Besplatno psihološko savjetovanje: Stres često muči studente
“Njihove poteškoće u učenju prouzrokovane su nedostatkom vještina, kao i emocionalnim problemima sa kojima se studenti suočavaju”, kazao je Mario Maričić, psiholog u ovom savjetovalištu.
On je naveo da pored ovih problema, stres i depresija često blokiraju studente u postizanju životnih ciljeva.
Psihološko savjetovanje je u potpunosti besplatno, a za uključenje u tretman studentu je potreban ovjeren indeks.
U prosjeku, savjetovanje traje od šest do 20 seansi, dok trajanje tretmana zavisi od kompleksnosti i rasprostranjenosti problema.
Projekat besplatnog studentskog savjetovališta pokrenut je prošle godine iz potrebe studenata za psihološkim savjetovanjem i podrškom u procesu studiranja.
“Psihoterapijski proces podrazumijeva zajednički angažman klijenta i terapeuta. U saradničkom odnosu radi se na identifikovanju i razumijevanju problema, te postavljanju terapijskih ciljeva. Učenjem vještina i aktivnim radom studenti se osnažuju da se pokrenu prema ličnim ciljevima koji za njih imaju smisla”, rekao je Maričić.
Savjetovanje i psihoterapiju sprovode diplomirani i master psiholozi, koji su kvalifikovani za primjenu kognitivno-bihejvioralne terapije pod mentorskom supervizijom. Iako imaju besplatno psihološko savjetovanje, mnogi studenti nisu upoznati s tim.
Goran Vučić, potpredsjednik Unije studenata RS, kazao je da nije upoznat s ovim besplatnim psihološkim savjetovanjem koje studenti mogu dobiti, te je dodao da studente muči više problema.
“Osim što studente brine kako će savladati neki ispit, njih brine i nedostatak praktične nastave na fakultetima, nekvalitetnost samih objekata u kojima se studenti školuju, kao i neorganizacija profesora koji često znaju kasniti na akademske časove”, istakao je Vučić.
Sam izlazak na ispit za većinu studenata, kako kažu, predstavlja stresan događaj.
Panika, nervoza i stres neki su od faktora koji mogu uticati na kvalitet i izlaganje naučenog. Mnogima nedostaje i motivacije.
“Uvijek prije izlaska na ispit imam jaku tremu. Šta ako ne položim ispit a učila sam po čitav dan i noć? Šta će reći roditelji? Opet, često mi nedostaje i motivacije jer toliko sati provodim uz knjigu, a gledam starije kolege kako su završile fakultet i nemaju posla. Često mislim da je bolje ovima sa zanatom”, kaže Jelena, studentkinja Ekonomskog fakulteta.
Kao i u mnogim oblastima, i ovdje je, kažu stručnjaci, važno misliti pozitivno. Ne krećite na ispit s mislima tipa “ja to ne mogu”, a slično je i s učenjem neke teške lekcije.
Razmrdavanje uz muziku Mnoga istraživanja su dokazala da muzika pomaže u otklanjanju nervoze. Sastavite svoju listu veselih pjesama, pa pjevajte ili plešite kad god vam se ukaže prilika. Ovo je ponekad čudno za okolinu, posebno ako to radite dok čekate prevoz na stanici, ali je svakako djelotvorno za vaš nervni sistem.
Pet navika najboljih studenata
Bliži se junski ispitni rok, pa za studente slijedi period napornog učenja i rada. Evo nekoliko savjeta najboljih studenata, koji vam mogu olakšati intenzivno druženje sa knjigom za ispite.
1. Nikad ne “prelistavaju” skripte Prema nekim zaključcima na osnovu istraživanja metoda učenja, utvrđeno je da je čitanje i “prelistavanje” udžbenika najneproduktivnija metoda učenja. Savjetuje se da čitate svoje bilješke sa predavanja i vježbi, da učite na osnovu primjera i prethodnih ispita.
2. Pišu na papiru Pitate se zašto pisati pored svih računara i mobilnih telefona – jednostavno zato što pisanje rukom aktivira područja u mozgu koja nam pomažu da učimo brže i bolje. Isto tako, pisanje rukom pomaže nam da naučimo kako da bolje generišemo ideje i zadržavamo informacije.
3. Sve istražuju i preispituju Ovakvi studenti će po navici odmah istražiti svaki novi koncept ili ideju koju čuju na predavanjima. Oni se vode idejom da nije dovoljno samo registrovati neku informaciju koju vam profesor spomene, već je potrebno istražiti pojam i informisati se bolje o svim detaljima.
4. Uče s pauzama Opšte je poznato da je učenje tokom dugog perioda bez pauze zapravo kontraproduktivno. Najbolji studenti uče tako što često prave pauze i skreću misli s onoga što moraju učiti baveći se nekom drugom aktivnošću.
5. Puno spavaju Ukoliko analiziramo dan najuspješnijih uvidjećemo da se njihov dan sastoji od perioda intenzivnog rada (4-6 sati dnevno), nakon čega slijedi period odmora i sna koji u prosjeku iznosi devet sati. (izvor: www. studentskizivot.com)
(Nezavisne)
