Bh. tekstilna i kožarska industrija u problemu: Nakon decenije rasta, srozan i izvoz i uvoz

Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće u BiH je u prva tri kvartala prošle godine zabilježila negativne rezultate spoljnotrgovinske razmjene sa svijetom u odnosu na godinu ranije, što je direktna posljedica krize koju je izazvala pandemija korona virusa u cijelom svijetu, navodi se u najnovijoj analizi Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH .

Naime, ovo je prvi put nakon deset godina pozitivnih pokazatelja da ova bh. industrija bilježi pad i izvoza i uvoza u značajnim procentima, odnosno da ima negativne pokazatelje spoljnotrgovinske razmjene.

Prema analizama STK BiH, pad izvoza iz juna 2020. godine sa -15,84 odsto povećan je na -16,38 odsto u septembru, dok se istovremeno smanjio pad izvoza sa -18,79 odsto u junu na -14,11 odsto u septembru.

“Taj veći pad uvoza je rezultirao i povećanjem pokrivenosti uvoza izvozom u prvih devet mjeseci 2020. godine. Pored činjenice da dominantno mjesto u proizvodnji bh. kompanija zauzima unutrašnja dorada i obrada, odnosno ‘lohn’ poslovi, da ne postoji bazna industrija u državi te da se najveći dio sirovina i repromaterijala koji se koriste u proizvodnji tekstila, kože i obuće moraju uvoziti, najviše iz Evrope a manji dio sa Istoka i iz Azije, u ukupnoj spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni Bosne i Hercegovine, Industrija tekstila, odjeće, kože i obuće ponovo je značajno zastupljena i u prvih devet mjeseci ove godine”, navodi se u ovoj analizi. To je potvrđeno i statističkim analizama spoljnotrgovinske razmjene u periodu januar-septembar 2019/2020. godine gdje se ponovo, uz sve navedene probleme, ova industrija u BiH nalazi na 4. mjestu po izvozu i na 5. mjestu po uvozu.

Raspoloživi podaci pokazuju da je u periodu januar-septembar 2019/20. godine pokrivenost uvoza izvozom ove bh. Industrije sa 78,40 odsto u 2019. godini porasla na 80,54 procenta u 2020. godini, dok je u istom periodu na nivou BiH pokrivenost uvoza izvozom takođe porasla sa 59,98 odsto u 2019. godini na 62,11 odsto u 2020.

“Međutim, ovo povećanje pokrivenosti uglavnom treba pripisati većem smanjenju uvoza sirovina i gotovih proizvoda zbog novonastale krize i mjera koje su pojedine zemlje uvodile u cilju sprečavanja širenja pandemije koronavirusa”, navode iz STK.

Prema njihovim podacima, u periodu januar-septembar 2020. godine ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene cjelokupne domaće bh. privrede iznosio je 20.383.347.085 KM i manji je za 3.508.833.252 KM nego u istom periodu 2019. godine kada je ostvaren obim od 23.892.180.337 KM. U ovom sektoru je u periodu januar- septembar 2020. godine ostvaren ukupni obim spoljnotrgovinske razmjene od 2.282.513.472KM i manji je za 414.990.718 KM nego u istom periodu 2019. godine kada je ostvaren obim od 2.697.504.190 KM.

U analizi STK se navodi da je pandemija virusa korona, pored toga što je izazvala globalnu paniku i strah za zdravlje, nanijela do sada nezapamćene i nesagledive ekonomske štete u cijelom svijetu pa tako i u Bosni i Hercegovini. Iako su naredbe i mjere protiv širenja virusa, koje su donosili krizni štabovi u svijetu i BiH, uspjele donekle ublažiti širenje infekcije i smanjiti smrtnost, posljedice tih uvedenih mjera itekako su imale negativne uticaje na bh. kompanije iz ovog sektora.

“Zato će trebati još mnogo vremena da se trenutna situacija ublaži, da se sagledaju štete i da počne blagi oporavak cjelokupne ekonomije BiH pa tako i industrije tekstila, odjeće, kože i obuće. Čak i firme koje su do ove krize bile zdrave, zbog čega su u prvoj polovini godine imale mogućnost za veću poslovnu fleksibilnost (zalihe repromaterijala na skladištu, dobra komunikacija i rejting sa inostranim kupcima, čvrsti ugovori od ranije), ovo će vjerovatno teže prevazići i konsolidovati se, dok će velika većina onih drugih malih I srednjih preduzeća, koja je i do izbijanja pandemije imala problema i kojih je i najviše, teško moći opstati bez značajne pomoći države”, navode u analizi stručnjaci STK BiH.

Ekonomisti smatraju da je nesporno da je ova pandemija zadala težak udarac i nanijela velike gubitke cjelokupnom sektoru tekstila, kože i obuće, ali da je ovo ujedno i prilika da se potraže i alternativni dobavljači sirovina i repromaterijala te istraže nova tržišta i pronađu novi kupci.

Naime, kompanije iz tekstilnog i obućarskog sektora, iako direktno pogođene uvedenim mjerama, ipak su priskočile u pomoć državi i cjelokupnom stanovništvu, prebacivši se na proizvodnju trenutno najtraženijih proizvoda za zaštitu ljudi (zaštitne maske, odijela, kombinezoni, kape, natikače za cipele, viziri za lice i slično) doniravši ih bolnicama i ostalim javnim ustanovama kao pomoć u borbi protiv koronavirusa.

(banjaluka.net)