Vijesti 05.12.2022.

“BiH BLIŽE NATO-u NEGO EU”: Unutrašnji konsenzus ključan za dalje napredovanje na tom putu

ČITANJE: 6 minuta

Uloga NATO-a u jačanju saradnje i povezivanja BiH sa zemljama u regionu, Evropi i svijetu bila je tema druge emisije “BiH nije u NATO, ali je NATO u BiH”, koju realizuje portal Banjaluka.net u saradnji s Ambasadom SAD u BiH. O ovoj temi razgovarali su Edin Ramić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i potpredsjednik SDA, Anja Ljubojević, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, i Draško Aćimović, bivši ambasador BiH u Briselu, diplomata i ekonomista.

Gosti su se usaglasili u stavu da je preduslov za bilo kakav napredak na putu BiH ka NATO integracijama, ali i EU potreban unutrašnji konsenzus sva tri naroda.

“Mi smo više godina na NATO putu, pitanje je samo kojom se brzinom krećemo ka ostvarenju tog strateškog cilja, ranije definisan odlukama institucija BiH, prije svega Predsjedništva BiH, a kasnije Zakonom o odbrani. U zavisnosti od okolnosti u zemlji  u toj trasi se krećemo brže ili sporije. Možda posljednjih nekoliko godina krećemo sprije, ali nismo stali u ostvarenju našeg strateškog cilja, a to je pridruživanje članstvu u NATO”, poručio je Edin Ramić.

Ramić naglašava da je većina zemalja, članica EU, prije toga postala članica NATO-a, te da u BiH treba da se ocijene djela i odluke, ne samo riječi.

“BiH je donijela sve potrebne odluke koje su postavljene kao zahtjevi, a onda u zavisnosti od okolnosti ide brže ili sporije implementacija, ali bitno je da mi nikad nismo stali u kretanju prema NATO”, dodaje Ramić.

Potpredsjednik NS RS Anja Ljubojević istakla je da je dogovor sva tri naroda prioritet i jedini uslov za bilo kakvu odluku ili djelovanje unutar BiH.

“Kada krenete na bilo koji put, morate imati cilj i dogovor kojim putem idete i kako putujete. Mislim da mi u BiH apsolutno nemamo dogovor u vezi s ovim pitanjem. Prije 20 godina opredijelili smo se prema NATO putu, ali stvari koje su se izdešavale u posljednjih petnaestak godina, pa možemo reći i u ovoj godini u svijetu nam kazuju da apsolutno nije vrijeme da mi krenemo agresivnim, brzim putem ka NATO-u. Globalno, sve se mijenja. Takođe, mi nemamo konsenzus unutar naše države, tri konstitutivna naroda razmišljaju na apsolutno različit način, a za ovakvu jednu odluku, kao i svaku drugu, možda manje bitnu ili u nekom drugom segmentu, konsenzus, dogovor sva tri naroda je prioritet i jedini uslov za bilo kakvu odluku ili djelovanje unutar BiH”, naglašava Ljubojević.

Draško Aćimović, bivši ambasador BiH u Briselu, diplomata i ekonomista, smatra da BiH na evro i atlantskom putu ima identičan sistem napredovanja.

“Na primjer, na evropskom putu da bismo dobili kandidatski status moramo ispuniti dva uslova. BiH je ta dva koraka prema NATO putu već uradila, znači ispunila je uslove i dobila kandidatski status. To znači da smo na NATO putu dva koraka ispred EU. Kako ćemo ići dalje na tom putu i da li to ima smisla u cijeloj ovoj geopolitici, to je sada pitanje na trenutnim vlastima na nivou države”, naglasio je Aćimović.

Ramić je dodao da bez obzira na različita tumačenja i promjenljiva politička stajališta, BiH ispunjava obaveze koje je preuzela prema NATO-u, a to je dostavljanje godišnjeg izvještaja.

“Mi smo ranije imali situaciju, kada je to opredjeljenje prema NATO bilo značajnije, da su politički predstavnici koji dolaze iz entiteta Republika Srpska zahtijevali od NATO-a da ubrzano primi BiH, plašili su se promjenljivih okolosti. Međutim, NATO tada nije imao razumijevanja nego je insistirao na svojim standardima. Danas kad su se promijenile političke okolnosti, globalistički okvir postao drugačiji onda su ti standardi postali blaži, ali je promijenjena klima unutar BiH”, kazao je Ramić.

