Magazin 08.11.2020.

Biblioteka u Banjaluci bogatija za još jednu staru i rijetku knjigu (FOTO)

ČITANJE: 3 minute

Narodna i univerzitetska biblioteka Republike Srpske (NUB RS) nedavno je dobila vrijednu i rijetku knjigu Svetog Jovana Damaskina “Dela filosofičeska i teologičeska” štampanu 1827. godine u Budimu.

Ovo nije prvi poklon vladike Pakračko-slavonskog Jovana Ćulibrka banjalučkoj biblioteci, ali svakako je jedan od značajnijih. Inače, Eparhijska biblioteka pakračka iz koje je stigla ova knjiga, stara je 250 godina i ima najveću zbirku rukopisnih knjiga i starih i rijetkih izdanja zapadno od Drine i Dunava!

Berislav Blagojević iz NUB RS je rekao da je riječ je o knjizi koja ispunjava sve uslove da bude svrstana u fond stare i rijetke knjige.

“To znači da ima poseban tretman čuvanja i zaštite. Sadržaj knjige dostupan je od ranije u brojnim prevodima i izdanjima, ali ono što je od izuzetne važnosti jesu jezik i pismo na kojima je knjiga štampana. Za istraživače razvoja srpskog jezika i pisma veoma je značajno upravo ovo izdanje. Takođe, ona je značajna i sa aspekta istorije štamparstva, te uopšte za istoriju kulture našeg naroda, kako u vrijeme objavljivanja knjige, tako i kasnije”, kaže Blagojević.

On navodi da svaka knjiga ima svoj život i svoj put, a jedna ovako stara i vrijedna knjiga može da otkrije zaista mnogo stvari.

“Opis tog života i puta može da kaže dosta toga o prostoru kroz koji je knjiga putovala, kao i o ljudima s kojima je dolazila u dodir. Konkretno, ovo izdanje Svetog Jovana Damaskina je štampano u Budimu, imprimatur Ioannes Theodorovits i Ioannes Vitkovits. Jovan Teodorović bio je peštanski paroh i njegovo ime se često moglo naći među pretplatnicima na izdanja onoga vremena, kao što je časopis ‘Danica’ ili knjiga Vuka Stefanovića Karadžića ‘Miloš Obrenović knjaz Serbiji ili građa za Srpsku istoriju našega vremena’. Jovan Vitković, budimski paroh, bio je veoma harizmatična i obrazovana ličnost. Bio je prijatelj i saradnik mnogih pjesnika, umjetnika i učenih ljudi, poput pjesnika Lukijana Mušickog, slikara Arsenija Teodorovića, pisca Milovana Vidakovića i brojnih drugih”, priča Blagojević za Mondo.

Budimska štamparija u kojoj je štampana ova knjiga bila je u to doba najznačajniji centar srpskog izdavaštva.

“Zanimljivo je da je Jovan Vitković upravo 1827. godine postavljen za cenzora ćiriličnih i grčkih izdanja, dakle neposredno prije objavljivanja knjige Jovana Damaskina. Ovaj odgovoran posao obavljao je deceniju i po i neposredno je uticao na objavljivanje ćiriličnih knjiga u Mađarskoj. Brat paroha Jovana Vitkovića, Mihailo, bio je pisac (stvarao na mađarskom i srpskom) i poznati advokat. U njegovoj advokatskoj kancelariji pripravnik je jedno vrijeme bio i Jovan Hadžić koji će postati prvi predsjednik Matice srpske, te prvi urednik čuvenog ‘Letopisa’ koji je takođe štampan u Budimu. Eto kako jedan podatak iz knjige navodi na istraživanje, pa dovodi do drugog podatka i tako redom, stvarajući mrežu zanimljivih priča i likova”.

Berislav kaže da knjige, naročito starije, veoma često sadrže razne pečate, potpise, zapise, ex-libris i slično, te da ovo izdanje knjige Svetog Jovana Damaskina postoji u još nekim bibliotekama, ali svako izdanje je po nečemu posebno i drugačije.

“Recimo, primjerak u Narodnoj biblioteci Srbije posjeduje posvete i pečat Bibl. familiae Rajacsich. Knjiga koju smo mi dobili ima nekoliko pečata koji svjedoče o njenom putu – vinjeta Centralne biblioteke Srpskog kulturnog prosvjetnog društva ‘Prosvjeta’ Zagreb, pečati Episkopske knjižnice u Pakracu, biblioteke Muzeja Srba u Hrvatskoj, Povijesnog muzeja Hrvatske – odjel Srba u Hrvatskoj, te biblioteke Srpske pravoslavne crkve u Pakracu. Svi ovi detalji sklapaju jednu mozaičnu pripovijest o kulturnom djelovanju srpskog naroda u posljednja dva vijeka od Budimpešte, preko Zagreba i Pakraca, do Banjaluke”, navodi on.

Blagojević navodi da će knjiga Svetog Jovana Damaskina biti digitalizovana i na taj način dostupna svima koji su zainteresovani, a fizički primjerak koji je dobijen na poklon biće adekvatno čuvan i zaštićen, piše Mondo.

Oznake: biblioteka