Vijesti 20.02.2017.

Bez radne knjižice u Srpskoj 84 magistra

ČITANJE: 2 minute

Da diploma fakulteta nije nikakva garancija za dobijanje posla svjedoči i blizu 13.000 nezaposlenih visokoobrazovanih osoba u Republici Srpskoj.

Prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, od 2006. godine je broj nezaposlenih diplomaca povećan za čak 10.000, kada ih je bilo 2.719. Sredinom prošle godine ovaj broj je skočio na 13.992, da bi se, tokom septembra i oktobra, baš pred izbore, broj nezaposlenih diplomaca smanjio za oko 1.150.

 Sa zvanjem master trenutno ima 649 nezaposlenih, 84 magistra i 7 doktora nauka.

 

Predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjaluci Zoran Grahovac kaže da je najveći problem što srednjoškolci upisuju fakultete čije diplome nisu potrebne tržištu rada.

– Studenti tehničkih i prirodnih nauka mogu lakše da se zaposle i da nađu mnogo perspektivnije poslove, ali se ipak odlučuju za društvene nauke. Zbog toga je veoma bitno da srednjoškolci imaju edukacije kako bi imali uvid koji su fakulteti potrebni tržištu rada, a kojih diploma ima suviše – rekao je Grahovac.

biro za zaposljavanje

Dodao je da su mladi, generalno, nezadovoljni zbog ogromne nezaposlenosti. Iz tog razloga masovno traže način da napuste BiH.

– Najbolji dokaz su škole stranih jezika, koje su prepune. Mladi završavaju fakultete i sa tom diplomom pokušavaju da u nekoj drugoj zemlji nađu posao jer u svojoj nemaju tu mogućnost – istakao je Grahovac.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Dragutin Škrebić kaže da je nerazumno to što mladi upisuju određene fakultete, a tih zanimanja je već previše na birou rada.

– Ipak, nerazumnije mi je to što opštine, Vlada RS i neki fondovi daju stipendije za struke koje ne trebaju ni državi ni privredi. Osim toga, i privatni fakulteti su odštampali toliko diploma da su napravili degradaciju diploma, koje nemaju više vrijednost koju su imali – rekao je Škrebić.

Deficitarna zanimanja

– Našem tržištu rada su, bez sumnje, potrebni elektro, mašinski i građevinski inženjeri. Potrebni su nam i radnici sa srednjom školom, pogotovo zanatlije. Nekada smo imali cijenjenu Školu u privredi, koja je školovala dobre zanatlije. Danas je sve manje prakse, djeca izlaze iz škole, a ne znaju ništa – smatra Škrebić.

(Blic)