Dodaje da je jasno da BiH pokazuje interes ka članstvu, ali da BiH ne može funkcionisati bez dogovora predstavnika tri naroda i političkih subjekata, niti donositi tu odluku.

“Mi različito tumačimo ulogu NATO-a. Mi je smatramo stabilizirajućom, a ne da se mi sada konftontiramo sa zamljama okruženja i slično. Treba imati razumijevanja za ono što je stav zvaničnika sa područja entiteta Republika Srpska, da oni prate politička kretanja Srbije u tom segmentu, ali mi ni na koji način nismo odustali od tog puta”, naglasio je Ramić.

Ljubojevićeva je dodala da je NATO popustio kriterijume, jer BiH želi kao pijuna u “igri koju sada igra s Rusijom” i da se u aktuelnim geopolitičkim kretanjima dobro treba paziti kome se priklanjamo.

Ako smo došli na NATO putu do jednog iskoraka, daleko većem nego na evropskom putu, Aćimović pojašnjava da to znači da je bio dogovor između tri najveće stranke unutar tri nacionalna korpusa.

“S druge strane imamo vanjsku retoriku, svaka partija se približava svom glasačkom tijelu na osnovu tih pozicija i tu odbijamo investicije, jer mi strane, NATO investitore koji su željeli da ulažu u našu zemlju, ili bi željeli, našom retorikom odbijamo. Mi našom retorikom, konstantnim svađama odbijamo investicije. S jedne strane stalno smo u jednoj emocionalnoj matrici, vraćamo se na jedan period koji je negativan i loš, na NATO bombardovanje koje je zaista emotivno, a treba da nađemo mogućnost, da vidimo da li u saradnji s NATO investitorima na taj način možemo prebroditi tu našu emocionalnu poziciju koja je bolna za jedan dio građana unutar BiH”, istakao je Aćimović.

Naglašava da u kandidatskom statusu za NATO BiH može koristiti sve pogodnosti koje su time omogućene, investicije, sredstva, ali da se mora prestati s retorikom.

“Mnogo zemalja unutar NATO grupe ima osjećaj krivice za ono šta se dešavalo tih ratnih godina i mislim da možemo iskoristiti to, možemo ući ne samo u segmentu namjenske industrije, već i u tekstilnu, industriju prehrane za zemlje ili vojske NATO-a. To je ogromna šansa za desetine hiljada ljudi unutar BiH da dobiju posao, a ujedno i da se NATO na neki način izvini”, kazao je Aćimović.

Anja Ljubojević je zaključila da Srbi ne žele NATO granicu na Drini, te da se iz tog razloga pitanje NATO integracija BiH ne treba stavljati u fokus i postavljati za prioritet.

“Time se soli rana i unosi negativnost i donosi negativna retorika, a s pozicije prijetnje, BiH neće niko napasti. Nije vrijeme za opredjeljivanje, da prevagnemo lijevo ili desno. Iako smo teritorijalno i po broju stanovnika mali, možemo biti važan faktor u preslagivanju moći jer nas očekuje neizvjestan period. Moramo biti pametni da to ne bude na našu štetu. Ne treba da bježimo od saradnje, ali je potreban konsenzus. Dok se ne dogovorimo, potrebno je da se poštuje vojna neutralnost”, zaključuje Ljubojević.

Ramić smatra da bi put BiH ka članstvu u NATO značio poboljšanje ukupnog položaja BiH u privlačenju stranih, direktnih investicija, eliminaciju psiholoških barijera, straha od sukoba i da bi to pozitivno uticalo na stanovnike.

“Sve odluke koje smo donosili, a koje su nam približavale NATO, donosili smo u godinama u kojima smo bili bliži tim dešavanjima i bombardovanjima nego sada, zavisi kako nam to politički odgovara. Slažem se da treba da postignemo minimalan kompromis kako bismo iskoristili prednosti koje nam omogućava kandidatski status NATO-a”, zaključuje Ramić.

 

(Banjalua.net)