je bilo i izuzetaka. Na Sarajevskoj berzi je P/E omjer ove godine blago porastao, i to za 0,3 boda, dok stvarno znatna anomalija dolazi iz Beograda. Za Belex 15 indeks taj je pokazatelj skočio za čak 420 bodova, što analitički tim Bloomberg Adrije pripisuje znatnom padu zarada kompanija čije dionice ulaze u sastav indeksa.

Uopšteno gledajući, padajući trend P/E omjera na berzama je posljedica negativnih očekivanja investitora. Viši P/E omjer značio bi da ulagači očekuju rast zarada kompanija, dakle i procvat ekonomije, koji će opravdati visoku cijenu dionice.

A što se može očekivati idućih mjeseci? Analitički tim smatra da će se na berzama nastaviti volatilnost s padajućim trendom cijena dionica. Ključni razlozi su: nastavak geopolitičkih napetosti, konkretizacija ekonomskog usporavanja od četvrtog ovogodišnjeg tromjesečja pa nadalje, i dalje stezanje monetarne politike.

“Svi će ovi elementi nagristi profite kompanija”, upozorava analitički tim Bloomberg Adrije, a oni će biti pod pritiskom i zbog inflacije. “Mada očekujemo kako će inflacija usporiti u 2023. i dalje će biti iznad višegodišnjeg prosjeka koji je prethodio 2022”, dodaju.

Ali, nije sve tako crno. Potencijalni pad cijena biće ograničen time što je “mnogo negativnih elemenata već uračunato u sadašnje vrijednosti dionica”. Po pitanju vrijednosti P/E omjera “sva tržišta Adria regije blago su precijenjena osim Slovenije” piše analitički tim i upoređuje ih s P/E omjerom MSCI EM indeksa koji je nešto niži. S druge strane to znači da postoji i nešto mjesta za rast za slovenačke dionice čija je valuacija na nižem nivou nego dionice u DAX, EURO STOXX 50 ili MSCI EM indeksima. Iako se slovenski P/E omjer ove godine smanjivao po nešto sporijoj stopi nego kod DAX indeksa, i to treba imati u vidu, dodaju analitičari Bloomberg Adrije.

Sve u svemu, nešto blaži pad cijena dionica i, u skladu s tim, dioničkih indeksa na lokalnim tržištima u odnosu na svjetske pandane značio je da investitori do sada nisu iskusili i tako velike gubitke, što je dobra vijest. No, loša je vijest da bi moglo doći i do dodatne korekcije ako se spomenuta blaga precijenjenost svede na realnije vrijednosti i približi globalnim trendovima.

Ali, s lokalnim tržištima nikad ništa nije sigurno. Jer dok svjetske berze idu drumom, lokalne idu šumom. Osim kad drum s vremena na vrijeme skrene u šumu pa se sretnu.